Donedavno marginalna stranka Sanseito, koja je u gornjem domu japanskog parlamenta držala samo jedno mjesto, postala je jedno od najvećih iznenađenja na nedavnim izborima. Ova desničarska populistička stranka, koja je svoju kampanju temeljila na sloganu 'Japanac na prvom mjestu', po uzorku na retoriku politike američkog predsjednika Donalda Trumpa, izazvala je zabrinutost zbog sve jače ksenofobije u zemlji.

Sanseito je pridobio birače oslanjajući se na rastuće nezadovoljstvo dijela stanovništva zbog sve veće prisutnosti stranaca u zemlji, bilo kroz porast broja imigranata, kojih je krajem 2024. bilo rekordnih 3,8 milijuna, ili zbog masovnog turizma, koji je u prvim mjesecima 2025. premašio 20 milijuna dolazaka, piše The Guardian.

Istodobno, rast cijena nekretnina, osobito u Tokiju, potaknut kupnjom od strane bogatih stranaca dodatno je pojačao osjećaj nelagode. Upravo su pitanja imigracije, turizma i gospodarskih pritisaka postale središnje teme kampanje Sanseita, dok je vladajuća Liberalno-demokratska stranka (LDP) pokušala umanjiti zabrinutost građana osnivanjem posebnog odbora svega nekoliko dana prije izbora, s ciljem da "oblikuju društvo skladnog suživota s građanima stranog podrijetla", svega nekoliko dana prije izbora. 

Odmiče li Japan udesno?

Mjera je ipak, slažu se analitičari, stigla prekasno. Stručnjaci ističu kako u pozadini ovog političkog pomaka leži dublja nesigurnost stanovništva, koje istovremeno razumije potrebu za radnom snagom iz inozemstva, ali i osjeća nelagodu zbog kulturnih i ekonomskih promjena koje ona donosi.

ČOVJEK VELIKOG SRCA Fuminori Tsuchiko otvorio je besplatan kafić u Harkivu i ne planira se vratiti

- Čini mi se da Japanci počinju gubiti samopouzdanje. Kada živite ugodan život i drugi vas poštuju, osjećate se sigurno i otvoreni ste. No, kada ljudi osjećaju da im je opstanak ugrožen ili u krizi, počinju željeti zaštititi vlastitu kulturu. Mislim da to vodi do patriotizma i ksenofobije - kaže Masafumi Usui, profesor socijalne psihologije na Sveučilištu Niigata Seiryo.

Usui navodi da u vrijeme gospodarskog procvata tijekom 1980-ih u Japanu nije bilo izraženog antistranog sentimenta. Međutim, stagnacija BDP-a i gospodarski uspon susjeda poput Kine i Južne Koreje u sektorima poput elektronike i brodogradnje, promijenili su samopouzdanje nacije.

Paradoks zatvorenog društva

- I dalje vjerujem da su oni koji otvoreno šire govor mržnje, poput "Odlazite iz Japana", još uvijek u manjini. Ali sve je više onih koji govore: "Zašto trošimo novac na strance? Trebali bismo ga trošiti na Japance!". Upravo je to emocija na koju je Sanseito ciljao sa sloganom 'Japanac na prvom mjestu'. To je pogodilo u srž onih koji osjećaju potrebu da zaštite japanski način života - dodao je Usui.

KAZUYO SEJIMA Poznata japanska arhitektica za Express: Nekad su cijeli gradovi izgorjeli zbog drva

Strano stanovništvo u Japanu i dalje čini svega oko 3 posto ukupne populacije. No jedan od temeljnih paradoksa je da Japan, kako bi održao gospodarski rast, zapravo treba povećati taj udio. Sanseito kao rješenje nudi veća ulaganja u automatizaciju i umjetnu inteligenciju, no čak i oni koji nisu skloni imigraciji priznaju da su strani radnici trenutačno neophodni.

Iako službeni podaci policije pokazuju da stranci počine manje kaznenih djela u odnosu na domaće stanovništvo, društvene mreže često šire priče o kriminalu u kojem su počinitelji navodno stranci.

Japan - jeftina zemlja u očima svijeta

Turistički procvat izazvao je podijeljene reakcije. S jedne strane, novac koji strani posjetitelji troše na luksuzni smještaj i skupe restorane pomaže gospodarstvu. No istovremeno, sve više Japanaca osjeća da je njihova zemlja "jeftina" u očima svijeta.

Usui ističe da većina ljudi nije bila svjesna koliko su cijene u Japanu pale u odnosu na druge zemlje sve dok se u medijima nisu pojavile priče o potrošnji bogatih stranih turista.

- Stvarnost je da je Japan postao jeftina zemlja. Ne možete poreći da su plaće u inozemstvu više ili da postoje ručkovi s ježincima od 10.000 jena, namijenjeni strancima. Kako bi zaštitili svoje emocionalno stanje i očuvali osjećaj vlastite vrijednosti, ljudi se počinju hvatati za ideju da je japanska kultura najbolja - rekao je Masafumi Usui.

Uzor im je Trump

Sanseito je svoju političku prepoznatljivost stekla kroz protuglobalistički i populistički diskurs, predstavljajući se kao alternativa vladajućem establišmentu. Svoj prvi mandat u gornjem domu japanskog parlamenta osvojili su 2022. godine, predstavljajući se kao stranka koja se protivi dominaciji globalnih elita i utjecaju velikih financijskih interesa.

U posljenjoj kampanji, uz obećanja o smanjenju poreza na potrošnju i povećanju dječjih naknada, u prvi plan su stavili poruke usmjerene protiv stranaca, čime su privukli najviše pažnje javnosti.

HOROR U JAPANU Twitter killer ljudima nudio pomoć da se ubiju. U stanu mu našli raskomadana tijela

Na čelu stranke nalazi se Sohei Kamiya, bivši pripadnik japanskih obrambenih snaga i nekadašnji član Liberalno-demokratske stranke, koji otvoreno ističe američkog predsjednika Donalda Trumpa kao svoj politički uzor.

- Pod globalizmom, multinacionalne korporacije mijenjaju japanske politike u svoju korist. Ako ne pružimo otpor, Japan će postati kolonija! - izjavio je Kamiya na nedavnom predizbornom skupu u Kagoshimi.

Kamiya je ranije kritizirao politike rodne ravnopravnosti, tvrdeći da potiču žene da rade i time, prema njegovu mišljenju, smanjuju njihovu spremnost na rađanje djece. Na pitanje zašto stranka ima više muških pristaša, odgovorio je: "Možda zato što sam ja temperamentan čovjek, to više rezonira s muškarcima".