Arktička hladnoća poharala je SAD. Golemi dio zemlje - srednji zapad, jug i sjeveroistok - okovan je hladnoćom koja će vjerojatno trajati barem još tjedan dana. Velike količine snijega, zatim susnježica, a potom i ledena kiša stvorili su ledeni pokrivač diljem zemlje i osudili više od 200 milijuna Amerikanaca na rekordno niske temperature u sljedećim danima. Donald Trump možda je pauzirao kampanju zastrašivanja kako bi kupio Grenland, ali ovdje, u zaleđenoj prijestolnici zemlje, doslovno izgleda i ima se osjećaj kao da je Grenland osvojio SAD. No nijedno mjesto u zemlji nije bilo pod većim napadom “leda” od hladnoga grada na sjeveru SAD-a, Minneapolisa u Minnesoti, mislim na ICE, saveznu agenciju za imigraciju i carinu (Immigration and Customs Enforcement), čiji su maskirani i teško naoružani agenti u sve većem sukobu s lokalnim stanovništvom.

Na šokantan način ispoljavaju agresiju, upadaju u kuće i izvlače ljude iz automobila. I dvaput su u posljednjih nekoliko tjedana ubili američke prosvjednike, praktički hladnokrvno. Prva žrtva, Renee Good, pogođena je tri puta u lice kroz vjetrobransko staklo svog automobila. A zatim je 24. siječnja Alex Pretti navodno pogođen deset puta u leđa nakon što su ga savladali agenti ICE-a. Dužnosnici Trumpove administracije gotovo su odmah žrtve etiketirali kao “domaće teroriste” i nastavili opravdavati oba ubojstva. ICE i savezne vlasti aktivno blokiraju lokalne policijske službe da ne istražuju incidente ili ne pristupaju mjestima zločina. Kriza u Minnesoti temelji se na obvezi koju je Donald Trump preuzeo tijekom kampanje 2024. da će ispraviti nevješto upravljanje sigurnošću granica Bidenove administracije i zaustaviti masovni val ilegalne imigracije koji se dogodio tijekom Bidenova mandata. To je bio popularan stav i glavni čimbenik u Trumpovoj pobjedi. Ipak, kao kandidat, Trump je pažljivo opisao plan deportacije koji bi usko ciljao ilegalne imigrante s kaznenom evidencijom. Međutim, nakon stupanja na dužnost postalo je jasno da mu je prava namjera provesti masovnu nacionalnu akciju deportacije milijuna ilegalnih imigranata.

Prošle godine Kongres je odobrio zakon kojim se Ministarstvu domovinske sigurnosti (DHS) dodjeljuje više od 30 milijardi dolara za zapošljavanje tisuća agenata ICE-a. Ministarstvo domovinske sigurnosti aktivno regrutira mlade muškarce zainteresirane za vatreno oružje, često s desničarskim tendencijama. Predvidive posljedice toga mogu se vidjeti na ulicama Minneapolisa - neiskusni, loše obučeni agenti s neprijateljskim stavom prema lokalnom stanovništvu. Ministarstvo domovinske sigurnosti još je u ranoj fazi kampanje regrutacije, koja bi mogla pretvoriti ICE u neku vrstu nacionalne paravojne policije koja djeluje po nalogu predsjednika. Minnesota nije među državama s visokim postotkom ilegalnih imigranata, čini se da je bila meta operacija provođenja zakona Trumpove administracije uglavnom iz političkih razloga. U njoj se bilježi velika prisutnost somalijskih imigranata koje Trump često oštro kritizira, a uporište je demokrata s izrazito liberalnim sklonostima. Doista, glavni izvor trenutačnih napetosti leži u samoproglašenom statusu države kao “utočišta” za imigrante i odbijanju lokalnih vlasti da surađuju s ICE-ovim operacijama. Sukobi su stoga bili neizbježni između ICE-a i bijesnih građana koji su se sami organizirali za nadzor, šikaniranje i sprečavanje pokušaja uhićenja i deportacije ilegalnih imigranata u tom području.

Nasreću, čini se da je predsjednik Trump zaključio da je došlo vrijeme za smirivanje situacije. Početkom ovoga tjedna razgovarao je telefonom s guvernerom Minnesote i gradonačelnikom Minneapolisa, dvojicom svojih najomraženijih političkih protivnika, i dao do znanja da su pronašli zajednički jezik. Trump je smijenio kontroverznog zapovjednika operacije ICE-a i možda će ograničiti opseg njegovih aktivnosti u budućnosti. Ništa od toga nije sigurno, s Trumpom nikad ništa nije sigurno. Njegov manjak dosljednosti, pouzdanosti i predvidivosti središnji je za njegov način rada u zemlji i u inozemstvu. U Minnesoti je jednostavno zaključio da situacija izmiče kontroli i prijetnja je republikancima po pitanju zadržavanja kontrole nad Kongresom na izborima u studenom, što mu je glavni prioritet. Deeskalacija, ako do nje uopće dođe, ne nagovještava ništa o tome što bi Trump mogao ili ne bi mogao učiniti u vezi s operacijama ICE-a u budućnosti. Isto se može reći i za trajnu sagu oko Grenlanda. Trump je došao u Davos opijen uspjehom otmice Madura i očekujući sa sigurnošću da će Europljane zastrašiti do točke kapitulacije. Upotrijebio je uobičajeno oružje zastrašivanja, najavljujući kaznene carine saveznicima koji su aktivno bili protiv aneksije Grenlanda i mračno prijeteći uporabom vojne sile. Te taktike nisu uspjele.

Umjesto da nastoje laskati ili smekšati Trumpa, užasnute članice EU-a raspravljale su o trgovinskim i gospodarskim mjerama odmazde, uključujući mogućnost prestanka podupiranja golemog američkog duga. Američko tržište dionica izgubilo je dva posto vrijednosti u jednoj dnevnoj trgovačkoj sesiji. Suočen s mogućim urušavanjem povjerenja u financijsku stabilnost SAD-a, Trump nije imao izbora, morao se povući. Objavio je da ne razmatra uporabu sile za preuzimanje Grenlanda i prihvatio plan za očuvanje ugleda koji je predložio glavni tajnik NATO-a Rutte kako bi se riješila navodna Trumpova sigurnosna pitanja vezano uz taj otok. (Ova sigurnosna pitanja samo su izgovor, Trump želi Grenland zbog osobne slave.) Predsjednik zapravo nije bio zvijezda Davosa kako je očekivao, zasjenio ga je kanadski premijer Mark Carney, čiji bi govor mogao postati referentna točka za buduće povjesničare. Carneyjev se govor zapravo smatra osmrtnicom međunarodnog poretka kojim dominira SAD. Priznao je velike koristi koje je dugo pružala “američka hegemonija” - “javna dobra, otvoreni pomorski putovi, stabilan financijski sustav, kolektivna sigurnost i podrška okvirima za rješavanje sporova”.

No sad je hegemon odlučio iskoristiti ekonomsku integraciju kao oružje, koristeći se “carinama kao adutom, financijskom infrastrukturom kao prisilom, lancima opskrbe kao slabostima koje treba iskoristiti”. Posljedica je toga, kako misli Carney, “slom” međunarodnog poretka, prisiljavajući saveznike da diversificiraju opcije kako bi osigurali prosperitet i sigurnost. Pomalo je nejasno pozvao “srednje sile” da trasiraju put prema novim oblicima međunarodne suradnje kao protutežu sve grabežljivijim velikim silama. Donald Trump je bio ljut zbog Carneyjeva govora i pohvala koje je dobio te mu je nakon toga prijetio ističući akutnu ovisnost Kanade o SAD-u. Trump vrlo vjerojatno ne može shvatiti da, ponašanjem poput mafijaškog šefa koji iznuđuje plaćanje i danak od saveznika, sam uništava povjerenje koje je temelj globalnog savezničkog sustava pod vodstvom SAD-a. Problem za sve saveznike u NATO-u je što će, čak i tijekom Trumpova mandata, SAD ostati neizostavan za njihovu sigurnost u doglednoj budućnosti. Kao što su pokazali događaji u Davosu i Minneapolisu, nepokolebljivost ga doista može prisiliti na povlačenje, ali s njim ipak treba postupati krajnje taktično.