Apple vrijedi bilijun dolara, ali neki se brinu zbog toga
Apple je upravo postala prva američka kompanija izlistana na burzi čija je vrijednost veća od bilijun dolara. Proizvođač iPhonea dosegnuo je magičnu brojku u četvrtak, kada je cijena dionice prešla 207,04 dolara. Samim time, vrijednost Applea ove godine je narasla 20 posto.
Vrijednost dionica skočila je nakon objave financijskog izvještaja, u kojemu je zarada premašila ionako optimistična predviđanja analitičara.
Iako mnogi smatraju da Apple pod hitno treba novi proizvod kojim će održati rast prodaje i profita, kompanija je rekordni rast ostvarila solidnim prodajnim rezultatima modela iPhone 8 i X - osobito u Kini i Japanu - ali i rastu prihoda App Storea.
Apple je neosporno profitirao i od investicijske euforije koja je zahvatila tehnološki sektor pa bi joj se još nekoliko kompanija uskoro moglo pridružiti u klubu od bilijun dolara, piše CNN Money.
Amazon, Alphabet (vlasnik Googlea) i Microsoft također ove godine ostvaruju rekordne rezultate. Amazonu je vrijednost porasla na gotovo 900 milijardi dok su Google i Microsoft teži od 800 milijardi dolara.
I dok među dioničarima vlada veliko veselje, analitičari upozoravaju na negativne posljedice Appleovog strelovitog rasta. Prije tek nešto više od dva desetljeća su bili na rubu bankrota, a sada su najvrjednija kompanija izlistana na burzi u SAD-u. Kako piše New York Times, nastanak megazvijezda među američkim tvrtkama, možda pomaže sporom rastu plaća, sve manjoj srednjoj klasi i sve većem rastu nejednakosti u Sjedinjenim Državama.
Kad pogledamo distribuciju zarade među američkim tvrtkama brojke postaju gotovo alarmantne. 1975. godine je 109 kompanija zgrabilo polovicu zarade svih tvrtki izlistanih na američkim burzama. Sada, pokazuju istraživanja, polovica zarade odlazi u blagajnu samo 30 kompanija.
Sve više američkih kompanija se spaja i tako ostvaruju sve veću tržišnu dominaciju, a posebno je to vidljivo u tehnološkom sektoru gdje grupica ogromnih i učinkovitih kompanija gospodari najdinamičnijim dijelom američke ekonomije. Apple i Google pružaju programe za 99% svih pametnih telefona. Facebook i Google uzimaju 59% svog novca potrošenog na online oglašavanje u Americi, a Amazon postaje sve veći, posebno o područjima kao što je distribucija glazbe i filmova.
Trend okrupnjavanja nije ograničen samo na tehnološke kompanije. Gotovo polovicu čitave imovine u američkom financijskom sektoru posjeduje samo pet banaka. Krajem devedesetih je pet najvećih banaka kontroliralo nešto malo više od petine tržište. Tijekom posljednjih desetak godina je šest najvećih američkih aviokompanija postalo tri, serijom spajanja. Četiri kompanije sada kontroliraju 98% američkih mobilnih komunikacija.
Ove godine je pet kompanija; Facebook, Apple, Amazon, Netflix i Alphabet koji stoji iza Googlea, ostvarilo otprilike polovicu rasta čitavog burzovnog indeksa Standard & Poor's 500.
Sve su to odlične vijesti za dioničare tih kompanija, ali za obične zaposlenike bi to moglo predstavljati ozbiljnu prijetnju. Neki analitičari kažu da tvrtke troše ogromne svote novca na dominiranje svojim sektorima i jednostavno ne moraju više toliko novca trošiti na radnike (bilo u vidu plaća ili nekih drugih pogodnosti), dok će drugi reći da jednostavno ne postoji toliko radnih mjesta jer u nekim industrijama su radna mjesta toliko specijalizirana da jednostavno ne postoje nigdje izvan neke kompanije.
Kako bilo da bilo, već ranije je poznato da su Apple i Google imali dogovor da neće regrutirati zaposlenike one druge kompanije. Neke tvrtke su ubacivale odredbe u ugovore o radu kojima se zabranjuje rad za konkurenciju. A stagnacija plaća najočitija je u sektorima koji imaju najveće konsolidacije.
Što će američko pravosuđe učiniti, teško je za reći. Europa je već opalila kazne Apple i Googleu u iznosima od kojih se vrti u glavi, ali hoće li američko društvo učiniti nešto slično tek nam ostaje za vidjeti.