Poslijepodne će početi pomrčinom Sunca, nakon zalaska pojavit će se sjajna Venera, a tijekom noći nebo će zasuti meteorski roj Perzeida, odnosno suze svetog Lovre. Budući da će istoga dana nastupiti mlađak, iz područja bez svjetlosnog onečišćenja jasno će se vidjeti i Mliječna staza. Nema sumnje, nadolazeći 12. kolovoza bit će spektakularan dan za sve ljubitelje astronomije.

Uski pojas potpune pomrčine protezat će se preko Grenlanda, zapadnog Islanda, sjevera Španjolske i malenog dijela Portugala. Najbolje će se vidjeti u Španjolskoj. Potpuna faza mjestimice će trajati nešto više od dvije minute, a među gradovima iz kojih će Sunce nakratko nestati bit će Reykjavík, Bilbao, Oviedo, Zaragoza i Valencia. Ostatak Europe vidjet će djelomičnu pomrčinu. U Velikoj Britaniji i Irskoj bit će zaklonjeno oko 90 do 96 posto Sunčeve površine, a u Francuskoj, Belgiji, Švicarskoj i sjevernoj Italiji uglavnom između 88 i 95 posto, piše Live Science.

U Zagrebu u 19.25, Zadar i Pula 19.28, Split 19.29

Iako se potpuna pomrčina u Hrvatskoj neće vidjeti, u zapadnim dijelovima Hrvatske Mjesec će zakloniti više od 90 posto Sunčeva promjera, dok će prema istoku zemlje pomrčina biti nešto manje faze, ali i dalje vrlo dojmljiva, stoji na stranicama Zvjezdarnice Zagreb. U većini gradova počet će između 19.25 i 19.30 sati, dok će Sunce biti tek nekoliko stupnjeva iznad zapadnog i sjeverozapadnog obzora. U Zagrebu će početi u 19.25, u Rijeci oko 19.27, u Puli i Zadru oko 19.28, u Splitu u 19.29, a u Dubrovniku oko 19.30 sati. Sunce će zatim, ovisno o mjestu, zaći između 19.53 i 20.17 sati, prije računskog maksimuma pomrčine.

Ekstremno rijetko Ovakav Mjesec se vidi jednom u 100 godina

Prekrivenost Sunčeve površine u trenutku zalaska znatno će se razlikovati. Prema izračunu Zvjezdarnice Zagreb, u Poreču će biti zaklonjeno oko 89 posto, u Puli 86, u Rijeci 85, a u Zagrebu 77 posto Sunčeva diska. U Zadru će taj udio iznositi oko 70 posto, u Splitu 54, u Osijeku 53, a u Dubrovniku približno 34 posto. Na zapadu Hrvatske Sunce će prema obzoru tonuti pretvoreno u vrlo tanak srp, dok će prizor na jugu i krajnjem istoku biti manje izražen.

Budući da će Sunce biti vrlo nisko, prizor mogu zakloniti zgrade, drveće, brežuljci ili oblaci nad horizontom. Za promatranje treba pronaći povišeno mjesto s otvorenim pogledom prema zapadu i sjeverozapadu. Pomrčinu se ne smije gledati golim okom ni u jednom trenutku, upozoravaju stručnjaci. Potrebne su certificirane naočale prema normi ISO 12312-2, a dalekozori, teleskopi i fotoaparati moraju imati odgovarajuće filtre ispred objektiva. Obične sunčane naočale nisu dovoljna zaštita.

Ovo je prva potpuna pomrčina Sunca koja će se vidjeti iz Europe još od 1999. godine. Boris Štromar, hrvatski zaljubljenik u astronomiju i "lovac na pomrčine" u nedavnom razgovoru za Večernji list otkrio je kako to izgleda iz prve ruke. "Kad se gleda potpuna pomrčina, mogu reći da nije čudno što su se ljudi toga nekad bojali. Tek kad počne jako zatamnjivanje, onda se primjećuje da nešto ne štima. Tada se pojavi crna rupa na nebu koja je okružena nekakvom mliječnom svjetlosti, odnosno koronom. Sunčeva se korona može vidjeti jedino kada je potpuna pomrčina. Dakle, ni iz svemira se ne može tako dobro vidjeti taj efekt kao kad je potpuna pomrčina. To je zbilja fantastično. Temperatura padne dosta. Potpuna pomrčina izaziva uzbuđenje u ljudi, a vrijeme kao da prolazi bar 10 puta brže. Tko god bi želio fotografirati potpunu pomrčinu, morao bi vježbati 'kod kuće' i gledati videosnimke, što može biti dosadno, ali u stvarnoj situaciji tih nekoliko minuta proleti začas. Čujete i vriskove i viku oko sebe", objasnio je. 

Dodaje kako će se vidjeti i neke najsjajnije zvijezde, planeti. "Kao da je okolo vas duboki sumrak. Boje su fantastične ako je vedro. Ptice počnu pjevati pa onda utihnu. U Mađarskoj se dogodilo nešto zanimljivo, kada je završio totalitet, javio se pijetao. Fantastično. Bilo je ludo", prisjetio se. U Mađarskoj je Štromar bio za vrijeme pomrčine 1999., a u lovu na spektakl prošao je cijeli svijet. Hvatao ju je i u Turskoj 2006., Novosibirsku 2009., a 2012. u Australiji.

Venera će zasjati kao Mjesec

Nakon pomrčina, a zatim i zalaska Sunca pozornost će se preseliti na Veneru. Najsjajniji planet večernjeg neba 15. kolovoza dosegnut će najveću istočnu elongaciju, a kroz teleskop će nalikovati napola osvijetljenom Mjesecu. Već 12. kolovoza bit će vrlo sjajan, ali nisko nad zapadnim i jugozapadnim obzorom. Zvjezdarnica Zagreb najavila je njegovo promatranje od 20.45 sati.

Glavni noćni događaj bit će Perzeidi. Zemlja tada prolazi kroz trag čestica koje je ostavio komet 109P/Swift-Tuttle, a njihov ulazak u atmosferu stvara brze svjetlosne tragove. Vrhunac se očekuje u noći s 12. na 13. kolovoza, uz gotovo idealne uvjete jer će nastupiti mlađak. Bez mjesečine koja bi nadjačala slabije meteore, iz tamnih područja moći će se vidjeti deseci "zvijezda padalica" na sat, među njima i vrlo sjajni meteori s dugotrajnim tragovima.

Za promatranje Perzeida nisu potrebni teleskop ni dalekozor jer sužavaju vidno polje. Najbolje je udaljiti se od gradske rasvjete, pronaći mjesto s otvorenim pogledom na nebo i pričekati da se oči priviknu na mrak. Meteori se mogu pojaviti bilo gdje, iako njihove putanje prividno izviru iz zviježđa Perzeja. Najbolji uvjeti očekuju se nakon ponoći i prema zori.

Ista će tamna noć omogućiti dobar pogled na Mliječnu stazu. Daleko od gradova njezin će se svijetli pojas protezati ljetnim nebom, dok će mlađak omogućiti uočavanje slabijih dijelova galaktike. Unutar nekoliko sati tako će se izmijeniti Sunce koje nestaje iza Mjeseca i horizonta, Venera u sumraku, meteori koji sijeku nebo i Mliječna staza u pozadini.

Danas se pomrčine mogu predvidjeti gotovo do sekunde, no veći dio ljudske povijesti iznenadno pretvaranje dana u noć izazivalo je strah. Jedan od najstarijih zapisa pronađen je na glinenoj pločici iz Ugarita, na području današnje Sirije. Dugo se smatralo da opisuje pomrčinu iz 1375. godine prije Krista, ali je naknadna analiza kao vjerojatniji datum izdvojila 5. ožujka 1223. prije Krista.

U drevnoj Kini pomrčine su smatrane porukama o caru i sudbini države. Vjerovalo se da nebeski zmaj proždire Sunce, a riječ "shi", koja se upotrebljavala za pomrčinu, značila je i "jesti". Ljudi su udarali u bubnjeve i posude kako bi bukom otjerali zmaja. U Mezopotamiji se pomrčina smatrala prijetnjom vladaru. Asirski su svećenici zato ponekad postavljali "zamjenskog kralja". Odabrani muškarac dobio bi kraljevsku odjeću i privremenu kraljicu, dok bi se pravi vladar povukao. Kada bi opasno razdoblje završilo, zamjenski par bio bi žrtvovan kako bi s njim nestala nesreća namijenjena kralju.

Pomrčina usred bitke

Najpoznatiji događaj koji je pomrčina navodno prekinula zbio se 28. svibnja 585. godine prije Krista. Herodot je zapisao da se tijekom bitke između Lidijaca i Međana dan pretvorio u noć, nakon čega su vojske prekinule borbu i sklopile mir. U 19. i 20. stoljeću pomrčine su od zlokobnih znakova postale znanstveni laboratoriji. Tijekom potpune pomrčine u Indiji 1868. astronomi su u Sunčevu spektru uočili dotad nepoznatu žutu liniju. Povezali su je s novim elementom koji je prema grčkoj riječi "helios", Sunce, nazvan helij. Tako je najprije otkriven na Suncu, a tek poslije potvrđen na Zemlji.

Poznata je bila i pomrčina 29. svibnja 1919. Britanske ekspedicije na otoku Príncipe i u brazilskom Sobralu fotografirale su zvijezde uz zatamnjeno Sunce. Njihovi prividno pomaknuti položaji pružili su dokaz da Sunčeva gravitacija zakrivljuje putanju svjetlosti udaljenih zvijezda, u skladu s Einsteinovom općom teorijom relativnosti. Rezultati su Einsteina pretvorili u svjetsku znanstvenu zvijezdu.

Svemir Planeti koji su bolji za život od Zemlje

Pomrčina Sunca 12. kolovoza promatrat će se i iz Hrvatske. Jedno od središnjih mjesta za promatranje bit će Zvjezdarnica Zagreb, gdje će za građane biti organiziran poseban program. Uoči početka pomrčine održat će se popularno predavanje o pomrčinama Sunca i sigurnom promatranju, nakon čega će posjetitelji moći pratiti pomrčinu kroz veći broj solarnih teleskopa opremljenih posebnim zaštitnim filtrima. "Istodobno će se uživo prenositi i potpuna pomrčina Sunca iz Španjolske, što će posjetiteljima omogućiti da prate cijeli tijek ovog iznimnog astronomskog događaja", stoji na njihovim stranicama. 

Hrvatski astronomski savez pozvao je pak zainteresirane da se 12. kolovoza u 18 sati pridruže "Solarnom pomračenju" u zvjezdarnici Višnjan. Napominju da će se program održavati na engleskom jeziku, a predviđeno je i predavanje o Suncu. Više o prijavama za navedene programe i savjetima kako sigurno gledati u pomrčinu potražite na njihovim web stranicama.