Sjevernokorejski vođa Kim Jong Un izjavio je da će zemlja postići pobjedu u "antiimperijalističkim, antiameričkim" bitkama, dok zemlja obilježava godišnjicu primirja u Korejskom ratu, izvijestili su u nedjelju državni mediji. Kim je rekao da će Sjeverna Koreja i njezin narod sigurno postići veliki cilj izgradnje bogate zemlje s jakom vojskom i postati časni pobjednici u antiimperijalističkom, antiameričkom obračunu", izvijestila je državna novinska agencija KCNA.

Sjeverna Koreja potpisala je sporazum o primirju sa Sjedinjenim Državama i Kinom 27. srpnja 1953., čime su okončane borbe u trogodišnjem ratu. Američki generali potpisali su sporazum predstavljajući snage Ujedinjenih naroda koje su podržavale Južnu Koreju. Službeni Pyongyang  27. srpnja naziva "Danom pobjede" iako je primirje povuklo granicu koja je Korejski poluotok podijelila otprilike na dva dijela i uspostavila ravnotežu nakon što su dvije strane naizmjenice dominirale tijekom rata. Južna Koreja ne obilježava taj dan nikakvim većim događajima, javlja Reuters. 

Trogodišnji sukob u Koreji, koji je suprotstavio komunističke i kapitalističke snage, postavio je temelje za desetljeća napetosti između Sjeverne Koreje, Južne Koreje i Sjedinjenih Država. Taj rat službeno nikad nije završio. Sjeverna Koreja poslala je 1968. komandose na domet rezidencije južnokorejskog vladara Park Chung-heeja, prije nego što su odbijeni u krvavim pucnjavama. Godine 1983. sjevernokorejski agenti pokušali su ubiti tadašnjeg južnokorejskog diktatora Chun Doo-hwana dok je bio u posjetu Burmi, današnjem Mjanmaru. U eksplozijama bombi ubijena je 21 osoba, uključujući južnokorejske ministre, ali Chun je prošao neozlijeđen.

Kako je sve počelo

Korejski rat započeo je ulaskom sjevernokorejskih trupa u Južnu Koreju 25. lipnja 1950. i trajao je do 1953. No stručnjaci su rekli da se vojni sukob ne može pravilno razumjeti bez razmatranja njegovog povijesnog konteksta. Koreja, japanska kolonija od 1910. do 1945., bila je okupirana od strane Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza na kraju Drugog svjetskog rata. Sjedinjene Države predložile su privremenu podjelu zemlje duž 38. paralele kao način održavanja svog utjecaja na poluotoku koji je graničio s Rusijom.

SJEVERNA KOREJA NADIRE 'Kimovi generali vježbaju za rat s Južnom Korejom na spaljenoj zemlji Ukrajine'

Podijeljena Koreja bila je nešto bez presedana, no podjela je dijelom trajala zbog suprotstavljenih vizija među Korejcima o budućnosti zemlje. "U osnovi, to je bio građanski rat, vođen oko pitanja koja sežu u korejsko kolonijalno iskustvo", rekao je Bruce Cumings, profesor povijesti na Sveučilištu u Chicagu.

Američka antikomunistička južna administracija sa sjedištem u Seulu proglasila se 1948. Republikom Korejom. Predvodio ju je Syngman Rhee, koji je dugi niz godina živio u egzilu u Sjedinjenim Državama, a za južnokorejskog vođu progurao ga je Ured za strateške usluge, prethodnik CIA-e. Ubrzo nakon toga, komunistička sjeverna administracija, koju je podržavao Sovjetski Savez, sa sjedištem u Pjongjangu, proglasila se Demokratskom Narodnom Republikom Korejom. Njezin vođa bio je Kim Il-sung, koji se borio uz komunističke snage tijekom kineskog građanskog rata i bio je djed sadašnjeg sjevernokorejskog diktatora Kim Jong-una.

Prvi i jedini vojni sukob SAD-a i Kine

Oba su režima bila nestabilna, odbacivla legitimnost drugog i smatrali su sebe jedinim zakonitim vladarom Koreje. Granični sukobi između njih bili su česti prije eskalacije i početka Korejskog rata. U ratu su se suprotstavile Južna Koreja i Sjedinjene Države, koje su se borile pod okriljem Ujedinjenih naroda, protiv Sjeverne Koreje i Kine.

I druge su nacije dale svoje trupe, ali američke su snage vodile većinu borbi. „Južnokorejska vojska praktički se raspala“ na početku rata, rekao je profesor Cumings. Sovjetski Savez je na početku rata podržavao Sjevernu Koreju, dajući joj oružje, tenkove i strateške savjete. No Kina se ubrzo pojavila kao njegov najvažniji saveznik, šaljući vojnike da se bore u Koreji kako bi sukob držala podalje od svoje granice.

LUKAVI MANEVAR Kim Jong-Un minira odnos Rusije s Kinom: Kako je Putin ušao Xiju u stražnje dvorište

Kineski vođa Mao Zedong također je sudjelovanje Kine u ratu vidio kao način zahvalnosti korejskim komunistima koji su se borili u kineskom građanskom ratu, rekao je profesor Cumings. "Bilo je mnogo kontakta na terenu između američkih i kineskih snaga", rekao je za New York Times Charles K. Armstrong, profesor korejske povijesti na Sveučilištu Columbia. "U određenom smislu, ovo je bio prvi i jedini rat između Kine i Sjedinjenih Država, do sada."

Rat koji nikad nije završio: Više od tri milijuna mrtvih, 70 posto civili

Rat je opustošio Koreju. Povjesničari su rekli da je ubijeno između tri i četiri milijuna ljudi, iako nikada nisu objavljene točne brojke, posebno od strane sjevernokorejske vlade. Čak 70 posto poginulih mogli su biti civili. Razaranje je bilo posebno ozbiljno na sjeveru, koji je bio izložen godinama američkog bombardiranja, uključujući i bombardiranje napalmom. Otprilike 25 posto predratnog stanovništva je ubijeno, rekao je za New York Times Bruce Cumings, profesor povijesti na Sveučilištu u Chicagu, a mnogi preživjeli živjeli su pod zemljom do kraja rata.

"Sjeverna Koreja je sravnjena sa zemljom", rekao je. "Sjevernokorejci američko bombardiranje smatraju Holokaustom i svako dijete se o tome uči." Šteta je bila raširena i u Južnoj Koreji, u Seulu se četiri puta mijenjala prevlast dvaju vojski. Južnokorejska vojska bi ga izgubila pa uz pomoć Amerikanaca opet povratila. No većina borbi odvijala se u sjevernim ili središnjim dijelovima poluotoka oko sadašnje demilitarizirane zone, koja dijeli zemlje.

TAJNO ORUŽJE Kimove amazonke: Elitne snajperistice čuvaju "Dragog vođu"

Tehnički, Korejski rat nije završio. Borbe su prestale kada su Sjeverna Koreja, Kina i Sjedinjene Države postigle primirje 1953. godine. No, Južna Koreja nije pristala na primirje i nikada nije potpisan formalni mirovni sporazum.

Sjeverna Koreja - 4. najjača vojska svijeta

"Još uvijek postoji tehničko stanje rata između zaraćenih strana", rekao je profesor Cumings. Ni Sjeverna ni Južna Koreja nisu postigle svoj cilj: uništenje suprotstavljenog režima i ponovno ujedinjenje podijeljenog poluotoka. Od 1953. godine postoji nelagodan suživot između Sjeverne i Južne Koreje, u kojoj se nalazi preko 20 000 američkih vojnika. U jednom trenutku tamo su bile stacionirane stotine američkih nuklearnih oružja.

"Od Korejskog rata nadalje imali smo stalnu, globalnu američku vojnu prisutnost kakvu nikada prije nismo imali", rekao je profesor Armstrong. Druge zemlje koje su domaćini američkim trupama uključuju Katar, Japan, Italiju i Njemačku. "To je bila prava prekretnica za globalnu ulogu Amerike." U desetljećima nakon rata, Južna Koreja se transformirala u ekonomsku silu. Međutim, mnogi njezini građani sada malo znaju o sukobu i imaju „fatalističku orijentaciju“ prema ekonomski izoliranom Sjeveru.

U međuvremenu, Sjeverna Koreja postala je najnevjerojatnija garnizonska država na svijetu s četvrtom najvećom vojskom na svijetu, u biti četvrtom najmnogoljudnijom jer ima 1,2 milijuna aktivnog vojnog osoblja na 25 milijuna stanovnika. "Kimovi generali još uvijek vode rat", rekao je profesor Cumings. "Za njih on nikada nije završio."