Sjedinjene Američke Države vode pregovore s Danskom o proširenju svoje vojne prisutnosti na Grenlandu, a razgovori koji su posljednjih mjeseci napredovali usmjereni su na otvaranje do tri nove baze na jugu tog poluautonomnog danskog teritorija. Ovi potezi dolaze u trenutku rastućih napetosti s Rusijom i Kinom te sve veće strateške važnosti Arktika.

Pregovori se odvijaju u sjeni diplomatske krize koju je izazvao američki predsjednik Donald Trump tijekom svog prethodnog mandata, kada je prijetio da će silom zauzeti Grenland. Trump je tada izjavio kako bi SAD trebao "posjedovati" Grenland kako bi spriječio da ga zauzmu Rusija ili Kina, dodavši kako se to može dogoditi na "lakši ili teži način". Iako su te prijetnje javno odbačene, sadašnja administracija, također pod vodstvom Trumpa, pristupa problemu znatno profesionalnije. Bijela kuća je potvrdila da su u tijeku razgovori na visokoj razini s Danskom i Grenlandom, izražavajući optimizam, ali bez iznošenja detalja.

IDE U KINU, TREBA POMOĆ Rat u Iranu, 70. dan: 'Poraz Trumpa u Iranu nije samo moguć, nego vrlo vjerojatan'

I dansko ministarstvo vanjskih poslova potvrdilo je da se vode diplomatski razgovori. "U tijeku je diplomatski proces sa Sjedinjenim Državama. Ministarstvo vanjskih poslova u ovom trenutku neće iznositi dodatne pojedinosti", rekao je glasnogovornik.

Nadzor nad ključnim pomorskim prolazom

Nove baze bile bi smještene na jugu Grenlanda i primarno usmjerene na nadzor potencijalnih ruskih i kineskih pomorskih aktivnosti u području sjevernog Atlantika poznatom kao GIUK prolaz (između Grenlanda, Islanda i Ujedinjenog Kraljevstva), izjavili su dužnosnici za BBC. Prema jednom izvoru upoznatom s pregovorima, američki dužnosnici predložili su aranžman prema kojem bi tri nove vojne baze bile formalno označene kao suvereni američki teritorij.

General Gregory Guillot, zapovjednik Sjevernog zapovjedništva SAD-a, tijekom svjedočenja pred Kongresom u ožujku potvrdio je da SAD traži "povećan pristup različitim bazama diljem Grenlanda" zbog "rastuće prijetnje i strateške važnosti" regije. Iako konačan dogovor još nije postignut, a broj baza bi se mogao promijeniti, jedna od vjerojatnih lokacija je Narsarsuaq, mjesto gdje se nekad nalazila američka vojna baza s malom zračnom lukom. Analitičari smatraju da bi i ostale baze vjerojatno bile smještene na lokacijama s postojećom infrastrukturom, poput zračnih luka ili luka, čime bi se smanjili troškovi izgradnje novih postrojenja.

Delikatni diplomatski napor vodi Michael Needham, visoki dužnosnik State Departmenta, čiji je zadatak postići dogovor koji zadovoljava predsjednika Trumpa, ali i poštuje danske "crvene linije" vezane za zaštitu granica.

​- Needham vodi glavnu riječ - rekao je jedan viši diplomat upoznat s pregovorima, dodajući da administracija iza kulisa "pristupa svemu vrlo profesionalno".

ZARAZA U ARGENTINI Hantavirus: Rođendanski stol strave. U mukama su umrli otac i dvije kćeri

Timovi su se sastali najmanje pet puta od sredine siječnja. Needhama obično prati jedan ili dva američka dužnosnika iz State Departmenta ili Vijeća za nacionalnu sigurnost. S druge strane stola nalaze se Jesper Møller Sørensen, danski veleposlanik u SAD-u, i Jacob Isbosethsen, najviši grenlandski diplomat u Washingtonu. Zanimljivo je da Trumpov posebni izaslanik za Grenland, guverner Louisiane Jeff Landry, ne sudjeluje u pregovorima i uglavnom je odsutan iz diplomatskog procesa.

Arktik kao novo globalno žarište

Pojačani američki interes za Grenland dio je šireg trenda militarizacije Arktika. Otapanje leda otvara nove pomorske rute i pristup golemim prirodnim resursima, što dovodi do povećane konkurencije između globalnih sila. Rusija je posljednjih godina značajno ojačala svoju vojnu prisutnost na Arktiku, dok Kina, samoprozvana "država bliska Arktiku", također pokazuje sve veći interes za regiju.

SAD trenutno ima jednu vojnu bazu na Grenlandu, svemirsku bazu Pituffik na sjeverozapadu otoka. Ona je ključna za NORAD-ov sustav praćenja projektila, ali nije konfigurirana za provođenje pomorskog nadzora. Tijekom Hladnog rata, SAD je na Grenlandu imao približno 17 vojnih postrojenja. Neki sadašnji i bivši dužnosnici, kao i stručnjaci za sigurnost na Arktiku, smatraju da je Washington mogao ostvariti svoje interese bez otvorenih prijetnji NATO savezniku. Jedan bivši visoki američki obrambeni dužnosnik postavio je retoričko pitanje:

​- Zašto prijetiti savezniku vojnom operacijom ili invazijom kada ono što želite možete postići prilično lako pregovorima?

Zašto je Grenland toliko važan Trumpu?

Prema trenutačnim prognozama, u razdoblju od 2030 do 2040. godine tijekom ljetnih mjeseci moglo bi doći do skoro potpunog povlačenja leda, čime bi se otvorile tri nove pomorske rute, koje bi značajno skratile postojeće trgovačke puteve između Pacifika i Atlantika, pisao je Express. Osim toga, Topljenje leda otvara i mogućnost eksploatacije ogromnih prirodnih resursa na Arktiku. Prema procjenama US Geological Survey iz 2008. godine, u Arktiku se nalazi oko 30 % neotkrivenih globalnih rezervi prirodnog plina i 13 % neotkrivenih rezervi nafte. Grenland je bogat rijetkim metalima, ključnim za proizvodnju visoke tehnologije poput pametnih telefona, električnih motora i baterija. Nadalje, na Arktiku se nalaze velike rezerve drugih metala ali i dijamanata, ugljena i urana. 

Tijekom 50-ih američka vojska izgradila je tri zračne baze na Grenlandu: Narssarsuaq, Sondestrom i Thule. U Hladnom ratu služile su kao točka za punjenje gorivom i baza za operacije za strateške bombardere srednjeg dometa, pisao je Express. Danas, ispod 30 metara debelog leda Grenlanda krije se donedavno najstrože čuvana američka vojna tajna - ostaci "Camp Centuryja". Tajni projekt iz doba Hladnog rata, stoji u deklasificiranim podacima, trebao je služiti Amerikancima kao vojna baza u slučaju možebitnog rata s SSSR-om. No nikad nije službeno obznanjeno da je Camp Century pod ledom trebao imati i nuklearne projektile, tajne silose te mrežu tunela koji bi površinom bili, primjerice, veći od Danske, pisao je Express.

Projekt Ledeni crv

Znanstveni razvoj u Camp Centuryju bio je paravan za pravu operaciju američke vojske, pod kodnim nazivom "Ledeni crv", koja je nastojala rasporediti balističke projektile ispod grenlandskog leda.  Koristeći model u Camp Centuryju, projekt Iceworm je planirao izgraditi dodatnih 78.000 četvornih kilometara tunela - tri puta veće od Danske - s mogućnošću udvostručenja. Vojska je planirala rasporediti 600 projektila, svaki na udaljenosti od šest kilometara u rovovima sličnim onima u Camp Centuryju, te izgraditi 60 kontrolnih centara za lansiranje (LCC). Sveukupno, projekt bi zahtijevao 11.000 vojnika da žive puno radno vrijeme pod ledom. Raketa "Ledeni čovjek", modificirana verzija Minuteman ICBM, dizajnirana je kao dvostupanjska raketa s dometom od gotovo pet tisuća kilometara milja, što joj daje mogućnost da s Grenlanda pogodi većinu ciljeva u Sovjetskom Savezu.

No tajni projekt doživio je krah, pisao je Express. Postajalo je sve jasnije da je grenlandski ledeni pokrivač jednostavno previše nestabilan da bi podržao projekt. Vojska jednostavno nije mogla riskirati postavljanje stotina projektila u tunele koji bi se svakog trenutka mogli srušiti. Kao rezultat toga, projekt Iceworm službeno je otkazan 1963. i nijedan projektil nikada nije raspoređen na Grenland.

Sad se interes Amerikanaca za davno napuštee baze vraća. Primjerice, zapovjednica poručnica Teresa C. Meadows, glasnogovornica američkog Sjevernog zapovjedništva, rekla je da vojni planeri bacaju oko na gradove Narsarsuaq na jugu Grenlanda, koji nudi dubokomorsku luku, i Kangerlussuaq na jugozapadu Grenlanda, koji već ima dugu pistu sposobnu za velike zrakoplove, pisao je Express.