Skoro je ubila ljude, a svi su joj slijepo vjerovali
Dobitnik Pulitzera, novinar John Carreyrou ima zanimljivu tezu. Tiče se vladavine kulta ličnosti tech-milijardera te naglog uspona, ali i strmoglavog pada, "čuda od djeteta" Elizabeth Holmes, začetnice kompanije Theranos.
Upravo je kreacija silicijske doline, start-up Theranos, idealan primjer, kaže autor za multimedijski portal Big Think, zaobilaženja pravila i prevare dok u isto vrijeme ubiru i slavu i novac.
"Mislim da to nije bilo samo o pohlepi. Uopće ne mislim da je Theranos bio o pohlepi, niti da je to bio motiv Elizabeth Holmes. Mislim da je ona, kao što pišem u svojoj knjizi, bila odlučna da uđe u panteon tih tehnoloških začetnika i milijardera. Obožavala je i divila se Steve Jobsu, on je bio njezin idol", kaže Carreyrou o začetnici kompanije koja je od početka tvrdila kako su razvili jednostavan (i jeftin) test iz krvi koji omogućava detekciju čitavog niza bolesti.
U SAD-u, ali i van njega, argumentira autor, postoji obožavanje poduzetnika-inovatora, i to se s vremenom razvilo gotovo u neku formu kulta koji uzrokuje da mladi odustaju od fakulteta, utemeljuju biznise, traže novac i investitore i ulaze u legendu.
Upravo je to bila i putanja Elizabeth Holmes, koju su mediji vrlo rano počeli prozivati "genijalkom" i "inovatoricom nad inovatoricama".
"Problem je što je ona na tom putu prekršila milijun pisanih i nepisanih pravila. Bilo je tu hakiranja, uzimanja tehnologije drugih kompanija, prodavanja "laži" da se ta sila testova može napraviti iz najsitnije kapljice krvi. Upravo kako bi to omogućili, "hakirali" su i izmijenili način rada komercijalnih, već uhodanih, mašina i testiranje napravili manje točnim. Dakle, time su direktno ugrozili živote", kaže Carreyrou.
Na taj je način "varala" investitore od kojih je tražila sredstva, apsolutno ih je uvjeravala kako je taj proizvod, eto, dokazano uspješan, točan i spreman za zaradu.
No, te brojeve i statistike znaju i investitori ali su odlučili uložiti u Holmes jer je bila dinamična i djelovala se kao žena s vizijom", kaže autor i podsjeća da je Theranos službeno postao "prevara" puno kasnije, i da je tijekom njegove 15 godišnje povijesti više od 700 milijuna sakupljeno na premisi da je "proizvod uspješan jer ga je prodavao Walgreens", farmaceutski velikan u SAD-u.
S jedne strane, dakle, postoji direktna škodljivost pacijentima s netočnim krvnim testovima, a s druge strane varanje investitora. Kult startupa, inovatora i ideja često zamuti jedan važan faktor, a to je da postoji etika i u poduzetništvu, te i da oni s velikom ambicijom i vizijom i dalje moraju igrati po istim pravilima kao i ostatak društva.
"Kult poduzetnika-inovatora ne bi smio biti paravan za kriminal. Uvijek će se naći oni koji će naći načine da zaobiđu pravila i zakone. Nadam se da će Theranos i čitav skandal dugo ostati dugo u sjećanjima građana, menadžera, i poduzetnika i u silicijskoj dolini, i šire, i da će ih to podsjećati na to da zaobilaženje regulativa, posebno u zdravstvu, nije u redu", zaključuje John Carreyrou.