Erdogan gradi najveću džamiju na Balkanu

Jurica Galoic (PIXSELL)
Nema sumnje da je financiranje muslimanskih škola i organizacija, kao i gradnja džamija, sve dio Erdoganove neo-otomanske agende
Vidi originalni članak

Jasno je da postoji više od jedne dimenzije svađe oko imena između Grčke i nekadašnje Makedonije (uskoro Sjeverne Makedonije).

Stvar je to i geopolitičkih tenzija između zapada i Rusije, ali tu je i neprekinuti ulazak Turske na Balkan. To čini i Erdogan, a pitanje je koliko bi to trebalo zabrinjavati regiju ili Europu. 

Najbolji primjer toga, piše Knews, je izgradnja najveće džamije na Balkanu, i to baš u Tirani.

Financijski kaos Sultan s Bospora u panici - Turska na rubu kolapsa

Projekt napreduje munjevitom brzinom i trebao bi biti gotov krajem godine.

Džamija imena Namazga trebala bi postati veliki vjerski centar koji može ugostiti više od 5.000 ljudi u isto vrijeme. Unutra će biti knjižnica, kulturni centar i konferencijska dvorana. Osim što će se moći izučavati Kuran, moći će se učiti i turski jezik.

Nema sumnje da je financiranje muslimanskih škola i organizacija, kao i gradnja džamija, sve dio Erdoganove neo-otomanske agende.

Turski je predsjednik došao na ceremoniju početka radova u Tirani 2015. nazvavši to "jedinstvenim simbolom bratsva između naše dvije nacije". Džamija je možda locirana u Albaniji, ali arhitektonski nalikuje na one u Istanbulu.

U susjedstvu, na Kosovu, u međuvremenu, Turska financira restauraciju desetaka vjerskih zgrada iz otomanskog perioda i gradnju više od 20 džamija u proteklih nekoliko godina. Planira se i još jedna velika džamija slična ovoj u Tirani, samo u Prištini.

Inicijative poput ovih nisu samo simbol Erdoganovog vjerskog senzibiliteta. On je u centru ambicioznog, dugoročnog plana promoviranja uloge Turske kao šampiona i zaštitnika svih muslimana na Balkanu, kao i "sve braće" u ostatku Europe.

Amerikanci upozorili Prijetnja za regiju: ISIL-ovci s Kosova vraćaju se kući

Upravo je u tom kontekstu Erdogan otvorio i novu džamiju u Kölnu prije samo nekoliko mjeseci.

Postavlja se logično pitanje kako Albanci i drugi narodi Balkana i Europe vide i osjećaju sve više rastuću tursku prisutnost u njihovim zemljama, a sve benevolentnim putem religije.

Je li to nešto što prizivaju i s čime se slažu? Jesu li indiferentni? Jesu li zabrinuti? I u kontekstu svega toga kako se Grčka i EU kao cjelina planiraju postaviti naspram turske politike.

Posjeti Express