Najpopularniji intelektualac današnjice, Yuval Noah Harari, u listopadu dolazi u Zagreb u organizaciji Agencije IMC. Izraelski povjesničar i filozof, pritom i najveći intelektualac influencer, često savjetuje političke i poslovne lidere svijeta, autor je svjetskih bestselera “Sapiens: Kratka povijest čovječanstva”, “Homo deus: Kratka povijest sutrašnjice”, “21 lekcija za 21. stoljeće” te najnovijeg “Neksusa” o povijesti informacijskih mreža od kamenog doba do današnje umjetne inteligencije, dvosjeklog mača na koji nas Harari ozbiljno upozorava.
Nastupit će 23. listopada u dvorani Lisinski u Zagrebu, karte za taj događaj su u prodaji, dok će dan ranije u hotelu Westin biti održan i VIP event s vodećim gospodarstvenicima i uzvanicima, njih stotinjak pozvanih, na kojemu će razgovor s Hararijem voditi poznata, nagrađivana novinarka i vanjskopolitička komentatorica, autorica nekoliko knjiga, Ivana Dragičević. U intervjuu za Express Dragičević objašnjava zašto bi i tko sve Hararija u Lisinski trebao doći poslušati, kakav nam novi svijet on predviđa, kakva upozorenja šalje, kakve ćemo nove revolucije i ratove imati i gdje je u svemu tome Hrvatska...
Express: Ivana, moderirat ćete razgovor s Hararijem na njegovu susretu sa stotinjak pozvanih uzvanika, dan prije nastupa pred puno širom publikom u Lisinskom. Što za vas predstavlja razgovor s vodećim intelektualcem današnjice?
Izazov i odgovornost. I sama sam u svojim knjigama puno pisala o izazovima današnjice i o njima raspravljala kao članica skupine europskih intelektualaca okupljenih pod kapom Europe’s Futures Inicijative koja promišlja o našoj zajedničkoj budućnosti. Harari je jedan od rijetkih autora koji je široj publici u suvremeno nesigurno doba uspio približiti duboke i kompleksne teme o sudbini čovječanstva, a posljednja knjiga Nexus ključna je za razumijevanje vremena koje živimo i koje je pred nama. Za mene je to prilika da artikuliram pitanja koja muče sve nas.
Express: Možete li nam otkriti neko od pitanja koje ćete mu postaviti, što biste od njega voljeli doznati?
S obzirom na to da ćemo razgovarati pred hrvatskom političkom i poslovnom elitom, pitat ću kako vidi njihovu ulogu u svijetu u kojem živimo, pogotovo u maloj državi poput Hrvatske, koja ima i svoje vrlo specifične razvojne izazove. Koliko je bitno da biznis sektor razmišlja o otpornosti demokracije, kako se država prilagođava tektonskoj promjeni društva koja stiže s umjetnom inteligencijom...
Express: Zbog čega bi bilo korisno doći poslušati Hararija u Lisinski 23. listopada?
Zato što nas on tjera da mislimo, a to je danas postao rijedak luksuz. Trebali bi doći svi koji žele razumjeti kamo idemo kao društvo - intelektualci, studenti, novinari, poduzetnici, učitelji, roditelji. Ukratko - svi koji još vjeruju da se budućnost ne događa “negdje tamo” nego se gradi, ili razgrađuje, ovdje i sad. I koji ga žele nešto pitati uživo, a ne se skrivati iza ekrana.
Express: Zašto bi ga posebno političke elite trebale doći poslušati i, što mislite, hoće li?
Zato što Harari dubinski shvaća koliko su informacije, narativi i tehnologija oružja današnje geopolitike. Mi moramo početi razvijati nekakve intelektualne prostore koji dopuštaju da u Hrvatsku dođu mislioci svjetskog kalibra, pa se nadam da će biti interesa i da će podržati ovakve stvari i u budućnosti.
Express: Kako će, po Harariju, izgledati novi svijet, novi geopolitički poredak, hoće li budućnost doista kontrolirati oni koji budu imali, odnosno budu kontrolirali podatke?
Da, prema Harariju, podaci su nova granica moći. Oni koji ih posjeduju - i znaju ih interpretirati - bit će novi vladari, odnosno već jesu. To nisu nužno države poput Kine, nego korporacije, platforme pa čak i algoritmi sami, neki novi organizmi koji nastaju u digitalnim interakcijama megamreža, kako ih naziva jedan drugi autor, David Auerbach. Geopolitika budućnosti kompleksna je sfera u kojoj je upravo tema kontrole i upravljanja podacima ključna.
Express: Kakve nove ratove i revolucije u tom svijetu možemo očekivati?
Ratovi ni danas nužno ne uključuju vojnike i oružje, iako svjedočimo zastrašujućim zločinima na nekoliko dijelova svijeta u aktualnim sukobima. Ratovi koji su tihi i razorniji vodili su se, i vode putem dezinformacija, cyber-napada, kontrole narativa i emocionalne manipulacije. Revolucije? Jedna se već dogodila u paradigmi koju živimo i gledamo kako se stvarala polako u prošlom desetljeću, dok su mnogi okretali glave. Ljudi i dalje ne shvaćaju da više gotovo i nemaju kontrolu nad vlastitim izborima. Kakvo će dugoročno biti vrijeme pred nama i je li moguća kontrarevolucija ovome što živimo i kakva bi ona bila, nešto je što me više zanima.
Express: Dakle točno je, kako i Harari tvrdi, da slobodne volje više nemamo, odnosno neće je biti jer će nam algoritmi, koji će nas poznavati bolje od ikoga, potpuno servirati život - govoriti nam što želimo, što trebamo, za koga da glasamo...
Algoritmi već sve znaju. Tko smo onda mi? Harari nas poziva da ne predamo taj zadnji bastion - sposobnost da mislimo sami. Ono o čemu on ne piše puno, ali je nešto što je iznimno bitno upravo u tom kontekstu, pitanje je neuroprava i pitanja njihove zaštite u sljedećoj iteraciji stvarnosti koju već proživljavamo razvojem neurotehnologije.
Express: Vjerojatno ima i onih koji Hararija ne žele čuti, jer nam govori ono što ne želimo ili nismo spremni čuti? U kojoj su svijesti, odnosno nesvijesti takvi?
Lakše je uvijek okrenuti glavu nego suočiti se. Odbijanje da slušamo ili čujemo često nije intelektualni izbor, nego emocionalna obrana. No ako se ne suočimo s onim što dolazi, bit ćemo tek promatrači vlastite nemoći.
Express: Nedavno ste, prilikom predstavljanja Hararijeva dolaska u Zagreb, napomenuli kako se Hrvatska intelektualno provincijalizirala, što to znači?
Provincijalizam je mentalna odluka da se zadovoljimo s manje, jer mislimo da više nismo sposobni razumjeti ili nam to uopće nije bitno u spoznavanju varijabli koje su nam bitne da stvorimo neke dodane vrijednosti za naše društvo koje demografski nestaje i ne stvara nove ideje. Samozadovoljstvo bez znatiželje, proaktivnosti, zatvorenost u klijentelističke odnose i bivanje bez želje za misaonošću jednog malog naroda s periferije Europe nikako ne može biti nešto što nas vodi prema boljem sutra.
Express: Na mladima svijet ostaje, a naši mladi skandiraju ‘Za dom spremni’, čega je to posljedica?
Posljedica je obrazovne i moralne praznine, koju nismo uspjeli popuniti pozitivnim sadržajem onoga što smo, ali prije svega onoga što želimo od budućnosti, jer mladi su ta budućnost. Skandirati u ime nečega što je povijesno neslavno propalo u današnje doba znači i lovljenje koraka s globalnim neoautoritarnim tendencijama, redizajniranima za suvremeno doba, koje potpiruje i neetičnost ključnih suvremenih informacijskih mreža, koje stvaraju lažan osjećaj sigurnosti i diferencijacije prema drugom. Harari sam kaže da oni koji ne razumiju prošlost, lako bivaju programirani za vrlo opasnu budućnost.
