Bivši ministar s najviše afera lobira za LNG i Amerikance

Davor Puklavec (PIXSELL)
Miomir Žužul sa svojim starim prijateljem Davidom Rivkinom objavio je zajednički tekst u američkom dnevnom listu
Vidi originalni članak

Bitka oko LNG terminala na Krku i dalje traje, a u sudar interesa Rusije i SAD-a oko opskrbe plinom umiješao se ovih dana i jedan moćni američki medij. Preko The Wall Street Journala oglasio se nekoć saborski zastupnik, a zatim i ministar vanjskih poslova Miomir Žužul. Doduše, ostao je upamćen kao prvi hrvatski ministar koji je morao podnijeti ostavku zbog optužbi za korupciju i sukob interesa, ali ovaj američki lobist školovan i u SAD-u, i ovaj put brani američke interese u Hrvatskoj. 

Tekst u kojem objašnjava zašto je važno da Hrvatska uvozi preko LNG-a Krk baš američki plin, Žužul je supotpisao sa svojim starim prijateljem Davidom Rivkinom, konzervativnim američkim pravnikom i medijskim komentatorom o pitanjima ustavnog i međunarodnog prava, vanjske i obrambene politike. 

SUKOB Rusi i Ameri trgaju Hrvatsku: Nude nam med i mlijeko

Dvojica autora objašnjavaju kako Rusija financira nevladine udruge na Krku koje se žestoko opiru gradnji terminala preko kojeg bi u Hrvatsku tankerima stizao ukapljeni plin iz Amerike, iz kojih bi balastne vode zagađivale Jadran.

Prema Žužulu i Rivkinu, potrebno je da Europa više ne bude ovisna o ruskom plinu, budući da je Rusija, u posljednjih 10-ak godina u tri navrata ucjenjivala EU uskraćivanjem opskrbe i to preko Sjevernog toka koji vodi preko Ukrajine. 

Stoga Amerikanci podržavaju Inicijativu tri mora za koju se zalagala i hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović kojom 12 država od Baltika do Balkana, čine blok protiv Rusije. 

Inače, bitka oko Krka vodi se na svim frontovima, pa je tako čak navodno i luksemburška tvrtka Gasfin pod kontrolom ruskog Gazproma, kupila zemljište na ovom otoku kako bi imovinsko-pravnim manevrom zaustavila ili zakomplicirala gradnju LNG-a. 

Rivkin i Žužul navode da je za posjete hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović Rusiji, predsjednik Putin čak i ponudio partnerstvo za plinifikaciju Hrvatske, ali dvojac ističe kako je ruski, odnosno Gazpromov plin mnogo skuplji. Istovremeno, nedavno je ruski veleposlanik Azimov izjavio hrvatskim medijima da čak i Amerika uvozi ruski plin jer ima dobru cijenu. Stručnjaci bi možda mogli reći tko zapravo govori istinu.

Ono što ovaj dvojac ne piše jest da je Krk očito Amerikancima vrlo interesantan i iz strateških razloga. Naime, već je mnogo puta u našim medijima objavljeno da upravo s krčkog aerodroma polijeću cargo-avioni Boeing 747, američke tvrtke Kalitta Air, s tajanstvenim teretom, pod okriljem noći, a odredište im je Katar i vojna baza Ar Rayyan.

Isto tako zna se i da ruski, odnosno Gazpromov plin u Hrvatsku ulazi preko Ploča, te da je Prvo plinarsko društvo vezano ugovorom još barem idućih 9 godina. 

Svojedobno je i energetski stručnjak Igor Grozdanić podsjetio da svake godine u Hrvatskoj, prema izvješću Ministarstva zaštite okoliša i energetike, opadaju rezerve i proizvodnja domaćeg plina te nam je uvoz nužnost. Kapacitet LNG terminala na Krku bio bi oko 2,6 milijardi kubičnih metara, uzimajući u obzir udio isporuke u Sloveniji i Mađarskoj.

Rivkin i Žužul pak u tekstu priznaju da je Rusija najveći izvoznik energije u Europu, i da je Gazprom u 2017. isporukom podmirio gotovo 40 posto potreba Europe za prirodnim plinom. Ujedno napadaju Angelu Merkel i podržavaju Trumpa koji je ljutit na njemačku kancelarku koja razmišlja o otvaranju tzv. Sjevernog toka 2 kojim bi se ruski plin izravno doveo u Njemačku. 

Inače i Rivkin i Žužul imaju i velike osobne interesa kad je u pitanju Hrvatska. Žužul je Rivkina promovirao Tuđmanu 1997. dok je još bio veleposlanik u Washingtonu. Naime te godine Gojko Šušak dobio je poziv iz Haaga da dostavi dokumente o prisutnosti hrvatske vojske u BiH. 

Izvješće Eksplozivna istraga otkriva: FBI krive za Trumpovu pobjedu

Žužul je Tuđmanu predložio da ga brani odvjetnički ured Hinton&Williams u kojem je radio Rivkin. Rivkin je, prema nekim podacima, ukupno od hrvatske vlade naplatio oko 10 milijuna dolara. Isti odvjetnik savjetovao je Gotovini da se ne odazove haaškim istražiteljima, a kako je to kasnije završilo, svi dobro znamo.

Žužul je pak nekoliko puta bio pod povećalom javnosti. Najprije da je u Veroni, pod izlikom da ide na operu, zapravo s tadašnjim premijerom Ivom Sanaderom sjedio s Amerikancima i nagovarao ih da kupe našu najveću farmaceutsku tvrtku Pliva. 

Žužul je bio sumnjičen i za utaju poreza, pa zatim da je supruzi namjestio kupovinu samoborske tvornice čarapa, kao i da je svojedobno, za gradnju auto-cesta grčevito lobirao za Bechtel ubirući za to izdašne honorare. 

Posjeti Express