Cijeli Balkan je talac branitelja i ratnih veterana

Davor Puklavec (PIXSELL)
Europska komisija u svojem izvješću kritizirala je hrvatsku Vladu zbog velikih beneficija ratnim veteranima
Vidi originalni članak

Bosna nema zakona na državnoj razini za ratne veterane, čiji je status umjesto toga reguliraju dva entiteta - Republika Srpska i Federacija.

Oko 60.000 veterana bosanske vojske u Republici Srpskoj imaju pravo na mjesečnu mirovinu od 200 eura, dok je prosječna plaća u entitetu nešto viša od 400 eura. Osim toga, oni dobivaju godišnju mirovinu veterana izračunatu na temelju 1,35 eura za svaki mjesec koji je proveo u vojsci tijekom rata 1992-1995.

Ministarstvo branitelja izjavilo je ranije ove godine da plaća blagodati za 95.000 osoba - 48.000 ljudi koji su postali invalidni tijekom rata, 42.000 članova obitelji poginulih veterana i 5.000 nositelja najviših vojnih odličja.

Branitelji bošnjačke vojske i bosansko-hrvatske ratne snage, Hrvatsko vijeće obrane, održali su u rujnu prosvjede u kojima su tražili dodatne beneficije, identificiranje korisnika koji su lažno prikazali  status veterana i uspostavljanje jedinstvenog registra onih koji su se borili.

POVIJEST Srbi htjeli rušiti helikopter kojim je Milošević išao u Haag

Veterani traže 326 bosanskih maraka (oko 167 eura) mjesečno za nezaposlene branitelje, a dodatne dvije ili tri marke (jedan do 1,5 eura) za svaki mjesec tijekom rata.

Ranije ove godine, parlament federalnog entiteta trebao bi usvojiti zakon koji bi ispunio zahtjeve veterana, ali do sada nije to učinio.

"Mi [branitelji] samo želimo ono što je pošteno - oni koji su krivotvorili svoje sudjelovanje u ratu imaju koristi, dok oni koji su dali najbolje godine svog života za Bosnu ne dobivaju ništa", rekao je Hamza Krkalić za Balkaninsight, jedan od branitelja koji su podržali prosvjede.

Veterani u Federaciji također su kritizirali politiku entiteta za financiranje velikog broja udruga branitelja, tvrdeći da to samo pogoduje ljudima zaduženima za udruge, a ne čini se ništa za poboljšanje životnog standarda bivših vojnika.

Europska komisija kritizirala je Zakon o hrvatskim braniteljima u svom godišnjem izvješću o zemlji za 2018. godinu jer je povećala mirovine i dala dodatne socijalne koristi bivšim borcima.

"Vlasti su predložile nove beneficije za ratne veterane i članove njihovih obitelji, što je rezultiralo daljnjim povećanjem njihovih mirovina. Mali napredak postignut je kako bi se pomoglo reintegraciji ratnih veterana na tržište rada ", navodi se u izvješću.

Zakon, donesen 2017. godine, također je dao hrvatskim braniteljima i djeci poginulih i nezaposlenih branitelja prednost pred ostalim kandidatima pri prijave za poslove u javnom sektoru koji su naišli na kritike u zemlji.

Međutim, Zorica Gregurić, predsjednica Udruge zagrebački dragovoljci branitelji Vukovara, jedne od 1.350 organizacija koje zastupaju interese branitelja u Hrvatskoj, inzistira da su komentari Europske komisije bili općenito o reformi mirovinskog sustava, a ne o dodatnim pogodnostima za bivše vojnike.

"Brojni mediji podignuli su bespotrebno hajku zbog izvješća Europske komisije koje se objektivno ne može shvatiti kao kritika", rekla je Gregurić.

Politički analitičar Žarko Puhovski izjavio je kako je razumljivo da ljudi koji su sudjelovali u borbama moraju dobiti posebnu skrb, medicinsku kao i psihosocijalnu pomoć, ali kritizirao je vladinu politiku proširenja beneficija na njihovu djecu. 

"Zašto bi se dijete koje je izgubilo svog oca u ratu smatralo kao teži slučaj od djeteta čiji je otac ubijen u prometnoj nesreći?", pita se Puhovski.

Rekao je kako su u Hrvatskoj veterani stekli politički utjecaj koji im je dao privilegije i mogućnost da vrše pritisak na vlasti.

Vraćanje krvi Krvna osveta: "Ubio mi je sina. Tražio sam ga i upucao"

Organizacije hrvatskih branitelja često su nastojale iskoristiti ovaj politički utjecaj. Oni su bili na čelu prosvjeda u 2013. protiv uvođenja dvojezičnih tabli na latinici i ćiriličnom pismu na službenim zgradama u gradskom središtu Vukovara, te su postavili visoke zahtjeve 18-mjesečnim sjedenjem u šatorima ispred Ministarstva branitelja i tražili ostavku ministra, što je završeno u travnju 2016. godine.

Bivši borci Hrvatskog vijeća obrane također su bili u središtu kontinuiranih polemika oko korištenja fašističkog ustaškog pozdrava  "Za dom spremni", iz Drugog svjetskog rata.

I na Kosovu su bivši visoki časnici Oslobodilačke vojske Kosova i dalje dominantna snaga u zemlji, a mnogi su postali političari nakon rata 1998.-1999., Uključujući aktualnog predsjednika Hashima Thaçija i premijera Ramusha Haradinaja.

Kosovsko Ministarstvo rada i socijalne skrbi, koje je zaduženo za dodjeljivanje mirovina, reklo je BIRN-u u listopadu 2018. da 33.184 branitelja prima oko 2.000 eura godišnje.

Ovog ljeta izbila je polemika kada je tužitelj tvrdio kako se više od 19.000 ljudi lažno upisalo u registar kao branitelji kako bi dobili status "borca ​​za slobodu Kosova", te tako stekli cjeloživotnu mirovinu i druge institucionalne prednosti.

U kolovozu posebni tužitelj Elez Blakaj, koji je istražio slučaj, izjavio je kako je bio prisiljen podnijeti ostavku i otići u progonstvo u SAD jer je primio prijetnje zbog vođenja istrage. Blekaj je proveo dvogodišnju istragu koja je pokrenuta nakon što je vlada objavila izvješće s popisom 46.230 osoba koje su služile kao dio gerilskih boraca u sukobu u razdoblju od 1998. do 1999. protiv srpskih snaga.

NGO i organizacije za ratne veterane u Prištini izrazile su zabrinutost da je broj prenapuhan. U nekoliko javnih izjava, bivši čelnici Oružanih snaga kosova tvrdili su da ih je bilo najviše 15.000. Blekaj je rekao da su "državni proračun i pravi veterani ozbiljno oštećeni".

Kada je Blakaj odustao od optužnice, u rujnu ju je podignuo drugi tužitelj. Neki su organizirali prosvjede, pozivajući vladu na pokretanje novog procesa provjere veterana i tražeći da tužiteljstvo povuče optužbe. Kada su branitelji u rujnu pokrenuli prosvjed protiv optužnice, Avdyl Mushkolaj, bivši borac UCK-a zaprijetio je premijeru Haradinaju da sljedeći prosvjedi "neće biti mirni" ako tužiteljstvo ne povuče optužbe.

Kosovski čvor Vučić slavi Slobu, to je čin očajnika kojega hvata panika

Za razliku od zemalja koje su imale probleme s lažnim veteranima, mnoge bivše vojničke organizacije u Srbiji žale se da čak niti pravi bivši borci ne mogu tražiti mirovine. Predsjednik Udruge srbijanskih branitelja, Mile Milošević, izjavio je kako država ignorira svoj zahtjev za donošenje zakona koji će regulirati status bivših vojnika.

"Nemamo pravo na mirovine ili bilo što drugo. Mi ne postoji za državu ", rekao je Milošević. Tijekom devedesetih srbijanski je čelnik inzistirao na tome da Srbija nije sudjelovala u ratovima u Bosni i Hrvatskoj. Milošević je objasnio da Srbija sada plaća mirovine samo veteranima invalida i bivšim aktivnim vojnicima bivše Jugoslavenske narodne armije, ali ne i rezervistima i volonterima.

"Objašnjenje vlasti je da nema nikakvog zakona o tim veteranima", rekao je Milošević, te da čak 350.000 srpskih sudionika u ratovima devedesetih godina još uvijek nemaju pristup vojnim medicinskim ustanovama, kao što je Vojna medicinska akademija u Beogradu. Iako ne priznaju sudjelovanje Srbije u bosanskim i hrvatskim ratovima, beogradske vlasti također imaju određene problem s braniteljima iz kosovskog rata. Mile Milošević procjenjuje kako je bilo oko 250.000 sudionika u Kosovskom ratu 1999. godine.

Posjeti Express