Svaka vaša aplikacija točno zna gdje ste bili
Oni nisu otkrili odakle im pristup bazi podataka o 235 milijuna lokacija tijekom tri dana po New Yorku iz 1,2 milijuna praćenih mobitela. Ali su zornije nego ikada pokazali na koji vas to točno način špijunira vaš mobitel, preko toga kompanija kojoj ste preko aplikacije dopustili da vas prati, a onda i svi kojima su to ovi prodali.
Novinari The New York Timesa nasumice su, između milijuna točaka po planu grada, odabrali stazu kretanja jednog mobitela koji se kretao iz nečijeg stana u okolici Newarka do centra za potpomognutu oplodnju i tamo ostao sat vremena. Druga putanja koju su odabrali ocrtala je kretanje mobitela koji je bio u pratnji gradonačelnika, da bi se vratio na Long Island za prenoćiti. Signal jednog od mobitela u 7 ujutro krenuo je iz kuće na sjeveru države New York, putovao 22 kilometra do neke srednje škole i tamo ostao do kasno poslijepodne. I tako svakog školskog dana.
Samo jedna osoba slijedi takvu putanju; Lisa Magrin, 46-godišnja učiteljica matematike koja sa sobom nosi svoj pametni telefon. Jedna od aplikacija na njenom mobitelu skuplja podatke o mjestima po kojima se kreće, a ti se podaci potom prodaju bez da ona za to zna. Ona niti ne sanja da se podaci o tome gdje se nalazi, šalju tamo negdje svake dvije sekunde. I dok ti podaci ne otkrivaju njen identitet, NY Times je lako otkrio o kome je riječ.
Tako je doznao da ona ide i na sastanke Weight Watchersa, da je išla kod dermatologa na neki zahvat, doznao je gdje i kada je šetala psa, pa i to da je posjetila svog bivšeg dečka doma. Posljednja informacija posebno ju je uznemirila. Ona je novinarima dopustila da sve to objave, ali ne pod njenim pravim imenom. Kao i toliki drugi, ona je svjesna da njenje aplikacije mogu pratiti kuda se kreće.
Samo, pametni telefoni toliko su sveprisutni, a tehnologija je toliko napredovala, da je "industrija špijuniraja" svakodnevnih ljudskih navika postala nametljiva kao nikad prije makar izbliza. NY Times otkrio je da najmanje 75 kompanija dobiva te anonimne podatke, precizne do samo nekoliko metara udaljenosti, sve zato što su korisnici mobitela dopustili da ih se automatski locira zato što su im rekli da će tako dobivati lokalne vijesti ili meteorološke podatke ili prognoze.
NY Times je otkrio i to da nekoliko tih kompanija prati do 200 milijuna mobitela po SAD-u. Do baze podataka jedne od tih tvrtki došli su istraživači NY Timesa i imali su što vidjeti. U nekim slučajevima podaci su se osvježavali iz jednog jedinog mobitela više od 14.000 puta dnevno. Te podatke te tvrtke koriste kako bi ih analizirale ili prosljeđivale oglašivačima, trgovačkim lancima, čak i hedge fondovima, sve kako bi ovi iz toga doznali potrošačke navike.
Godišnje se na trgovanju ovakvim podacima samo u SAD-u obrne 21 milijarda dolara. IBM je u tu industriju špijuniranja ušao pokrenuvši svoju aplikaciju za vremensku prognozu. Društvena mreža Foursquare u jednom trenutku postala je nešto drugo, tvrtka za trgovanje lokacijama ljudi. U start upove su među najvećim ulagačima banke poput Goldman Sachsa ili Petera Thiela, suosnivača PayPala. Svi oni kažu da ih zanimaju obrasci kretanja ljudi, ne njihovi identiteti, kako bi doznali što ih zanima kao potrošače.
Niti ne prikupljaju njihove osobne podatke. Ali, bez obzira na to, krajnje je jednostavno s tim podacima identficirati i osobu i što radi i kada i koliko i gdje to radi bez da ona o tome išta zna, kamoli da je pristala. Ako želite doznati kamo sve ide točno određena osoba, dovoljno je samo jednom je susresti i identificirati njenu točku među milijunima drugih. Ili obratno, ako želite doznati čija je ta neka točno određena krivulja s plana grada koja vas zanima, dovoljno je samo presresti je negdje, vidjeti, identificirati i to je to.
Sve kompanije za lociranje će vam reći da oni nastupaju pošteno. Samo što neće. NY Times je, opet jednostavno, pronašao da aplikacije koje oni koriste, osobu pitaju za dopuštenje s upitnikom koji skriva prave namjere. Reći će da im podaci o vašem kretanju trebaju kako bi vam slali podatke o prometu ili nešto drugo, ali vam neće reći da će te podatke ikome, taman posla da će masovno prodavati. Taj dio će zakopati duboko u "pravila privatnosti" ispisana gusto, masivno i sitnim slovima.
Jedan od onih koji se u politici bore za to da se zakonski ograniči prikupljanje i trgovanje takvim podacima, je Ron Wyden, senator iz Oregona.
"Informacije o položaju mogu otkriti neke od najintimnijih detalja, jeste li posjetili psihijatra, jeste li s nekime išli na sastanak, s kim izlazite", kazao je.
Elise Lee je medicinska sestra na Manhattanu.
"To je jezivo. Čini se kao nme netko stalno slijedi", komentirala je kad su joj objasnili da je prate čak i kada ide u operacijsku salu.
Industrija mobilne lokacije izrodila se iz načina za osobno prilagođavanje aplikacija u ciljano oglašavanje, a onda i u prikupljanje podataka i analitičku mašinu. Trgovački lanci traže takve tvrtke jer žele pratiti konkurenciju i potencijalne kupce. NY Times opisao je prošlogodišnje predavanje na web seminaru direktorice tvrtke GroundTruth. Ona je tada prikazala putanju potencijalnog kupca koji kod kuće na internetu traži recepte za zdravu hranu, da bi onda analizom te putanje pokazala da se ta osoba redovito hrani u fast foodovima.
Nastavak na sljedećoj stranici...
Takve podatke mogu koristiti banke kako bi vidjele da li da investiraju u neku tvrtku i prije nego što ova prijavi svoje financijsko poslovanje; dovoljno je, primjerice, vidjeti da li joj se više radnika kreće u tvornici ili po trgovinama. Nadgledanje medicinskih ustanova najprivlačnije je, ali i najproblematičnije područje. Oglašivačka tvrtka Tell All Digital s Long Islanda kaže da servisira lokalnu odvjetničku tvrtku koja zastupa ljude koji traže odštete za ozljede, a koja reklamnim kampanjama anonimno cilja ljude u hitnoj pomoći.
"Knjiga '1984' na puno načina opisuje kako danas živimo", kazao je Bill Kakis iz te tvrtke.
Slijede zatvori, škole, vojne baze, nuklearne elektrane, čak i mjesta zločina... Dvije tvrtke za lociranje, Fysical i SafeGraph, mapirale su ljude koji su bili na predsjedničkoj inauguraciji Donalda Trumpa. NY Times je otkrio da više od 1000 aplikacija ima kod za lociranje za takve tvrtke. Googleov sustav Android ispalo je da ima 1200 aplikacija s takvim kodom, dok Appleov operativni sustav iOS ima oko 200 takvih tvrtki.
Od kompanija prednjači Reveal Mobitel iz Sjeverne Karoline koja prikuplja podatke iz više od 500 aplikacija. Mnoge od njih pružaju lokalne vijesti, tvrtka za popularnost svog koda kaže da on pomaže proizvođačima aplikacija da zarađuju, a korisnicima da dobiju besplatne uloge. NY Times je provjerio što se tu točno događa. Testirao je 20 aplikacija. Ispalo je da njih 17 dijeli točnu zemljopisnu dužinu i širinu u 70 kompanija. Samo WeatherBug na iOS-u dijeli podakte u čak 40 kompanija.
A kada je NY Times te kompanije pitao za mišljenje o takvim stvarima, neke od njih takvo ponašanj opisale su kao "neprikladno". WeatherBug je u vlasništvu GroundTrutha koji u traženju dozvole od korisnika kaže da će podatke koristiti za personaliziranje reklama.
"Tvrtke koje ne štite podatke ne trpe nikakve posljedice osim gadnog tiska koji tu temu previđa", kazao je Serge Egelman sa Sveučilišta Kalifornija Berkeley.
Tvrtke koje se tako ponašaju tvrde da se ljudi slažu s dijeljenjem informacija o sebi u zamjenu za personalizirane usluge, nagrade i popuste. Učiteljica Magrin kaže da joj se sviđala tehnologija praćenja za snimanje svog džogiranja. Brian Wong, direktor u Kiipu, tvrtke za oglašvanje, kaže da ljudi sami daju pristanak:
"Morali biste biti zbilja jako nesvjesni za ne razumjeti da stvari tako stoje."
Medicinska sestra Lee, međutim, kaže da nije tako. Ona je na svom iPhoneu dala dopuštenje za specifične primjene; kako bi lakše našla mjesto za parkiranje, kako bi primala obavijesti o meteorološkim nepogodama, i to samo zato što nisu navodili da će se podaci koristiti za druge stvari. Na taj način je Magrin dopustila lociranje svog mobitela desetak lokacija. Od onih 17 lokacija, samo tri na iOS-u i jedna na Androidu rekle su korisnicima da informacije mogu koristiti za oglašavanje
Samo jedna je rekla da se podaci mogu koristiti za "analizu industrijskih trendova". Lakše je kad se ne kaže ništa. Aplikacija za sport, theScore, u upitniku za dozvolu lociranja kaže da im podaci služe kako bi korisniku predlagali lokalne klubove i igrače "koji su vam relevantni". A kad jednom dobiju dozvolu, podatke o lokaciji šalju u 16 oglašivačkih i lokacijskih tvrtki. Vrlo slično je s IBM-ovim Weather Channelom. Ova aplikacija nije izričito istaknula da prikupljene podatke analizira za hedge fondove.
IBM je naknadno objavio da je to bio pilot projekt i da je završio. Čak i insajderi iz takvih tvrtki priznaju da mnogi korisnici ne čitaju pravila upotrebe ili ne razumiju zaguljeni jezik u njima. To ide dotle da Sense360 istražuje za restoransku industriju što se događa unutar stotinjak metara četvornih oko korisnika mobitela. Factual pak analizira podatke kako bi istražila što se događa oko korisnika mobitela kod njega doma. Neke kompanije tvrde da podatke upotrijebe i onda ih izbrišu. Druge ih skladište.
Neke priznaju da bi bilo relativno jednostavno povezivati te podatke s osobnim identitetima ljudi koje prate, ali da to ne čine. Neke kažu da bi to hakerima iziskivalo toliko napora da se stoga time ne zamaraju. A koliko tvrtke plaćaju po praćenoj osobi onim tvrtkama koje prikupljaju te podatke? Prema podacima do kojih je došao NY Times, riječ je o pola centa do dva centa po osobi mjesečno.
Google i Facebook prednjače u skupljanju podataka, ali kažu da te podatke ne prodaju, nego im to služi kako bi personalizirali svoje usluge, kako bi prodavale ciljane oglase na internetu i pratile da li su oglasi učinkoviti. U najnovijoj verziji Androida aplikacije koje prikupljaju podatke to više ne mogu činiti stalno nego "nekoliko puta po satu". Apple je striktniji, ali u svojim pop-upovima ne spominje prodaju podataka ili oglašavanje.
Apple je ipak najavio da priprema takav operativni sustav da će posebna alatna traka pokazivati koja aplikacija je aktivirana da prikuplja podatke. U svakom slučaju, nakon što je NY Times objasnio osobama do kojih je došao što se događa s mobitelom, odmah su ograničili postavke i to savjetovali i ljudima s kojima su u kontaktu u obitelji i na poslu.