U posljednjih nekoliko mjeseci mogli smo svjedočiti velikim građevinskim uspjesima kineskih arhitekata i građevinaraca. Povjerenje u uspješnu gradnju Pelješkog mosta, koja je u rukama kineskih tvrtki, sigurno je puno veće nakon puštanja u promet spektakularnog i najdužeg mosta na svijetu, kojeg su Kinezi izgradili kako bi spojili Hong Kong i Makao sa Zhuhaijem. 

No ako ste pomislili da će se sada malo odmoriti od velikih građevinskih pothvata, prevarili ste se. Naime, svijet je prepun spektakularnih građevina koje su projektirale i izgradile vrijedne i marljive kineske ruke. Neki kažu kako na takav način šire svoj utjecaj izvan granica Kine, dok će kineske vlasti reći kako samo pomažu zemljama u razvoju, piše CNN.

Jedan od njih je i projekt vrijedan 1,4 milijardi dolara na obalama Colomba na Šri Lanki kojeg već sad nazivaju "gradom svjetske klase u Južnoj Aziji". Financiraju ga kineske tvrtke, a projektirali su ga i konstruirali kineski stručnjaci. 

Uz pomoć zajmova kineskih banki zemlje u razvoju poput Šri Lanke postaju velika građevinska zona za takve nove 'kineske' zgrade. A gradi se svašta...ne samo stambene zgrade, već i hoteli, poslovni neboderi, pa čak i cijele gradske četvrti. 

Kineski gradovi izvan granica Kine

Kamen temeljac za potpuno novi dio grada, nazvan Astoria, već je položen, a kada se gradnja završi bit će to urbanizam tako svojstven Kini, s luksuznim apartmanima i zelenim površinama. Iako će ovi projekti podići nacionalnu ekonomiju, neki kritičari će reći kako ne odgovaraju trenutačnom urbanom okruženju. 

"Kineska gradnja unijela je veliku promjenu u izgled grada. Naše studije pokazuju kako se ovaj veliki građevinski pothvat događa bez pravog razumijevanja lokalnih uvjeta i očekivanja", rekao je dr. Janaka Wijesundara, profesor arhitekture sa Sveučilišta Moratuwa, u blizini Colomba. 

Dizajn kineskih stručnjaka, smatra Jagath Munasinghe, iz vladinog ureda za izgradnju, pokazao je "manju osjetljivost prema lokalnom stanju". No naglasio je kako ovakav pristup nije samo karakterističan za Colombo, već se primjeri takvih rješenja mogu vidjeti i drugdje.

"Mi ćemo sada inzistirati da svaki projekt kojeg dizajniraju strani konzultanti mora biti napravljen u suradnji s lokalnim kolegama", naglasio je. Glasnogovornica kineskog ministarstva vanjskih poslova Hua Chunying opisala je projekt Colombo kao "u potpunosti komercijalni projekt". 

"Smatram kako se u ovakvim projektima komercijalne suradnje sva pitanja moraju rješavati kroz prijateljske pregovore između poslovnih partnera", naglasila je. Iza projekta Port City Colombo stoje kompanije China Communications&Construction Company i njihova podružnica China Harbour Engineering Company Ltd.

Riječ je o "arhitektonskoj pomoći" smatra profesor Charlie Xue sa Sveučilišta u Hong Kongu, koji je proučavao više od pet desetljeća kineskih građevinskih pothvata izvan granica zemlje. Njihov je cilj, smatra, "poticanje trgovine, ekonomski interes i širenje kulturnog utjecaja".

Shen Dingli, profesor na Institutu za međunarodne studije šangajskog sveučilišta Fudan, opisao je motive koji stoje iza kineske inozemne gradnje.

"Prvi je ponuditi objekt kojeg trebaju zemlje domaćini, a drugi je graditi objekt kao simbol prijateljstva, koji širi prijateljsku prisutnost Kine i njihovu 'meku moć'", naglašava. 

Dominacija u zemljama u razvoju

Kineska vlada ograđuje se od optužbi kako ovakve građevinske pothvate koristi kako bi osigurali svoj utjecaj u zemljama u razvoju. Takav stav zadržavaju i vezano uz veliki projekt na kojem rade u Zimbabveu, gdje kineske tvrtke rade na izgradnji velikog ekonomskog i poslovnog centra i zgrade parlamenta. 

"Kao što i je poznato, loša infrastruktura jedan je od glavnih problema koji guši razvoj i napredak Afrike", rekao je Lu Kang iz ministarstva vanjskih poslova. 

"Infrastrukturne projekte, izgrađene uz kinesku pomoć, pozdravljaju afričke zemlje i njihovi ljudi. Podrška afričkim zemljama i drugim zemljama u razvoju, u povećanju njihovih građevinskih kapaciteta i postizanja zajedničkog napretka, ostaje važan aspekt kineske diplomacije", naglašava. 

ZA UŽIVANJE Kinezi grade odmaralište veličine Zagreba

Bez obzira na motive, zemlje u kojima Kinezi grade često se mogu pohvaliti novim dostignućima, kao što je Colombo Bandaranaike Memorijalna međunarodna konferencijska dvorana, sagrađena 1973. godine, u blizini Astorija. Ostali primjeri uključuju i Narodno kazalište Gane u Accri, opernu kuću u Alžiru i sportske objekte koji se nalaze diljem Afrike, i koji su rezultat onoga što se naziva "stadium diplomacy."

Jedna od najznačajnijih građevina, doniranih od strane Kine, je i sjedište Afričkog sindikata u Addis Abebi, Etiopiji, otvorena 2012. godine. Konstrukcijski kompleks od 544.000 četvornih metara projektirala je kompanija Tongji Architectural Design Group a izgradila kineska državna State Construction Engineering korporacija. Procjenjuje se kako je riječ o projektu teškom 200 milijuna dolara, u potpunosti financiranom od strane kineske vlade.

Špijunaža u afričkim zemljama

U francuskome dnevniku Le Monde, početkom ove godine, objavljeno je izvješće koje navodi kako je Peking, uz pomoć računalnih sustava koje su pomogli instalirati, špijunirao afričku uniju. Pozivajući se na anonimne izvore, Le Monde je izvijestio kako su podatke iz tog sustava u Etiopiji prenijeli na svoje servere u Šangaju. Kinesko ministarstvo vanjskih poslova nazvalo je to "neutemeljenim optužbama", a AU je rekao kako je izvješće "bez osnove".

Kineska gradnja izvan granica zabilježila je značajni porast tijekom posljednjih nekoliko godina. 

"Radi se na oko 200 projekata izvan granica Kine, koji su ili u fazi pripremi ili gradnje, a uključuju željezničke pruge, građevine, autoceste, mostove", rekao je Xue.

Velik dio inozemnih razvojnih projekata, financiranih od strane Kine, imaju tipičan infrastrukturni oblik. Puno se očekuje i od inicijative One Belt, One Road, strateškog investicijskog projekta vrijednog više trilijuna dolara kojem je cilj izgradnja novog Puta svile koji bi trebao povezati Kinu i oko 60 drugih zemalja, od Azije, Bliskog istoka, Europe i Afrike. Od željezničkih pruga u Africi do elektrana u Pakistanu, kineska ulaganja uključuju projekte mnogim zemljama.

Uz te projekte, Kinezi se uključuju i u izgradnju veliki stambenih projekata, hotela i poslovnih građevina. 

"Tijekom 20. stoljeća to su većinom bili pokloni zemljama u razvoju. Sada ih i dalje ima nešto, no većinu projekata odradit će privatne kompanije, ili one koje vodi država kako bi zaradile određeni profit", naglasio je Xue. 

Jedinstveni kineski pristup

Arhitekt iz Šangaja Daan Roggeveen prati ovaj novi val prekomorske izgradnje od 2009. godine kroz projekt Go West, kojeg vodi uz istraživača i pisca Michiela Hulshofa. Oni su proveli opsežno istraživanje kineskog poslovanja u Africi, proučavajući projekte u  Luandi, u Angoli, gdje je kineski konglomerat CITIC izgradio sasvim novu četvrt, koja jako nalikuje onim kineskim.

Do sada je izgrađeno oko 200.000 stambenih jedinica u Luandi, a planira se izgradnja i još 8000 kuća u obližnjoj općini Viana.

"Kada na Zapadu držimo predavanja o ovoj temi ljudi vrlo nervozno, ponekad i agresivno, reagiraju o neokolonijalizmu i takvim stvarima", rekao je Roggeveen. 

"Mnoge zgrade koje su gradili kineski poduzetnici projektirane su u Kini a izgradili su ih kineski građevinski radnici s kineskim materijalima. Dizajn je također kineski, što znači da se sve veće i manje projektne odluke donose u Kini bez uzimanja u obzir lokalnog konteksta ili lokalnog okruženja", smatra Roggeveen.

Građevine koje tako nastaju izgledaju kao da tim lokacijama zapravo ne pripadaju, a ponekad čitava urbana četvrt izgleda kao da je 'transplantirana'. Uz svoju brzu urbanizaciju Kina je optimizirala metode brze gradnje gradova. I dok u jugoistočnoj Aziji i Africi raste broj stanovništva, kineski gradski stil mogao bi postati novi standard.

"Ovdje je riječ o globalizaciji arhitekture i urbanizma", naglasio je Roggeveen.