Oporba i predsjednica zazivaju smjenu ministra zdravstva Milana Kujundžića koji je čudom preživio nedavnu rekonstrukciju Vlade. Zdravstveni sustav je nam je na aparatima. Izostale su zdravstvene reforme, liječnici i sestre bolje uvjete rada i plaće  traže u inozemstvu.

I prije otvaranja tržišta rada imali smo 12.000 sestara premalo, a onda nam ih je još otišlo 1500 izvan granice i 1200 predalo zahtjev da idu za njima. Primarna zdravstvena zaštita nije osnažena unatoč najavama, podjela Hitne na timove nije dala očekivane rezultate, mjesecima se čeka na preglede te liste čekanja i dalje rastu.

Božina bolnica Bolnica u Mostaru kojoj plaćamo dugove od 40 milijuna kuna

Raste i dug prema veledrogerijama, koje više nemaju strpljenja, pa su zbog duga od 3,5 milijardi kuna podigle 20 tužbi protiv bolnica. Prije dva tjedna su i blokirale račun vinkovačkoj bolnici. Ovo je samo dio problema koji muče naše zdravstvo, a koje ni jedan ministar do sada nije riješio.

Kujundžić je nastavio negativan niz jer se sve njegove prethodnike htjelo smijeniti prije isteka mandata, i to iz gotovo istih razloga. Zastupnici Mosta, koji su sredinom srpnja prikupili 32 potpisa zastupnika za njegovu smjenu, poslali su službeni poziv predsjednici Kolindi Grabar - Kitarović da sazove izvanrednu sjednicu Sabora na kojoj bi se raspravljalo o prijedlogu za pokretanje pitanja povjerenja ministru zdravstva.                                                                 

“Pozivamo vas da iskoristite svoju ustavnu ovlast i uputite zahtjev za izvanredno zasjedanje Sabora imajući u vidu da je politička odgovornost Vlade pred parlamentom neizostavni element hrvatskog parlamentarnog sustava te ona ne može biti parcijalna ili povremena”, navode u pozivu predsjednici koji u ime Mosta potpisuje predsjednik Kluba Nikola Grmoja.

Do te sjednice očito neće doći jer mu je poručeno kako za tim nema potrebe jer “nije izvanredno stanje”. Grmoja ističe da traže smjenu, ne zato što su destruktivni, kako im prigovara HNS, nego iz konkretnih 52 razloga. - Već smo nabrojili konkretne 52 stvari koje treba napraviti u zdravstvu, no ministar od toga ništa nije napravio.

Predsjednici smo sad poslali pet ključnih točaka zbog kojih smatramo da Kujundžić mora otići - rekao je Grmoja. Točke koje spominje se više manje podudaraju s onim što smo već naveli kao boljke sustava. Nije problem samo što oporba i predsjednica ne žele Kujundžića, nego što zdravstveni djelatnici više nemaju strpljenja.

Osjećaju se kao da su za Vladu “zadnja rupa na svirali”. - Mi smo jedini resor koji godinu i pol dana nema potpisan kolektivni ugovor, a najosjetljivija smo djelatnost i najtraženija u Europi. Naši djelatnici, kad odlaze u inozemstvo, rade posao za koji su školovani - ističe Ankica Prašnjak, predsjednica Strukovnog sindikata medicinskih sestara.

Povod Metković Djeca vam umiru zato što šefove Hitne bira politika

Dodaje kako kao dugogodišnja djelatnica sustava može slobodno zaključiti kako se ni jedna vlada dosad za njih nije pobrinula kako je trebala. Tako ni ova, kaže, nije iznimka. Ministar Kujundžić ne vidi razlog zbog čega bi trebao otići. Štoviše, s odmora nam je nabrajao svoje ministarske uspjehe.

"Ja sam po prirodi čovjek koji ne priča puno, nego puno radi",kaže nam ministar koji je trenutačno na relaciji selo Ivan Begovina kraj Imotskog i Novalja, gdje ima apartman. Prilično smiren i dobro raspoložen komentirao je zazivanje njegove smjene koja dolazi s više frontova.

"Svaki ministar, kad dođe, mora biti spreman i otići. Naravno da sam i ja mogao otići, no premijer to od mene nije tražio niti je tražio ikakva objašnjenja. O tome nismo razgovarali", kaže nam ministar. A evo kako on vidi svoje ministarske rezultate.

"Kad bih ovako ad hoc nabrajao najpozitivnije stvari koje sam napravio, prvo bih rekao da se konačno počelo raditi na preseljenju Dječje bolnice Klaićeva u Sveučilišnu bolnicu Blato. Tender za studiju je raspisan, nakon toga se ide u odabir tvrtke za studiju izvodljivosti. Za to je maksimalan rok od godine dana", govori Kujundžić.

Dodaje kako uspjehom smatra i što su otvorena sredstva za gradnju još tri sveučilišne bolnice uz ovu najavljenu u Zagrebu, koja bi se gradila nakon što se podigne Dječja bolnica.

"Jedna se već gradi u Rijeci, a druge dvije bi se gradile u Splitu i Osijeku. Zagreb sam već spomenuo", dodao je Kujundžić. Smatra i kako je napravio veliki iskorak uvevši prioritetne liste čekanja.

"Na tim listama su ozbiljno bolesni ljudi koji trebaju biti promptno obrađeni. Otkako je to zaživjelo, spašeno je 5000 života. U ni jednome mandatu nije bilo izvedeno toliko dijagnostičkih pregleda, nikad se nije toliko radilo u zdravstvenom sustavu", vrdi nam Kujundžić dodajući kako ne želi na pamet iznositi brojke jer je na odmoru.

Pitali smo ga nije li te prioritetne liste uveo Siniša Varga, koji je bio ministar u takozvanoj Kukuriku vladi, a njegov nasljednik Dario Nakić je to ukinuo. Po tome bi se moglo zaključiti da je samo preuzeo model koji je već postojalo.

Nema pomoći Uništio je Hitnu, 20 puta više cijeni svećenike nego liječnike

"Ma ne, nikad prije nije toga bilo. Varga je moj poznanik, kolega i prijatelj. On je uveo poslijepodnevne aktivnosti u bolnicama, gdje su potpuno nepotrebno rađeni pregledi. Tko god je došao, mogao je odmah na pregled, a ove liste su za ozbiljno bolesne ljude", kaže Kujundžić.

Siniša Varga je, naime, uveo takozvani “Program 72 sata”, koji je za onkološke pacijente značio da od dijagnoze do početka liječenja ne smije proći više od tri dana. Nakić je to ukinuo s obrazloženjem da onkološki pacijenti ionako u primjereno vrijeme idu na operacije.

A poslijepodnevni “nepotrebni pregledi”, koje spominje Kujundžić, Varga je uveo kako skupocjeni dijagnostički aparati ne bi popodne skupljali prašinu umjesto da se smanjuju liste čekanja. No i to su ukinuli.

"Nikad nije nabavljeno toliko vrijedne opreme poput CT-ova za magnetsku rezonancu, a sve zahvaljujući novcima iz Europskih fondova. Mi smo sami izvukli 95 posto sredstava iz EU fondova, a koristim priliku zahvaliti se bivšoj ministrici Žalac, koja nam je u tome pomogla", kaže Kujundžić.

“Nikad nije bio tako visok fond za skupe lijekove koji sad iznosi milijardu i pol kuna uključujući i lijek za spinalnu mišićnu atrofiju. Nitko nema taj standard" - rekao je.

Pitali smo, kad već sam to spominje, zašto su se roditelji trebali boriti dvije godine kako bi svi oboljeli mogli primati Spinrazu s obzirom na to da sad ponosno ističe tu mogućnost. Naime, mogao se i puno ranije ponositi time.

"A ne ide to samo tako. Trebali smo dokaze, studije koje dokazuju da lijek djeluje u svim fazama bolesti. Zato nismo mogli prije donijeti tu odredbu", pojašnjava Kujundžić. Istaknuo je kako je svjestan da liječnici i sestre trebaju dobiti veće plaće.

"Moram istaknuti da su sindikati bili maksimalno korektni u traženju povišica. Zbog toga ćemo im kroz tri mjeseca povećati plaće za četiri posto. Nedovoljno je to u usporedbi s drugim zemljama, no trenutačno ne možemo bolje. Bit će to 400 milijuna kuna godišnje više za njihove plaće umjesto dvije milijarde, jer to sad nije moguće."

Obraz od kevlara Ministri lažu gore od đankija kad žica za još jednu dozu

Pitali smo ga i koji je posao zahtjevniji - liječnički ili ministarski.

"Ne može se uspoređivati posao ministra i liječnika u smislu koji je teži. Ovisno kako gledamo. Kad je u pitanju bolest i spašavate pacijenta, nema humanije stvari od tog čina. Politika pak ima svoje trenutke. No ja vam i dalje operiram najteže bolesnike za nula kuna", rekao je.

Pitali smo ga jesu li mu kad “pod nož” došli kolege političari i oporbenjaci.

“Naravno. Za mene kao liječnika stranačke boje nemaju značenje. Operirao sam i jedne i druge, no znate da o imenima ne smijem zbog liječničke tajne”.                   

Kujundžićev prethodnik Dario Nakić imao je najkraći ministarski staž u tom resoru jer se vlada, i prije nego što je proveo što je naumio - raspala. Možda i bolje, jer sve što je Nakić pokušao napraviti bilo je pogubno za sustav.

Namjeravao je povisiti cijenu dopunskog zdravstvenog osiguranja, povećati participacije, naplaćivati kućne posjete, limitirati medicinsku pomoć... No ipak je stigao ukinuti prioritetne liste čekanja, koje je ponovno uveo Kujundžić.

Prije Nakića zdravstvom je “drmao” Siniša Varga iz Milanovićeve vlade, znan kao Zagrepčanin iz Toronta. Iako je nešto i mijenjao nabolje u zdravstvu, imao je on i svoje grijehe zbog kojih su tražili njegovu smjenu.

Našao se u sukobu interesa jer je odobrio da Ministarstvo zdravlja bude pokrovitelj kongresa “Renesansa primarne zdravstvene zaštite” u organizaciji udruge Centar izvrsnosti medicinskih struka, čiji je bio osnivač i član.

Iskopali dokumente Otkriveno kako je Kujundžić ugrozio rad Hitnih službi

Za to su izdvojili 50.000 kuna. Povjerenstvo ga je na kraju kaznilo s 20.000 kuna jer je kao ministar novcem državnih obveznika platio pokroviteljstvo svojoj udruzi. U zadnjoj godini vođenja HZZO-a Varga je dao urediti sobu za sastanke u Margaretskoj 3 za 1,2 milijuna kuna. U to su bili uračunati audiovizualna oprema, izrada nacrta, isporuka namještaja, radovi održavanja interijera i nadzor tih radova.

Radilo se o prostoriji od 50 kvadrata, a glavno pitanje je bilo zašto su to radili u jeku gospodarske krize. Onda je bez javnog natječaja angažirao tvrtku Gras Savoye Croatia, čiji je prokurist i 20-postotni dioničar bio Hrvoje Vojković, nekadašnji HSLS-ovac i bivši šef Croatia osiguranja.

Osiguranje 42 bolnice trebalo bi stajati sedam milijuna kuna. Poskliznuo se i na korištenju službenog Audija za odlazak na skijanje. Nakon svega se zazivala i njegova smjena, na što nam je tad rekao da nema razloga za njegov odlazak. To isto govori sad i Kujundžić.