Dijabetes: Procijene su da će do 2050. godine broj oboljelih će doseći 853 milijuna ljudi
Iako organizacije poput Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) formalno priznaju samo dijabetes tipa 1 i tipa 2, istraživači su predložili dodatne podtipove kako bi bolje obuhvatili raznolikost slučajeva dijabetesa. Primjerice, dijabetes tipa 3c odnosi se na slučajeve uzrokovane oštećenjem gušterače, dok se tip 3, iako kontroverzno, koristi za opis Alzheimerove bolesti povezane s inzulinskom rezistencijom u mozgu. Tip 4 i tip 5 pojavili su se u novije vrijeme u znanstvenoj literaturi i medijima kako bi opisali dijabetes povezan sa starenjem kod mršavih osoba i dijabetes povezan s pothranjenošću kod mladih ljudi. Ovi termini nisu službeno priznati, ali ilustriraju napore za bolje razumijevanje atipičnih oblika bolesti.
Medicina i znanost svakodnevno napreduju čineći doista iznimne stvari, pa tako postoje neke prognoze da će dijabetes postati izlječiva bolest. Razvijaju se inovativne terapije koje bi posve mogle promijeniti sliku na polju dijabetesa i pomoći stotinama milijuna ljudi diljem svijeta.
Kod dijabetesa tipa 1 stanična terapija već je počela pokazivati potencijal koji mijenja život. Novi napori usmjereni su na to da se te terapije učine dostupnima, uključujući razvoj genetski modificiranih stanica koje proizvode inzulin i koje mogu izbjeći imunološki napad te uređaja koji ih štite od odbacivanja bez imunosupresije. Strategije imunološke modulacije koje odgađaju ili sprječavaju pojavu dijabetesa tipa 1 također dobivaju na zamahu, pomičući cilj s liječenja na prevenciju.
Kod dijabetesa tipa 2 sljedeća faza možda neće definirati jedan lijek, već usklađivanje tehnologija. Pametni inzulini, oralna primjena koju omogućava nanotehnologija i neinvazivni alati za praćenje glukoze u razvoju su kako bi se smanjio teret liječenja. Kod oba tipa bolesti umjetna inteligencija se sve više koristi za personalizaciju planova liječenja, praćenje rizika u stvarnom vremenu i optimizaciju doziranja. A kako se razumijevanje dijabetesa produbljuje, razlika između metaboličkih, imunoloških i endokrinih procesa postaje manje izražena.
Procjenjuje se da će se broj ljudi u svijetu pogođenih dijabetesom povećati na 853 milijuna do 2050. godine. Biotehnologija nastoji pronaći način za izliječenje ove kronične bolest, ali koliko smo blizu tome? Unatoč ogromnom utjecaju na globalnu populaciju, još uvijek ne postoji lijek ni za jednu vrstu dijabetesa. Većina tretmana pomaže pacijentima da do određene mjere utječu na simptome, ali dijabetičari se i dalje suočavaju s višestrukim dugoročnim zdravstvenim komplikacijama. Već neko vrijeme govori se o razvoju umjetne gušterače, i cilj ove tehnologije je automatizirati isporuku inzulina, oponašajući funkciju zdrave gušterače. Umjetna gušterača bi imala program za kontinuirano praćenje glukoze, računalni algoritam za izračunavanje doza inzulina i inzulinsku pumpu za isporuku inzulina.
Budući da je dijabetes tipa 1 autoimuno stanje, jedan od najperspektivnijih istraživačkih smjerova je zaustavljanje ili barem usporavanje napada imunološkog sustava na beta stanice koje proizvode inzulin. Sve veći broj terapija se testira kako bi se odgodila pojava bolesti ili očuvala preostala funkcija beta stanica, posebno u ranim fazama bolesti. Napori za obnovu proizvodnje inzulina kod dijabetesa tipa 1 sve su se više usredotočili na regenerativne pristupe, posebno terapije temeljene na matičnim stanicama. Cilj je zamijeniti uništene beta stanice gušterače ili ih zaštititi od oštećenja. Jedan od glavnih izazova u staničnoj terapiji jest taj što novoimplantirane stanice koje proizvode inzulin obično prepoznaje i uništava imunološki sustav, isti mehanizam koji je i prouzročio bolest. Istraživači sada koriste uređivanje gena kako bi pomogli da ne nastupi uništenej tih stanica.
Što se tiče dijabetesa tipa 2, ove se godine očekuje odobrenje lijeka Očekivano odobrenje orforgliprona. On pokazuje obećavajuće rezultate faze 3 ispitivanja, potencijalno postajući prva učinkovita oralna GLP-1 terapija za dijabetes tipa 2. Riječ je o terapiji koja stimulira proizvodnju inzulina u beta stanicama gušterače i potiskuju lučenje glukagona.
Razvija se i način liječenja koji je usmjeren na mikrobiom, zajednicu svih mirkoorganizama koji žive u našem tijelu, poput bakterija, virusa, gljivica... U proteklom desetljeću znanstvenici su shvatili veliku ulogu koju mikrobi koji žive u nama i na nama igraju u našem zdravlju. Ljudski mikrobiom, a posebno crijevni mikrobiom, povezan je s više kroničnih bolesti, uključujući dijabetes. Iako je napredak u ovom području ohrabrujuć, složenost crijevnog mikrobioma i njegove interakcije s metabolizmom domaćina zahtijevaju daljnja istraživanja. Utvrđivanje uzročnosti i razumijevanje mehanizama koji leže u osnovi ovih intervencija bit će ključni za integraciju terapija usmjerenih na mikrobiom u standardne protokole liječenja dijabetesa tipa 2.
-
EKSPLOZIVNI DOKUMENTTrump novom strategijom šokirao Europu: Prijeti vam civilizacijsko brisanje!
-
SVJEDOK IZRUČENJASlobin posljednji let: 'Tražio me cigaretu, rekao sam mu da nije više glavni'
-
DOLAZI U HRVATSKUHtjeli su mu zabraniti nastup u pulskoj Areni, a nije Thompson. Sjećate li se što je bilo?
-
JEZIVA PRIČAČasne bi majci rekle da je dijete umrlo, a onda bi ga prodale. Krađe su trajale desetljećima
-
LOVAC NA ZLOČINCEUmro čovjek koji je uhitio Slavka Dokmanovića, a Miloševića prepratio u Haag