Nema mnogo zemalja koje su se tako jako pokajale zbog svoje prošlosti, kao što je to učinila Njemačka. Njegov poslijeratni ustav zabranio je nacističke simbole i sve antidemokratske stranke. Desetljećima je konzervativna kršćanska demokratska unija čuvala desnu granicu njemačke politike i držala ekstremiste izvan parlamenta.

U tom kontekstu, mnogi Nijemci bili su uznemireni kada je krajnja desna alternativa za Njemačku - AFD osvojila 2017. godine 13% glasova, što ju čini trećom najvećom snagom u parlamentu. Stranka je osnovana kako bi se suprotstavila spašavanju problematičnih EU članica pogođenih dugovima, poput Grčke, koju su mnogi Nijemci vidjeli kao odljev novca od marljivih njemačkih poreznih obveznika na bezobzirne Grke. U 2013. AFD nije imao čak ni 5% glasova potrebnih za ulazak u parlament. A onda su se transformirali i preuzeli su ih nacionalisti, te su počeli dizati glas protiv imigranata i Islama, piše Economist.

"AFD odbacuje „ekstremističke” etiketu. Ljudi koji su vidjeli nacističke pozdrave nemaju nikakve veze s našom strankom", rekla je Beatrix von Storch,čelnica stranke. I ne treba ni spominjati da program AFD-a, iako neugodan za liberale, nije ni približno sličan onome u Trećem Reichu.

No, neki dijelovi Njemačke i AFD-ovih glasača neugodno se preklapaju s onima koji su glasovali za naciste 1933. godine, pokazuje istraživanje. Na prvi pogled, veza je nevidljiva. Nacisti su dobro prošli u sjevernim državama kao što je Schleswig-Holstein; AFD nije najbolje prošla u bivšoj Istočnoj Njemačkoj.

Međutim, sjeverna Njemačka se mnogo promijenila. Nakon rata, 12 milijuna etničkih Nijemaca koji su živjeli na teritoriju koji je ustupljen drugim zemljama pobjegao je u Njemačku. Okupili su se u sjevernijim državama - do 1950. "prognanici" su činili 36% stanovništva Schleswig-Holsteina - a uglavnom su izbjegavali jugozapad zemlje. Ti su transferi preustrojili njemačku političku kartu.

Samo u područjima u kojima predratna demografija i dalje vrijedi, izborne karte pokazuju jak odjek prošlosti. Dijelovi jugozapada koji su podržavali naciste 1933. također su prihvatili AFD , a oni koji su bili protiv Hitlera i sad su protiv AFD-a. Sve u svemu, autori tog istraživanja otkrili da je među općinama koje su dale prosječnu podršku krajnjoj desnici za 1 posto bilo više glasača za naciste 1933. godine i da je to povezano s povećanjem od 0,3 do 0,5 posto glasača AFD-a u razdoblju od 2013. do 2017. 

Ove nalaze treba shvatiti u suvremenom kontekstu. Nacisti se ne vraćaju. No, čini se da suvremeni njemački nacionalizam ima duboke povijesne korijene.