Tužitelji u Milanu otvorili su istragu protiv skupine Talijana koji su, prema navodima, tijekom rata u Bosni i Hercegovini plaćali pripadnicima vojske bosanskih Srba kako bi otputovali u Sarajevo i pucali na civile za vrijeme četverogodišnje opsade grada 1990-ih godina.

Opsada Sarajeva, koja je trajala od 1992. do 1996. godine, bila je najduža opsada u modernoj povijesti, piše The Guardian. Više od 10.000 ljudi ubijeno je stalnim granatiranjem i snajperskom vatrom, dok je grad bio odsječen od svijeta. Snajperisti su postali jedan od najstrašnijih simbola svakodnevice pod opsadom. Ubijali su ljude na ulicama, uključujući i djecu, često nasumično, kao da se radi o svojevrsnoj igri ili “safariju”, piše The Guardian.

VOJNIK JNA Grobnica za Miroslava Milenkovića: Čovjek koji nije htio pucati na Vukovar

Prema svjedočanstvima i dokumentima koji su dospjeli u ruke istražitelja, skupine Talijana i drugih zapadnjaka (takozvani "snajperski turisti"), plaćali su vojnicima da ih prevezu na brda iznad Sarajeva. Ondje su iz "zabave" i "adrenalina" pucali na stanovnike okopljenog grada, žene, djecu i starce. Sve se odvijalo pod zapovjedništvom Radovana Karadžića, bivšeg vođe bosanskih Srba osuđenog za genocid i ratne zločine. 

Istragu vodi milanski javni tužitelj Alessandro Gobbis, pod optužbom za namjerno ubojstvo s otegotnim okolnostima zbog okrutnosti i podlih motiva, piše Radio Capodistria. Postupak je pokrenut na temelju kaznene prijave pisca Ezija Gavazzenija, koji je godinama prikupljao dokaze o ovom zločinu, uz potporu dvojice odvjetnika i bivšeg suca Guida Salvinija, te uz izvješće koje je tužiteljstvu dostavila bivša gradonačelnica Sarajeva, Benjamina Karić.

Ratni zarobljenici Pakao srpskih logora: Tri mjeseca pregovora za slobodu

Gavazzeni je rekao da je prvi put čuo za ove priče još 1990-ih, ali ga je na dublje istraživanje potaknuo slovenski dokumentarac "Sarajevo Safari" redatelja Mirana Zupaniča iz 2022. godine. U filmu bivši srpski vojnik tvrdi da su skupine zapadnjaka plaćale da pucaju na civile s brda oko Sarajeva. Tvrdnju su kasnije opovrgnuli srpski veterani.

- Sarajevo Safari bio je početna točka. Prema mojim saznanjima, bilo je uključeno mnogo Talijana. Možda desetci njih, ali i Nijemaca, Francuza i Engleza. Bili su to bogati ljudi, ljubitelji oružja, koji su tamo odlazili radi uzbuđenja i osobnog zadovoljstva. Nije bilo političkih ni vjerskih motiva - rekao je Gavazzeni.

Prema istrazi, osumnjičeni Talijani okupljali su se u Trstu, odakle su putovali u Beograd, a zatim ih je vojska bosanskih Srba prevozila do brda oko Sarajeva, gdje su mogli pucati na civile. Gavazzeni tvrdi da je identificirao neke od osoba koje bi uskoro trebale biti ispitane, pie Radio Capodistria.

Udarna mitologija Ratna trauma će trajati dok ljudi osmrtnicama oplakuju djecu

U izjavama svjedoka spominje se čak i "cjenik ubojstava". Djeca su bila "najskuplja meta", zatim muškarci, potom žene, dok su starci mogli biti ubijeni besplatno. Bosanske obavještajne službe, koje su još 1993. upozorile talijansku SISMI na prisutnost petorice Talijana u sarajevskim brdima, vjerovale su da iza svega stoji srpska državna sigurnosna služba.

Najpoznatiji simbol stradanja Sarajeva pod snajperskom vatrom postali su Boško Brkić i Admira Ismić, par poznat kao "sarajevski Romeo i Julija", ubijeni 1993. godine dok su pokušavali prijeći most. Njihova tijela, koja su danima ležala na ničijoj zemlji između linija, postala su potresan podsjetnik na besmisao i brutalnost rata.

Vjerojatno najpoznatije smrti od snajperske vatre bile su Bošco Brkić i Admira Ismić, par dokumentiran u filmu Romeo i Julija u Sarajevu, koji su ubijeni snajperom 1993. godine dok su pokušavali prijeći most. Njihova tijela ostala su u ničijoj zemlji između bosanskih i bosansko-srpskih položaja nekoliko dana. Fotografije su široko objavljivane i postale su simbol slučajnosti i nečovječnosti rata.