Budućnost čovječanstvu nije zajamčena jer nas nadmašiti mogu umjetna inteligencija i biotehnologija, sposobne ‘zastarjeti’ čovjeka, učiniti ga beskorisnim i njima podčinjenim, jedno je od važnih upozorenja Yuvala Noaha Hararija, izraelskog povjesničara i filozofa koji se proslavio svojim knjigama o postanku i opstanku čovjeka i čovječanstva, o sadašnjosti u kojoj činimo goleme pogreške za budućnost. Najpopularniji intelektualac današnjice, najveći intelektualni storyteller, u listopadu dolazi u Zagreb u organizaciji Agencije IMC i pod medijskim pokroviteljstvom 24sata, nastupit će 23. listopada u dvorani Lisinski, karte za taj događaj su u prodaji, dok će dan ranije u hotelu Westin biti održan i VIP event na kojemu će govoriti pred stotinjak vodećih gospodarstvenika i uzvanika.

Intervju: Ivana Dragičević 'Harari nas tjera da mislimo, a to je danas postao rijedak luksuz'

Hrvatska publika ima jedinstvenu priliku čuti, ali i postavljati pitanja čovjeku koji naše postojanje, a time i našu budućnost, promišlja na dalekosežniji način, znanstveno predviđajući posljedice naših današnjih postupaka i poteza onako kako to nitko drugi ne čini. Zato ga kao savjetnika vole poslušati i politički te poslovni lideri svijeta. Dosad je imao javne razgovore s austrijskim kancelarom Sebastianom Kurzom, nizozemskim premijerom Markom Rutteom i grčkim premijerom Kyriakosom Mitsotakisom, susreo se s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom, njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, argentinskim predsjednikom Mauriciom Macrijem i drugima. Držao je uvodna predavanja o budućnosti čovječanstva u Davosu 2020. i 2018. godine, na glavnoj pozornici Svjetskoga gospodarskog foruma, 2018. je održao prvo TED predavanje koje je ikad izveo digitalni avatar...

BRILJANTAN UM Harari: Umjetna inteligencija možda će za posljedicu imati potpuni kolaps čovječanstva

Rođen u Izraelu 1976., doktorirao je na Oxfordu 2002., dok trenutačno predaje na Odsjeku za povijest Hebrejskog sveučilišta u Jeruzalemu te je ugledni istraživački suradnik Centra za proučavanje egzistencijalnog rizika Sveučilišta u Cambridgeu. Suosnivač je društveno korisne tvrtke Sapienship, koja se bavi obrazovanjem i medijima, u suradnji sa suprugom Itzikom Yahavom. Kao znanstvenik, Harari se izvorno specijalizirao za svjetsku povijest, srednjovjekovnu i vojnu povijest. Njegova istraživanja usmjerena su na makropovijesna pitanja poput: Koji je odnos između povijesti i biologije? Koja je bitna razlika između Homo sapiensa i drugih životinja? Postoji li pravda u povijesti? Ima li povijest neki smjer? Jesu li ljudi postajali sretniji kako se povijest razvijala? Koja etička pitanja postavljaju znanost i tehnologija u 21. stoljeću?

Autor je svjetskih bestselera “Sapiens: Kratka povijest čovječanstva”, “Homo deus: Kratka povijest sutrašnjice”, “21 lekcija za 21. stoljeće” i najnovijeg “Neksusa” o povijesti informacijskih mreža od kamenog doba do današnje umjetne inteligencije - dvosjeklog mača na koji nas Harari ozbiljno upozorava. Knjige su mu prevedene na 65 jezika i prodane u više od 45 milijuna primjeraka.

Vladari svijeta bit će oni koji budu držali podatke, predviđa ovaj izvanredni intelektualac. Čovječanstvo, upozorava, neće biti pokoreno mačem, nego informacijama. Savršeni algoritmi poznavat će nas, nesavršene, toliko dobro, bolje od majke i oca, supružnika, da će biti u stanju umjesto nas donositi sve naše odluke. Bit će to svijet nemislećih ljudi, svijet u kojem će u pitanje biti dovedena sloboda odlučivanja. Obrazovanje budućnosti zato treba usmjeriti na mentalnu fleksibilnost, a ne samo na gomilanje informacija, poručuje Harari, upozoravajući i na to da napredak sam po sebi nije dovoljan ako ne znamo kojim vrijednostima služimo. Drugim riječima, ni znanost bez etike neće imati, odnosno nema smisla. Njegova djela potiču na kritičko razmišljanje, a to je njihova najveća dodana vrijednost.

USKORO U LISINSKOM Vodeći mislilac današnjice: 'U ovoj zemlji jednog će dana moći razviti i superljude'

Planetarno je poznat postao 2014., kad je objavio svoj prvijenac “Sapiens: Kratka povijest čovječanstva”, koji je prodan u nevjerojatnih 25 milijuna primjeraka. Daje pregled povijesti ljudske vrste - od pojave Homo sapiensa prije tristo tisuća godina do danas - objašnjava nam kako se razvio jezik, kako pak naše apstraktno mišljenje, kako je nastajalo “nepostojeće”: bogovi, mitovi, religija, nacije, novac, zakoni, ideologije, kako smo, jednom riječju, postali vrsta koja vjeruje u “zajedničke fikcije”.

Vatra nam je, piše Harari, dala moć, poljoprivreda nas je učinila gladnima i željnima sve više hrane, novac nam je dao svrhu, a znanost nas je učinila smrtonosnima i ubojitima. Napredak znanosti i tehnologije povezan je s imperijalizmom i kapitalizmom - znanost traži sredstva, a imperiji i tržišta ih osiguravaju, kapitalizam pak postaje dominantna religija modernog doba - obećava rast i napredak, uz veliku društvenu i ekološku cijenu. Jesmo li sretniji zbog svega što imamo? Ne baš. Njegova “Sapiensa” čitateljima su preporučili Barack Obama, Bill Gates, Natalie Portman, Janelle Monáe, Chris Evans i mnogi drugi, The Guardian je knjizi pripisao zasluge za revoluciju na tržištu publicistike i popularizaciju tzv. “pametnih knjiga”.

YUVAL NOAH HARARI 'Nacije, bogovi, korporacije, novac, ideologije - sve su to samo kolektivne iluzije'

Dvije godine kasnije, 2016., objavio je “Homo deus: Kratka povijest sutrašnjice”, u kojoj fokus stavlja na budućnost biotehnologije, umjetne inteligencije, genetski inženjering, upozorava na “dataizam” - vladavinu, moć podataka, novi poredak u kojem će svijet kontrolirati oni koji budu imali podatke. Kritizira neetičko korištenje umjetne inteligencije, upozorava na opasnost od centralizacije moći u rukama tehnoloških elita.

U “21 lekciji za 21. stoljeće” komentira aktualne probleme: klimatske promjene, nacionalizam, migracije, tehnologiju, istinu u doba fake newsa, a u “Neksusu” upozorava da srljamo u eru umjetne inteligencije koja nam prijeti uništenjem, dok živimo u svijetu na rubu ekološkog kolapsa i rastućih političkih napetosti. Tako pametni, a tako glupi, fantastično je jednostavna i točna Hararijeva definicija čovječanstva danas. Ili oduvijek, ipak. “Neksus” je odmah nakon objave postao bestseler, unutar tjedan dana dosegnuvši drugo mjesto na ljestvicama najprodavanijih knjiga New York Timesa, The Timesa i Audiblea. “AI može stvoriti najgori totalitarizam u povijesti - ako mu to dopustimo”, upozorava izraelski intelektualac, planetarno popularan, a opet usamljen u misiji koja bi, da je pameti, svima trebala biti najvažnija: spašavanje civilizacije kakvu poznajemo.

Znanje je moć, ali su informacije koje ćete čuti - valuta

“Bitka 21. stoljeća nije bitka ljevice i desnice, nego transparentnosti i manipulacije”, jedna je od njegovih mnogobrojnih pametnih misli. Ono što od Hararija slušaju državnici i naša će publika imati priliku čuti u Lisinskom 23. listopada. Zašto doći? Redom, da biste čuli čovjeka koji oblikuje mišljenje i strategije svjetskih lidera. Zato što povijest ne pamti istinu, nego ono što je najviše ljudi odlučilo ne propitkivati. Zato što je znanje moć, ali su informacije koje ćete čuti - valuta. Zato što u društvu bez dijaloga gubimo sposobnost prepoznavanja istine. Da biste saznali kako algoritmi oblikuju vaš identitet. I, konačno, jer ovakva prilika u Hrvatsku ne dolazi dvaput.

21. stoljeće 'Znate li po čemu fašist odlučuje je li film dobar?'

Poslušati Hararija uživo znači dobiti uvid u budućnost koji se može koristiti odmah - znači priliku da poslušate jednog od najutjecajnijih ljudi današnjice, ali i priliku da se povežete s ljudima koji razmišljaju kao vi - ili bolje. Na kraju, rijetka je to prilika da Zagreb postaje mjesto u koje - znanje dolazi.