Amerikanci s posebnom pažnjom promatraju razvoj kineske moći, ali i nadmoći. Posebno prate njihove napore na razvoju vojne tehnologije. Posljednje izvješće koje je pripremio Pentagon kaže kako Kinezi koriste i špijunažu da bi se domogli željene tehnologije. 

"Koriste različite metode da bi došli do strane vojne tehnologije, pa tako i cyber krađe, i iskorištavaju kineski pristup raznim tehnologijama, kao i različitim primjerima upada u računala i sl. Kina do strane tehnologije dolazi putem uvoza, izravnih stranih ulaganja, osnivanja stranih istraživačkih i razvojnih centara, zajedničkih ulaganja, istraživačkih i akademskih partnerstava, zapošljavanja talenata, te industrijske i cyber špijunaže", stoji u izvješću.

Izvješe naglašava kako je na takav način Kina došla do osjetljivih tehnologija, i američke vojne opreme, na polju avijacije i protupodmorničkog ratovanja. U potrazi za informacijama nerijetko će se koristiti i građanima, koji bi dalje širili ciljeve Komunističke partije, navodi izvješće, piše CNN. 

Spremni za rat Kineski super top, zovu ga 'monstrum s Jangcea'

Neke od naprednijih tehnologija koje Kina razvija su hipersonične rakete, oružje koje putuje najmanje pet puta brže od zvuka.

"U kolovozu 2018. Kina je uspješno testirala XINGKONG-2 (zvjezdano nebo 2), što je javno opisala kao hipersonično vozilo", navodi se u izvješću. Ovaj proizvod kineskih znanstvenika može nositi više nuklearnih bojevih glava. Teoretski, zbog svoje velike brzine i nepredvidljive putanje može izbjeći sve poznate proturaketne sustave.

Spominju i kako im se vojni proračun povećao tijekom proteklih 10 godina. Većina tih sredstava ulaže se u mornaricu, a po nekim podacima Kina upravlja "najvećom mornaricom u regiji, sa više od 300 brodova, podmornica, amfibijskih vozila, i specijalnih vozila". 

Kažu kako je njihova mornarica "moderna i fleksibilna sila" i da je modernizacija "glavni prioritet".

Predviđaju da će do 2020. godine imati oko 70 podmornica, a imat će i novu podmornicu za napade sa nuklearnim projektilima. Prvi kineski nosač zrakoplova također će se "vjerojatno priključiti floti do kraja 2019. godine", a predviđa se da će njihov drugi na domaćem tržištu biti u funkciji do 2022. godine.

Peking također ubrzano gradi svoju Obalnu stražu kako bi pomogao u rješenju svojih potraživanja zbog spornih otoka u Južnom kineskom moru, navodi se u izvješću. Njihova flota udvostručena je u proteklih nešto manje od 10 godina, pa sada tako imaju 130 velikih brodova, zbog čega su najveća obalna straža na svijetu. 

Izvješće također navodi i da koriste pomorsku miliciju, rezervne civile, kako bi "ostvarili svoje političke ciljeve" u Južnom kineskom moru bez borbe. Kina je pokušala pojačati svoju kontrolu nad tim plovnim područjima kuda prolazi oko 78 posto uvoza nafte i 16 posto uvoza plina. 

"U Južnom kineskom moru Kina je nastavila militarizaciju. Postavljene su rakete i kod otoka Spratly, a provode se i vježbe na otocima Paracel. Kina naglašava da je međunarodno prisustvo u Južnokineskom moru izazov za njezin suverenitetu", naglašava se u izvješću.