Prodaja ulja na platnu "Ružičasti san" slavnog Vlahe Bukovca na aukciji u Beču za 475.800 eura srušila je sve dosadašnje rekorde. Njegov platni oduvijek bio je stvar prestiža, a rado su ih u svojim raskošnim domovima skrivali poznati hrvatski uglednici i sakupljači umjetnina.

Slika koja je nedavno prodana u aukcijskoj kući Dorotheum u Beču manja je verzija onoga golemog remek-djela koje danas krasi beogradski Beli dvor. Svi zaljubljenici u umjetnost imaju priliku vidjeti uživo u zagrebačkim Klovićevim dvorima, gdje će ostati izložena od studenoga ove godine do ožujka 2027. godine. Bukovčevo slikarstvo desetljećima privlači pažnju moćnika koji u njegovim portretima i pejzažima vide idealnu investiciju i jasan simbol visokog društvenog statusa.

RUŽIČASTI SAN Tajna Bukovčeve slike od pola milijuna eura: Takva veća je krasila Titov ured

Pokojni liječnik Asim Kurjak također je u svom vlasništvu držao jednu od najvrijednijih privatnih kolekcija u Hrvatskoj, koja je brojila više od 700 djela. Dio tog zadivljujućeg opusa javnost je mogla nakratko doživjeti na izložbi u zagrebačkom Umjetničkom paviljonu. Među Bukovčevim djelima koja se povezuju s njegovom kolekcijom navode se "Dalmatinski ribari" i "Poluakt žene u fotelji".

Bivši predsjednik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević također se ponosio impresivnim umjetničkim blagom koje je marljivo skupljao godinama. U njegovoj se vili pomno čuvalo djelo "Krist na odru", impresivna slika nastala početkom 20. stoljeća, čija se vrijednost svojedobno procjenjivala na oko 300.000 funti.

Ni bivši čelnik Agrokora Ivica Todorić nije mogao odoljeti ovu vrhunsku umjetnost pa je na londonskoj aukciji za 100.000 funti kupio rad "Umjetnikova obitelj", koja prikazuje slikarevu obitelj u cavtatskom okruženju. Strastveni kolekcionar pokazao se i bivši nogometaš Davor Vugrinec, u čijem se vlasništvu nalazio predivno platno "Portret Bele Čikoša u ateljeu" iz 1896. godine, koje je kupio na aukciji u Bonnu.

Među onima koji su se najviše ulagali u radove slavnog cavtatskog majstora našao se i bivši hrvatski premijer Ivo Sanader. Na zidovima njegove rezidencije visjela su poznata platna poput djela "Šuma u Fontainebleau" iz 1883. godine, "Mala markiza" iz 1916. te "Portret gospođice Monnier" iz 1883. godine. Kasnije su istraživači utvrdili da su četiri Bukovčeva djela iz njegove zbirke vrijedila oko 200.000 eura, iako poznavatelji tržišta tvrde da bi na stranim aukcijama sigurno postigla i znatno višu cijenu.

AFERE SLAVNOG LIJEČNIKA Dosje Asim Kurjak: Krađa jajnih stanica, smrt mame i bebe, plagiranje radova

Zanimljivo je da je Sanader, prije nego što je ostao bez svoje bogate zbirke, jedno djelo bez razmišljanja posudio za veliku međunarodnu izložbu. Riječ je o plati "Krapanje mreže", koju stručnjaci svrstavaju među jeftinije radove u njegovoj zbirci s procijenjenom vrijednošću od oko 20.000 eura. Među djelima koja se povezuju sa Sanaderovom zbirkom spominje se i "Zavist ubija pravednost III." iz 1921. godine. Jedan najveći i najvažniji primjer tadašnjeg premijera ipak je radije zadržao daleko od poznatihželjnih pogleda javnosti.

Sudbina Sanaderovih slika dobila je epilog kada su oduzeta djela, prema odluci nadležnih tijela, pravedno raspodijeljena hrvatskim muzejima. Četiri slike Vlahe Bukovca trajno su smještene na mjesto gdje zapravo i pripadaju, u njegovu rodnu kuću u Cavtatu. Ta je radosna vijest posebno oduševila tamošnje muzejske stručnjake koji, zbog ograničenog proračuna, gotovo nikada nemaju priliku kupovati tako skupa platna. Najveće i povijesno najznačajnije zbirke Bukovčevih slika danas se brižno čuvaju u javnim institucijama diljem naše zemlje. Kuća Bukovac u Cavtatu temelji se na brine za oko 200 slika, sitnih crteža i dragocjene arhivske građe koja svjedoči o slikarevu životu. Umjetnička galerija Dubrovnik u svom bogatom fundusu ima 74 djela koja prate različite faze njegova stvaralaštva, od ranih pariških dana pa sve do zrelog boravka u Pragu.

Sjajnu kolekciju posjeduje i Nacionalni muzej moderne umjetnosti u Zagrebu, u čijem se okrilju nalazi kultna slika "Mlada patricijka". Iako su njegova platna davno obišla cijeli svijet i postigla astronomske svote novca, stvarna obiteljska priča velikog slikara prepuna je tragedije. Vlaho Bukovac i njegova supruga Jelica Pitarević za život su dobili četvero djece koja su odrastala u nevjerojatno kreativnom okruženju.

Sin Ago te kćeri Marija, Jelica i Ivanka od malih su nogu bile okružene kistovima, a dvije kćeri kasnije su postale prve žene studentice na praškoj likovnoj akademiji. Međutim, jedino je kći Jelica kasnije imala potomke, odnosno dvije kćeri koje zbog nesretnih okolnosti nikada nisu upoznale svog slavnog djeda. Njihovi životi okončani su prilično tragično, a slavna obiteljska loza zauvijek se ugasila kada je 2003. godine u Londonu preminula posljednja nasljednica, pokćerka slikareva sina.

*uz pomoć AI