Tisuće ljudi izašle su na ulice njemačkih gradova nakon velikog izbornog uspjeha krajnje desnog AfD-a u Saskoj-Anhaltu. Dok se stranka Ulricha Siegmunda priprema za još dva važna izborna okršaja, u Berlinu i Mecklenburg-Zapadnom Pomorju, njezini protivnici pokušavaju mobilizirati birače i spriječiti scenarij koji je do prije nekoliko godina u Njemačkoj izgledao gotovo nezamislivo - dolazak AfD-a na vlast u jednoj od saveznih zemalja.
Najveći skup održan je kod Brandenburških vrata u Berlinu, gdje su se okupile tisuće ljudi. Policija je procijenila da je na prosvjed stiglo oko 5000 ljudi, dok su organizatori tvrdili da ih je bilo više od 14.000.
Na transparentima su se mogle vidjeti poruke protiv rasizma i krajnje desnice, a glavni cilj prosvjeda bio je uvjeriti birače da nakon rezultata iz Saske-Anhalta ne odustanu i ne prihvate nastavak rasta AfD-a kao nešto neizbježno.
Kako piše Guardian, prosvjedi su organizirani nakon što je AfD u nedjelju u Saskoj-Anhaltu osvojio gotovo 44 posto glasova, najbolji rezultat stranke na nekim pokrajinskim izborima u njezinoj povijesti. Time se radikalna desnica približila mogućnosti preuzimanja vlasti u saveznoj zemlji više nego ikada prije.
Posebno je zabrinjavajuće što izborni maraton još nije završio. Već 20. rujna glasat će Berlin i Mecklenburg-Zapadno Pomorje, a upravo u toj baltičkoj saveznoj zemlji AfD prema anketama ima dobre izglede ponovno završiti na prvome mjestu.
Na prosvjedu u Berlinu govorio je i Jens-Christian Wagner, ravnatelj memorijalnog kompleksa nekadašnjeg nacističkog koncentracijskog logora Buchenwald. Rezultat AfD-a u Saskoj-Anhaltu opisao je kao nešto što izaziva bijes i zaprepaštenje.
Njegovo upozorenje bilo je posebno teško: AfD je došao na nekoliko glasova od situacije u kojoj bi mogao pokušati sastaviti vladu, što bi značilo prvi dolazak krajnje desnice na čelo jedne njemačke savezne zemlje nakon Drugoga svjetskog rata.
AfD u Saskoj-Anhaltu predvodi Ulrich Siegmund, političar koji je u kratkom vremenu od relativno nepoznatog regionalnog zastupnika izrastao u jedno od najprepoznatljivijih lica njemačke desnice. Nakon gotovo 44 posto osvojenih glasova njegova stranka sada pokušava pronaći put do vlasti.
Nedostaju joj tri zastupnička glasa za potrebnu većinu pa će mnogo toga ovisiti o tome može li AfD privući pojedince iz drugih stranaka, unatoč tome što su vodeće njemačke stranke godinama ponavljale da s AfD-om neće surađivati.
Regionalni ogranak AfD-a u Saskoj-Anhaltu njemačka domaća obavještajna služba još od 2023. vodi kao desnoekstremistički, uz obrazloženje da predstavlja prijetnju demokratskom poretku.
Protivnici stranke zato rezultat ne promatraju kao običnu smjenu političkog raspoloženja.
Sedamnaestogodišnji Max Schneller, član stranke Die Linke koji je u Berlin stigao iz Saske-Anhalta, poručio je da će aktivisti pružiti otpor svakom pokušaju buduće vlasti da ljude dijeli prema njihovu podrijetlu, vjeri ili boji kože.
Prosvjedi nisu ostali ograničeni samo na glavni grad. Stotine ljudi okupile su se u Potsdamu, a skupovi su održani i u Münsteru, Göttingenu, Dresdenu, Aachenu, Bambergu, Darmstadtu i Halberstadtu. U Halleu, drugom najvećem gradu Saske-Anhalta, lijeve organizacije i skupine civilnog društva podigle su prosvjedni kamp odmah nakon izbora.
No najveća politička bitka tek slijedi. U Mecklenburg-Zapadnom Pomorju AfD prema posljednjim istraživanjima ima oko 35 posto potpore. Socijaldemokrati SPD-a premijerke Manuele Schwesig tijekom ljeta uspjeli su znatno smanjiti zaostatak te su se popeli na nešto više od 30 posto. Razlika između dvije stranke zato više nije nedostižna.
Berlin je još neizvjesniji. U glavnome gradu nekoliko stranaka nalazi se na relativno malom razmaku. CDU kancelara Friedricha Merza ima oko 20 posto i tek minimalno vodi, dok mu za vratom pušu Die Linke i AfD. SPD i Zeleni nalaze se iza njih, s potporom u srednjem dijelu raspona od desetak posto.
Takav rezultat mogao bi dodatno zakomplicirati položaj kancelara Merza. Njegova osobna nepopularnost već je postala jedan od problema demokršćana, a loš rezultat CDU-a u Saskoj-Anhaltu dodatno je pojačao nervozu u Berlinu. Merz je nakon izbora poručio da ne namjerava odstupiti te da će nastaviti provoditi reformski program svoje vlade.
Njegov je argument da se AfD dugoročno ne može pobijediti samo političkom izolacijom, nego prije svega pokretanjem njemačkoga gospodarstva i reformiranjem socijalnog sustava koji je pod sve većim pritiskom.
Problem je što upravo neke od tih reformi izazivaju snažan otpor birača. SPD, mlađi partner u saveznoj vladi, već signalizira da bi mogao tražiti ublažavanje najnepopularnijih mjera kako bi zaustavio daljnji pad potpore. Analitičari upozoravaju da bi takvi sukobi unutar koalicije mogli dodatno oslabiti vladu baš u trenutku kada AfD raste.
Guardian ističe da rezultat u Saskoj-Anhaltu sada daje AfD-u snažan zamah pred izbore 20. rujna. Ako se isti trend ponovi na sjeveroistoku zemlje ili stranka snažno poraste u Berlinu, politički potres više se neće moći opisivati kao izolirani fenomen istočne Njemačke.
Upravo je zato izborna pobjeda Ulricha Siegmunda postala okidač za prosvjede diljem zemlje. Za protivnike AfD-a pitanje više nije samo koliko će mandata stranka osvojiti.
Pitanje je koliko je Njemačka zapravo udaljena od trenutka u kojem će krajnja desnica prvi put nakon 1945. doći na vlast.
