Nakon teške godine obilježene unutarnjim sukobima, krizama i međusobnim optužbama, članice NATO-a na summitu u Ankari ponovno posežu za dobro poznatim receptom: umiriti Donalda Trumpa i nadati se da neće biti neugodnih iznenađenja.

Čelnici Saveza okupljaju se danas u Turskoj u pokušaju da pokažu jedinstvo nakon godine golemog pritiska na NATO, ponajprije zbog poteza i izjava američkog predsjednika. Trump je, među ostalim, prijetio aneksijom Grenlanda, opetovano kritizirao saveznike zbog nedovoljne pomoći Washingtonu u sukobu s Iranom, a njegova administracija najavila je moguće posljedice za zemlje koje ne izdvajaju dovoljno za obranu.

Europski saveznici zato čine sve kako bi spriječili novi Trumpov ispad. U praksi to znači naglašavanje velikih ulaganja u obranu, zadržavanje rasprave na manje spornim temama poput vojne industrije, obećanja o daljnjem naoružavanju te pažljivo oblikovane poruke potpore američkom stajalištu prema Iranu.

- Nema drugog načina nego pristupiti mu diplomatski, ne uvrijediti ga previše i jasno reći da povećavamo svoj doprinos. To je ono što moramo učiniti i to je ono što radimo - rekao je za Politico belgijski ministar obrane Theo Francken.

Jedan visoki NATO-ov diplomat, koji je želio ostati anonima,n bio je još izravniji. Cilj summita, rekao je, jest "održati jednu osobu sretnom i zadovoljnom".

- Sve se vrti oko upravljanja Trumpom - dodao je.

Unatoč svim naporima da se summit održi pod kontrolom i da se postigne konsenzus oko dnevnog reda, Trump ostaje nepredvidljiv. Njegovo nezadovoljstvo visinom europskih obrambenih izdvajanja, američkim pristupom europskim vojnim bazama, raspodjelom obrambenog tereta i krhkim primirjem u Iranu moglo bi u svakom trenutku zasjeniti planirane poruke jedinstva.

- Ako se sukob ponovno rasplamsa, što se ne može isključiti, i ako Trump ponovno počne govoriti da bi se Europljani morali uključiti, tada bi ta tema, naravno, zasjenila sve ostalo - rekla je Gerlinde Niehus, sigurnosna stručnjakinja i dugogodišnja dužnosnica NATO-a.

Uoči summita visoki dužnosnik Bijele kuće opisao je Trumpovo raspoloženje kao "kombinaciju optimizma, ali i određene razine uznemirenosti" zbog Irana. Zbog toga su saveznici posljednjih tjedana uložili golem napor kako bi Trumpa zadržali na svojoj strani. Prvi i najvažniji element te strategije je tema koja je američkom predsjedniku najvažnija: novac.

Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte nastoji dokazati da saveznici ozbiljno povećavaju izdvajanja. Otkako su se prošle godine obvezali da će do 2035. trošiti 3,5 posto BDP-a na obranu, Rutte pokušava prikazati da je riječ o povijesnom zaokretu. Tijekom posjeta Washingtonu prošlog mjeseca Trumpu je predstavio tablicu s naslovom "Trumpov bilijun" (The Trump trillion). Prema Rutteovim riječima, saveznici su od 2025. povećali obrambena ulaganja za dodatnih 139 milijardi dolara. Na industrijskom događaju koji prati summit u Ankari članice bi trebale najaviti i ugovore o nabavi vrijedne desetke milijardi dolara.

- Ovo će biti najveći forum obrambene industrije ikada, u smislu projekata koji će biti objavljeni - rekao je turski izaslanik pri NATO-u Basat Öztürk.

Rutte zato nastoji summit usmjeriti prema povećanju obrambene proizvodnje. To, s jedne strane, odražava stvarni problem s kojim se Europa suočava: novac koji se sada ulaže treba pretvoriti u oružje, opremu i kapacitete koji se mogu koristiti na bojištu. S druge strane, riječ je i o svjesnom pokušaju da se rasprava zadrži na temi koja je Trumpu prihvatljiva, osobito ako uključuje nove poslove i ulaganja od kojih bi koristi mogla imati i američka vojna industrija.

Iran kao osjetljiva točka

Saveznici pokušavaju pronaći zajednički jezik i oko Irana, iako ta tema izlazi izvan temeljne NATO-ove zadaće obrane Europe. Prema nacrtu završne deklaracije u koji je Politico imao uvid, članice bi se trebale osvrnuti na američki sukob s Iranom, uz poruku da Hormuški tjesnac mora ostati otvoren te da Teheran nikada ne smije doći do nuklearnog oružja.

Dvojica NATO-ovih diplomata ocijenila su da je riječ o jasnoj maslinovoj grančici Trumpu, s obzirom na duboke podjele među saveznicima oko američko-izraelskog sukoba s Iranom. Uz to, članice će se obvezati da će nastaviti preuzimati veći teret obrane Europe. Nakon što su Sjedinjene Države u svibnju iz NATO-ovih ratnih planova povukle dio kapaciteta, uključujući avione, bombardere i razarače, druge zemlje ponudile su vlastite snage. Prema diplomatskim izvorima, većina tih kapaciteta sada je nadomještena.

No pažljiva priprema ne znači da je summit zaštićen od Trumpove eksplozije. Signali zasad nisu posve umirujući. Trump je prošlog tjedna ponovno oštro kritizirao saveznike zbog obrambenih izdvajanja.

"Smiješno je da SAD nastavlja ovim jednostranim putem kada odnos nije recipročan", napisao je na društevnim mrežama.

Njegove izjave uslijedile su nakon što je američki ministar obrane Pete Hegseth oštro prozvao pojedine saveznike i najavio šestomjesečnu reviziju rasporeda američkih trupa u državama koje ne ispunjavaju obrambene ciljeve. Prema navodima Politica, razmatralo se i trenutačno smanjenje američke vojne prisutnosti. To bi moglo otvoriti prostor za izravne kritike pojedinih članica. Slovenija, Albanija i Češka prošle godine nisu dosegnule raniji NATO-ov cilj od dva posto BDP-a za obranu, dok su neke druge zemlje, poput Ujedinjenog Kraljevstva, kritizirane zbog budućih planova. Litavski predsjednik Gitanas Nausėda upozorio je u petak da NATO riskira 'raskol' ako neke države ne ispune preuzete obveze.

Strah od novih američkih zahtjeva

S obrambenim izdvajanjima povezan je i Trumpov dugotrajni bijes zbog protivljenja europskih saveznika uključivanju u sukob s Iranom. Iako je u tijeku francusko-britanska inicijativa za ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca nakon mogućeg mirovnog dogovora, primirje je i dalje krhko.

U Berlinu, prema riječima dvojice njemačkih dužnosnika, postoji bojazan da bi Trump mogao poremetiti summit zahtjevom da Europa sudjeluje u navodnom fondu za obnovu Irana, vrijednom 300 milijardi eura.

Visoki dužnosnik Bijele kuće poručio je da je ključno da saveznici "ispune svoja sigurnosna obećanja" i ciljeve potrošnje. Istodobno je izrazio optimizam da bi neke europske zemlje mogle ponovno otvoriti prostor za bilateralne vojne dogovore sa SAD-om, nakon što su pojedine države ograničile američko korištenje baza tijekom iranske kampanje.

Moguća točka sukoba je i pitanje europske obrambene industrije. Francuska i još neke članice zalažu se za veću zaštitu europskih proizvođača, osobito kroz programe poput EU-ova instrumenta SAFE, koji predviđa zajmove za kupnju oružja.

- Moramo paziti da se europska industrija na odgovarajući način uzme u obzir - rekla je za Politico francuska zamjenica ministra obrane Alice Rufo, osvrćući se na snažnu promociju turske obrambene industrije na summitu.

Američki veleposlanik pri NATO-u Matthew Whitaker poručio je pak da Washington ne podržava "protekcionistički jezik" koji se, kako tvrdi, često pojavljuje u europskim obrambenim inicijativama i koji bi mogao isključiti saveznike. Ipak, mnogi najavljeni ugovori o nabavi vjerojatno će biti predstavljeni u novom političkom okviru, iako saveznici zapravo imaju sve manje prostora za nova velika obećanja Trumpu.

Europa se postupno mijenja

Iza kulisa, međutim, u NATO-u raste uvjerenje da se razdoblje neograničenog smirivanja američkog predsjednika približava kraju.

Europa i Kanada i dalje čine samo 41 posto ukupnih obrambenih izdataka NATO-a. To dijelom ide u prilog Washingtonu, jer SAD ima golema obrambena ulaganja koja nisu izravno povezana s Europom. Osim toga, Amerika i dalje ima sposobnosti koje saveznici teško mogu brzo nadomjestiti, od obavještajnih podataka, nadzora i izviđanja do opskrbe gorivom u zraku i nuklearnog kišobrana. No kako rastu obrambeni izdaci europskih članica i Kanade, tako raste i njihovo samopouzdanje.

- Ovo je najveća transformacija NATO-a u povijesti. Nisam siguran da to svi razumiju u američkoj administraciji. Toliko su navikli voditi - rekao je jedan visoki NATO-ov diplomat. To bi se, dodao je, moglo promijeniti u godinama koje dolaze.

A već bi se nešto moglo vidjeti i na ovom summitu u Ankari. Skupina od desetak zemalja predvođena Ujedinjenim Kraljevstvom trebala bi najaviti novu koaliciju za razvoj sposobnosti preciznih udara. Američki dužnosnici prema toj su inicijativi skeptični jer upozoravaju da projektili dugog dometa povećavaju rizik od eskalacije s Rusijom. Europljani bi u budućnosti mogli postati zahtjevniji i prema Washingtonu, osobito kada je riječ o rasporedu vojnih kapaciteta unutar Saveza i izradi novih ratnih planova u sljedećem četverogodišnjem ciklusu NATO-ova planiranja.

Belgijski ministar obrane Theo Francken sažeo je raspoloženje mnogih saveznika:

- Trebaju nam Amerikanci, bit ćemo diplomatski, slušat ćemo što govore i pokušat ćemo biti blagi. Ali moramo biti pragmatičniji i uvijek misliti na ono što je u našem interesu.