Bizarno: Slovenci zovu na humano preseljenje u deželu
Nakon što je čula i prihvatila presudu Arbitražnog suda, slovenska vlast ponudila je navodno očajnim i ojađenim Slovencima koji su ostali s "nesrečne strane meje" da se na račun države presele u Sloveniju, donosi posljednje izdanje tjednika Globus.
Tvrdnje su to koje prenosi Mirjana Kasapović, inače profesorica na Fakultetu političkih znanosti iz Zagreba. "To znači da bi trebali prodati svoje kuće i imanja u Hrvatskoj, napustiti zavičaje u kojima su njihovi preci živjeli desetljećima i stoljećima u miru i prijateljstvu sa susjedima Hrvatima i preseliti se makar koji kilometar dalje kako bi živjeli u Sloveniji", piše dalje autorica teksta.
Navodi da su slovenski političari već počeli pohoditi pogranična mjesta nudeći razumijevanje, utjehu i pomoć svojim sunarodnjacima s "nesrečne strane meje".
Zašto bi itko od pripadnika slovenske nacionalne manjine pristao na takvo što, nikome nije jasno.
Neovisno o tome što će stanovnici pograničnih krajeva odlučiti, nameće se pitanje čemu takve ponude. Što su razlozi poticanja i planiranja transfera slovenskog stanovništva iz Hrvatske?
Ako u nekoj zemlji nema rata koji tjera ljude da traže utočište u drugim zemljama, transferi se nude i izvode u dvama ključnim uvjetima: kada se nedržavna nacija izbori za samostalnu nacionalnu državu pa se njezine manjine koje su živjele u drugim državama napokon mogu preseliti u vlastitu državu te kada je neka manjina obespravljena i zlostavljana u državi u kojoj živi.
Slovenci imaju svoju državu četvrt stoljeća pa se u nju dosad mogao dobrovoljno preseliti tko god je htio, uključujući pripadnike slovenske manjine iz Hrvatske. Kako nisu zabilježena nikakva kolektivna preseljenja, može se zaključiti da nije bilo razloga za preseljenje. I nije ih bilo, kao što ih nema ni danas.
Ono što jest potpuno jasno, je da Hrvatska ostaje sama u tvrdnjama da se arbitraža ne primjenjuje. Prvi potpredsjednik Europske komisije Frans Timmermans rekao je da Komisija podržava zaključke arbitražnog procesa u Haagu. Posebno je naglasio da je to bilateralno pitanje, ali i da očekuje od obiju država da provedu odluku o granici.
Neke bitne države već ranije su izjasnile svoje stavove prema Arbitraži između Slovenije i Hrvatske. Amerikanci, recimo, govore da sve mora biti riješeno bilateralno između susjednih država. Njemačka diplomacija, preko veleposlanstva u Zagrebu, poručila je da očekuju poštivanje odluke arbitražnog suda. "Međunarodno arbitražno sudstvo vrijedan je instrument međunarodnog prava te igra važnu ulogu u rješavanju međudržavnih sporova. U vezi s jednim bilateralnim pitanjem, Slovenija i Hrvatska zajedno su se podvrgnule međunarodnom arbitražnom postupku sporazumom od 4. studenoga 2009.", kažu te ističu: "Očuvanje integriteta međunarodnog sudstva u zajedničkom je interesu svih država. Države članice Europske unije u tome moraju prednjačiti dobrim primjerom."
Neke druge članice Europske unije misteriozno šute, a posebno je zanimljivo da se Italija drži po strani, iako graniče na moru s Hrvatskom i Slovenijom. Vrlo vjerojatno je tome razlog njihova stoljetna prepirka s Francuskom oko vlasništva nad najvišim vrhom Europe, Mont Blancom, ili Monte Bianco kako bi ga Talijani nazvali. Da bi Italija ili Francuska zauzeli jasan stav oko arbitraže, a pogotovo ako bi imali različito mišljenje, bilo bi to samo dolijevanje ulja na vatru međusobnih odnosa koji su inače iznimno prijateljski, osim kad se potegne pitanje granice kod vrha.
Britanci napuštaju EU, ali ostaje neriješeno pitanje njihove granice oko Gibraltara i zbog toga će vjerojatno i oni se diplomatski udaljiti od čitavog procesa provođenja odluke. Upravo zbog svega navedenoga za očekivati je da će Europska komisija, kao tijelo koje ne pripada niti jednoj državi i time ne prejudicira rezultate bilo kakve razmirice među državama odigrati najbitniju ulogu. A vidjeli smo što oni očekuju. Ostaje nam za zaključiti da je Andrej Plenković ostao sam u svom odbijanju primanja i provođenja odluka arbitražnog suda.