Predsjednik Donald Trump razmatra francuski plan da se Irancima ponudi financijska pomoć u iznosu od 15 milijardi dolara ako se Teheran vrati nuklearnom dogovoru iz vremena njegovog prethodnika Obame, što je prijedlog koji je smislio francuski predsjednik Emmanuel Macron.

Trump je posljednjih tjedana pokazao otvorenost prema Macronovom planu, kako navode četiri izvora koji znaju za Trumpove razgovore s francuskim čelnikom. Dva su izvora rekla da su dužnosnici State Departmenta, uključujući tajnika Mikea Pompea, također otvoreni za razmatranje francuskog prijedloga, u kojem bi pariška vlada učinkovito olakšala režim ekonomskih sankcija koji je Trumpova administracija nametnula Teheranu prije više od godinu dana, piše Daily Beast.

Na rubu rata Jedva izbjegnut Treći svjetski rat - Trump naredio napad na Iran

Sporazum koji je predložila Francuska pomogao bi Iranu i nadoknadio gubitke prouzročene zastojem u prodaji nafte zbog američkih sankcija.

Većina tog novca zamrznuta je na bankovnim računima širom svijeta. Za kreditnu liniju od 15 milijardi dolara Iran bi jamčio naftom.

U zamjenu za gotovinu, Iran bi se morao vratiti na sporazum koji je potpisao s glavnim svjetskim silama 2015. Teheran bi se također morao obvezati da neće ometati plovni put tankerima kroz Perzijski zaljev. I na kraju, Teheran bi se u budućnosti trebao obvezati na sudjelovanje u regionalnim pregovorima o Bliskom istoku.

Iako je Trump skeptičan oko pomoći Iranu, barem je nagovijestio da je otvoren za razgovor o Macronovom prijedlogu koji bi trebao nagovoriti Irance da se vrate za pregovarački stol i spase nuklearni sporazum iz kojeg se Trump jednostrano povukao uz strasnu podršku svog sad već bivšeg savjetnika za nacionalnu sigurnost Johna Boltona.

Na sastanku G7 u Biarritzu u Francuskoj, prošlog mjeseca, Trump je rekao novinarima da će Iranu možda trebati "kratkoročni kredit ili zajam koji bi ih mogao omekšati".

Iranski premijer Javad Zarif mnoge je iznenadio svojim neočekivanim dolaskom. Robert Malley, koji je bio zadužen za Iran tijekom Obamine administracije, taj je posjet protumačio ovako:

Opasna igra Iza povijesne fotke krije se Trumpova najveća kocka

"Trump je sigurno nagovijestio otvorenost za Macronovu ideju. Inače Zarif ne bi odletio u Biarritz u posljednji trenutak. Jasno je da je Trump odgovorio Macronu na način koji je dao francuskom predsjedniku čvrsti razlog da pozove Zarifa, a Zarif je imao čvrsti razlog da dođe."

Francuski prijedlog zahtijeva da Trumpova administracija potvrdi ukidanje sankcija Iranu. To je već veliki korak naprijed u odnosu na dosadašnju Trumpovu politiku 'maksimalnog pritiska'

Zanimljivo je da je za vrijeme svog mandata predsjednik Barack Obama imao neuobičajen pristup kako bi doveo Irance za pregovarački stol. Najprije je pritisnuo iransko gospodarstvo sankcijama, a onda obećao olakšice ako pristanu na pregovore.

Pregovori su rezultirali nuklearnim sporazumom o Iranu ali ga je predsjednik Trump nazvao "trulim", pa iz njega izašao.

Trumpova koketiranja sa stranim diktatorima i američkim geopolitičkim neprijateljima, uglavnom su potaknuta njegovom željom da za njim ostanu povijesne fotografije i da ostane upamćen kao najbolji pregovarač.

I dok se predsjednik Trump još nije složio ni sa čim, izrazio je spremnost za suradnju. Nekoliko izvora izjavilo je za Daily Beast da strani dužnosnici očekuju da će Trump ili pristati na suradnju s Francuzima i njihovom prijedlogu, ili će ponuditi ublažavanje sankcija Teheranu.

Treći svjetski Evo što će se dogoditi ako SAD i Iran krenu u rat

U međuvremenu, predsjednik Trump također razmatra mogućnost sastanka s iranskim predsjednikom Hassanom Rouhanijem na marginama Generalne skupštine Ujedinjenih naroda u rujnu.

"Vjerujem da bi željeli postići dogovor. Ako im uspije, to je sjajno. A ako to ne učine, i to je sjajno. Ali imaju ogromne financijske poteškoće, a sankcije su sve čvršće i jače" rekao je Trump. Na pitanje hoće li ublažiti sankcije Iranu kako bi stvorio preduvjete za sastanak s Rouhanijem, Trump nije bio precizan.

"Vidjet ćemo što će se dogoditi. Mislim da Iran ima ogroman, ogroman potencijal."

Glasnogovornici State Departmenta, Bijele kuće i Središnje banke nisu komentirali ovu vijest, a nije ni Bolton. Trumpova spremnost da razgovara o kreditnoj liniji s Francuzima, Irancima, a također i japanskim predsjednikom Shinzo Abeom frustrirala je Boltona koji je mjesecima pozivao Trumpa da ne omekša čvrsti stav protiv režima u Teheranu.

Tek što nije Tajni izraelski rat uzima sve više žrtava

Bolton, koji se glasno usprotivio Macronovom prijedlogu, u utorak je napustio Trumpovu administraciju, dok Trump tvrdi da je otpušten.

Izvori iz Bijele kuće tvrde da je Mike Pompeo među prijateljima izjavio da Bolton ne želi svoj ego podrediti predsjednikovoj vanjskopolitičkoj agendi i da je to bio razlog zbog kojeg je morao otići. No, tek treba vidjeti hoće li Trump bez Boltona pristati na Macronov prijedlog ili će opet pokušati nametnuti neke svoje čudne ideje.