Dubinska analiza otkriva što Ameri misle o Hrvatskoj

REUTERS
Iz godine u godinu, ponavljaju se gotovo identične priče. Pitanje je hoćemo li nešto promijeniti ili ćemo samo čekati da nam se nešto dogodi
Vidi originalni članak

Američki State Department objavio je svoj izvještaj o ljudskim pravima u Hrvatskoj za 2018. godinu - dubinsku analizi sloboda ili pak kršenja sloboda u državi.

Nije bilo, piše izvještaj, slučajeva da je je vlada bila upletena u nezakonita ubojstva ili nestanke. No, i dalje je velik broj slučajeva nestalih osoba iz sukoba koji je trajao od 1991. do 1995. Službeni brojevi kažu kako od listopada više od 1.500 osoba i dalje se vodi kao nestalih, a država je u potrazi za ostacima njih 414 za koje se zna da su umrli, što znači da je slučajeva sve zajedno 1.922. Ministarstvo branitelja također kaže kako je od prvog siječnja do 19. listopada ekshumirano 14 ostataka - 20 posto više no prošle godine. Uspješno je identificirano i 29 osoba (porast od 27 posto u usporedbi s prijašnjom godinom. Progres je spor radi problema s jurisdikcijom, političkim i tehničkim izazovima. 

Nakon toga osvrnuli su se na uvjete u zatvorima i pritvorima

Committee for the Prevention of Torture (CPT) kaže kako i dalje ima primjera gdje zatvorenici na prostoru koji ne odgovara pravilima jednog metra kvadratnog na jednog zatvorenika već je riječ o manjim dimenzijama.

Neki se zatvorenici žale na nehumane uvjete, manjak medicinske njege i nasilje. Bilo je prijava o sporadičnim slučajevima fizičkog i verbalnog iživljavanja od strane policije ili čuvara. Najčešće je riječ o šamarima i udarcima tijekom uhićenja ili za vrijeme ispitivanja, te kasnije u zatvoru. CPT kaže kako je je u nekim slučajevima medicinska dokumentacija potvrdila te navode. Razlog za zabrinutost je, prema CPT-u, i nasilje među zatvorenicima, i bilo je nekoliko tučnjava gdje su životi bili ugroženi.

Rub civilizacije Američki mediji: Pali smo na dno kao Hrvatska

Zato nije bilo slučajeva nekažnjavanja ili zaštite policije, navodi izvještaj.

Onda su se dotakli i sudstva. Od 30. rujna čak je 426.763 tisuće neriješenih slučajeva "na čekanju" - godine 2017. bilo ih je 474.345, a najviše neriješenih bilo je na općinskim sudovima.

Nije bilo slučajeva političkih zatvorenika ili pritvorenika.

Spomenuto zakrčenje slučajevima dovodi u pitanje efektivnost i vladavinu zakona. NGO-i prijavljuju kako se slučajevi rješavaju godinama kasnije, što ne ide u prilog sudstvu i krši jedan od temeljnih postulata - suđenje u razumnom roku.
Slučajevi vezani uz nekretnine ponekada se vuku desetljećima.

Također pišu kako Hrvatska nikada nije prihvatila traženja za povratom nekretnina oduzetih za vrijeme Holokausta i bez ikakve konzistencije dopušta osobama koji nisu građani da komuniciraju svoja potraživanja. Vlada nije poduzela nikakve korake kako bi se izmijenio i definirao zakon. NGO-i kažu kako nema progresa, niti za građane niti za strance.

Isti problem ima i Ortodoksna crkva, a ne samo Židovi. 

Što se slobode izražavanja tiče iako sud i zakoni tehnički brane "govor mržnje", uključujući nacističke i ustaške termine te simbole i slogane, NGO-i kažu kako se ti zakoni ne provode.

Što se medija tiče, kaže kako su neovisni mediji aktivni te izražavaju širok dijapazon stavova bez restrikcija. No, NGO-i spominju kako fizički napadi i prijetnje, posebno online, imaju velik utjecaj na medijske slobode te da se država time nedovoljno bavi.

Članovi medija, radi toga, ponekada se samocenzuriraju, ponajviše radi straha od gubitka poslova.

UNHCR i nekoliko drugih NGO-a aktivno su pisali o tome kako se na granici migrante podvrgava degradirajućem tretmanu, uključujući to da ih se vrijeđa, uništava im se imovina, i tuče ih se, a to uključuje i ranjive osobe, poput tražitelja azila, trudnica, starijih i djece. Nekoliko žena kaže da je udarano dok su držale svoju djecu, dok jedna kaže kako su je natjerali da se skine pred muškarcima.

NGO-i pišu i o tome kako autoriteti obitelji tražitelja azila drže u pritvorima umjesto u centrima za azile. Obitelji su, kažu, na dulje periode osuđeni na boravak u ćelijama, skupa sa djecom. Čak je i Vijeće Europe zatražilo istragu protiv nasilja i krađa kada su u pitanju imigranti.

Izvješće Ljudska prava: Markićka i migranti najveći HR problemi

NGO-i koji se bave pravima migranata kažu kako su itekako na svojoj koži osjetili policijski pritisak, a isto je navela i pučka pravobraniteljica 2017. (govorila je o pritisku iz ministarstva unutrašnjih poslova). Ministarstvo to pak negira. Također gotovo su odmah opovrgnuli sve navode o nasilju ili nehumanim tretmanima migranata te negirali sve navode humanitarnih radnika. Ministar Davor Božinović rekao je kako su istražili svaki slučaj i niti jedan ne zaslužuje istragu.

Što se tiče korupcije i manjka transparentnosti i dalje se vodi nekoliko vrlo profiliranih slučajeva korupcije od strane javnih službenika. Pa tu ima slučajeva procesuiranja gradonačelnika, političara i drugih. Problem je, kaže izvještaj, što prvostupanjske presude "padaju" na žalbama. Neki su se službenici ponekada upleli u korupciju dok ih je štitio imunitet.

Zagrebački je gradonačelnik Milan Bandić sa suradnicima 19. listopada oslobođen optužbi da je ultra-konzervativnoj udruzi "U ime obitelji" dao na korištenje štandove (za skupljanje njihovih potpisa za referendum o braku 2013.) u zamjenu za političku potporu. Ti bi štandovi inače koštali barem 308.000 kuna. Zaključili su kako je to njegovo diskrecijsko pravo kao gradonačelnika. Nevezano uz to Bandić je na sudu radi navodne prevare, i izvlačenja 25 milijuna kuna iz gradskog proračuna, zloupotrebe vlasti i pronevjere.

Gorući je problem, kaže izvještaj, i antisemitizam. Datuma 22. travnja državnici su se okupili na mjestu nekadašnjeg koncentracijskog logora Jasenovac. Židovska zajednica i Srpsko narodno vijeće, te udruge antifašista, bojkotirali su službeno okupljanje već treću godinu zaredom. Tvrde da je to njihova reakcija na revizionizam povijesti koji se događa, a na koji država ne reagira. 

Policija je morala zabraniti ulazak članovima stranke A-HSP kako ne bi održavali sastanke i susrete. Prije nekoliko pokušaja "upada" predsjednik stranke, Dražen Keleminec, poslao je poziv medijima potpisan ustaškim pozdravom "Za dom spremni".

Iz Jasenovca su pak osudili prilog HRT-ovca Igora Vukića u kojoj on negira zločine počinjene u Jasenovcu. Brine ih, kažu, da javni medijski servis nekažnjeno barata takvim lažima.

Posjeti Express