Dr. Erika McEntarfer je ime slabo poznate birokratkinje koja je do prošloga tjedna vodila jednu gotovo anonimnu američku vladinu agenciju - Ured za statistiku rada (BLS). I dalje je nepoznata, ali, nažalost, više nije na čelu spomenute agencije, jer ju je predsjednik Trump žurno smijenio. Njezin “zločin”: BLS je prošlog petka objavio procjenu da je američko gospodarstvo u srpnju dodalo samo 73.000 novih radnih mjesta, a to je ispod očekivanja. Podaci su također pokazali da je do povećanja broja radnih mjesta djelomice došlo u sektoru usluga i zdravstva, ali ne i u prerađivačkoj industriji - što je zabrinjavajući znak za opće zdravlje gospodarstva. Na kraju, BLS je naniže revidirao i svoje prethodne procjene o broju novih radnih mjesta za svibanj i lipanj, i to za čak 250.000.

Statistike koje upućuju na posrtanje gospodarstva prirodno su neugodne svakom predsjedniku, one su gorivo za oporbu i mjera odgovornosti prema biračima. No odgovorni vođe u normalno funkcionirajućoj demokraciji nemaju izbora osim suočiti se s neugodnim podacima - oni su jednostavno dio stvarnosti, poput vremenskih uvjeta - o njima se može žaliti, ali ih se ne može poricati. Donald Trump, međutim, nije tipičan vođa i nastoji Sjedinjene Američke Države pretvoriti u atipičnu demokraciju. Njegova reakcija na loše ekonomske podatke bila je poricanje zbilje: nazivajući statistiku rada “namještenom”, otpustio je jadnu dr. McEntarfer, koja nije bila osobno odgovorna za izvještaj koji su izradili tehnički stručnjaci prema ustaljenim procedurama. Sami sirovi podaci, naravno, proizvod su gospodarske stvarnosti. “Nemoj ubiti glasnika”, američka je poslovica često korištena kad je riječ o onima koji donesu loše vijesti. Predsjednik Trump je ovoga puta - ubio glasnika.

Premda šokantno, ovaj čin je tipičan za njega. Trumpova predanost istini, u najboljem slučaju, je povremena. Više od njegova uobičajenog laganja zabrinjava njegova potreba za stvaranjem alternativnih verzija stvarnosti i pokušaji da ih nametne svijetu - ili barem svojim lakovjernim pristašama. Psihološki nesposoban obraditi poraz na izborima 2020. od Joea Bidena, Trump je taj rezultat pretočio u fikciju. Nikad nije mogao priznati da je Rusija 2016. intervenirala u njegovu korist protiv Hillary Clinton, sad Trumpov direktor nacionalne obavještajne službe izmišlja suprotnu stvarnost prema kojoj su predsjednik Obama i njegovi suradnici na izdajnički način skovali ono što Trump naziva “ruska prijevara”. Takva iskrivljenja stvarnosti karakteristična su za autoritarne režime, ali su pogubna za demokraciju, koja ovisi o diskusiji temeljenoj na činjenicama. U praktičnom smislu, Trumpov napad na vjerodostojnost BLS-a mogao bi narušiti povjerenje u američke ekonomske podatke na koje se oslanjaju brojne institucije u SAD-u i svijetu. Ovaj incident još jednom pokazuje predsjednikovu duboku nesigurnost i psihološku krhkost, a to dovodi u pitanje kako bi reagirao suočen sa svjetskom krizom ili trajnim nepovoljnim okolnostima.

Neovisno o panici, Trump je imao razloga biti zabrinut zbog dokaza o usporavanju gospodarstva. BLS-ov izvještaj za srpanj možda će kasnije biti revidiran, ali ako se potvrdi trend sporijeg rasta, to bi moglo potkopati opravdanost njegovih omiljenih carinskih politika. U najboljem slučaju, carine na uvoz u SAD uskoro će biti barem 10 do 15 posto više na razini svih proizvoda, a znatno veće za određene zemlje i proizvode. To znači da će cijene za američka kućanstva, poduzeća i potrošače gotovo sigurno porasti u sljedećim mjesecima, a to bi moglo biti politički opasno za Trumpa. U velikoj mjeri je izabran zahvaljujući obećanju da će preokrenuti inflaciju iz Bidenove ere. Ako zbog njegovih politika inflacija ponovno snažno poraste, to bi moglo postati pitanje koje bi konačno moglo okrenuti MAGA bazu protiv njega.

Ova opasnost objašnjava i zašto predsjednik prijeti otkazom još jednom stupu američke - i globalne - ekonomije, predsjedniku Federalnih rezervi (središnjeg bankarskog sustava) Jeromeu Powellu. Trump očajnički želi da “Fed” snizi kamatne stope kako bi stimulirao rast, ali Powell odolijeva pritiscima i drži stope stabilnima. On radije čeka kako bi procijenio inflatorni utjecaj novih carina prije eventualnog dodavanja poticaja gospodarstvu, što samo po sebi može potaknuti inflaciju. S druge strane, negativni izvještaji o zapošljavanju obično bi naveli “Fed” na snižavanje stopa. U konačnici, moguć je najgori scenarij za ekonomske donositelje odluka - stagflacija, odnosno simultana recesija i inflacija. SAD još nije u toj fazi, ali za njezino izbjegavanje mogla bi biti potrebna fleksibilnost sa svih strana - snižavanje carina radi suzbijanja inflacije i snižavanje kamatnih stopa radi jačanja rasta.

No predsjednik ne pokazuje znakove popuštanja glede carina. Naprotiv, uživa u, čini se, uspješnim nedavnim pregovorima s ključnim trgovinskim partnerima, uključujući Japan, Južnu Koreju i Europsku uniju. Dogovor s EU-om bio je osobito jednosmjeran u korist SAD-a te je naišao na kritike francuskih i njemačkih čelnika - carine na američki izvoz u Europu su ukinute, dok će većina europskog izvoza u SAD biti oporezovana carinom od 15 posto. EU se također obvezala da će kupiti američke energetske proizvode u vrijednosti od 750 milijardi dolara i uložiti dodatnih 600 milijardi dolara u SAD. EU je branila sporazum tvrdeći da će time ispraviti dugogodišnju trgovinsku neravnotežu sa SAD-om te je uspjela zadržati pristup važnom američkom tržištu po relativno niskoj tarifi u usporedbi s carinom od 30 posto koju bi Trump inače nametnuo za europski izvoz. Ulaganja i kupovne obveze su prvenstveno politički dogovori koji se možda nikad ni ne realiziraju.

U međuvremenu, Trump je nametnuo drastične carine Brazilu (do 50%), Kanadi (35% na određene proizvode), Indiji (25%), Švicarskoj (39%) i Kini (25% na većinu izvoza). Zaista je iznenađujuće što Trump sad primjenjuje svoju taktiku i prema Rusiji. Prošli tjedan iznenada je objavio da je smanjio rok s 50 na 10 dana za Rusiju da prihvati prekid vatre u Ukrajini, u protivnom će biti uvedene ekonomske sankcije protiv ruskih saveznika, poput Indije i Kine, zbog kupovine ruske energije.

Također je otkrio da je naredio premještanje dvije američke nuklearne podmornice kao odgovor na provokativne izjave bivšeg ruskog predsjednika Medvedeva. Mediji su također izvijestili da je SAD prvi put u više od 15 godina premjestio taktičko nuklearno oružje - termonuklearne bombe B61-12 - u vojnu bazu u Ujedinjenom Kraljevstvu. Predsjednikov izaslanik Steve Witkoff ovoga bi tjedna trebao pregovarati s Putinom u posljednjem pokušaju dogovora prije isteka novog Trumpova roka. Stručnjaci su duboko skeptični da je Putin spreman odustati od ratnih ciljeva, ali sumnjaju i u Trumpovu spremnost za stvarno pooštravanje sankcija Rusiji. Uistinu je nemoguće predvidjeti što će ovaj tajanstveni čovjek učiniti, no čini se da njegovi posljednji odlučni potezi prema Rusiji ipak nisu bez značaja.