U Centru za tražitelje azila u Kutini ovih dana samoizolaciju “odrađuje” 19 izbjeglica iz Afganistana. Republika Hrvatska prihvatila je tri obitelji i još jednog muškarca nakon američkog povlačenja iz Kabula, a ministar unutarnjih poslova Davor Božinović potvrdio je kako bismo mogli prihvatiti još izbjeglica iz zemlje koju su preuzeli talibani. 
- Mi smo bili, jesmo i bit ćemo protiv ilegalnih ulazaka, oni su protuzakoniti. Na tom tragu će se izjasniti i druge članice EU-a. Razlika je u tome što je ovo jedno uređeno preseljenje, čak i u vrlo nepovoljnim uvjetima koji vladaju u Afganistanu - poručio je Božinović.
Uređeno preseljenje, ipak, za mnoge europske države znači podizanje ograda na granicama, a čelnici Europske unije posljednjih su se desetak dana više puta sastajali kako bi usuglasili svoju politiku prema vrlo očekivanom migrantskom valu.

- Nekog općeg otvaranja prema migrantskom valu neće biti. Ne postoji nijedna zemlja u EU-u da je ne znam kako liberalne orijentacije, da će reći: ‘Dođite svi, nije nikakav problem’ - tumačio je sredinom tjedna naš premijer Andrej Plenković, poručujući kako će se pomoći “ljudima koji su zaista ugroženi”. 
- Bit će mala migracija, bit će odabrana i humanitarna - uglađeno je pojasnio Plenković, dok iz, primjerice, Austrije i Mađarske stižu manje uglađene poruke.

Viktor Orban otvoreno je poručio kako Mađarska nije zemlja koja je sklona primanju migranata, posebno ne onih iz drugih kultura. 
Austrijski ministar unutarnjih poslova Karl Nehammer traži da se pregovara sa zemljama susjedima Afganistana, Grčka i Turska dižu ograde na granicama, a čak su i inače liberalne skandinavske zemlje pooštrile kriterije za prihvat izbjeglica. Čak i od Angele Merkel, koju kritičari optužuju da je direktno odgovorna za migrantski val 2015. godine, stižu poruke da prvo treba organizirati pomoć za prihvat izbjeglica zemljama u afganistanskom susjedstvu. S obzirom na to da su brojne vlade u posljednjih pet godina “slomile zube” upravo na migrantskom valu, ne čude vrlo oprezni stavovi o novoj krizi. 
Zanimljivo je kako su se na ovotjednom Bledskom strateškom forumu, gdje su čelnici EU raspravljali o budućnosti Europe, složili da nije dovoljna samo “meka moć” EU-a, nego da ona mora biti popraćena i “tvrdom moći”. I dok čelnici raspravljaju o tome treba li ojačati vojne resurse, na marginama Europe pitaju se hoće li opet postati čistilište za ljude koje nitko ne želi.