Dok su se stanovnici Gelsenkirchena pripremali za kraj produženog božićnog vikenda, skupina profesionalnih lopova dovršavala je posao koji će njemačka policija kasnije opisati kao scenu iz filma "Oceanovih 11". Iskoristivši blagdansku tišinu, iz susjedne podzemne garaže probušili su rupu u zidu trezora banke Sparkasse i netragom nestali s plijenom vrijednim oko 30 milijuna eura. Bio je to samo vrhunac 2025. godine, godine obilježene nizom spektakularnih i nevjerojatno drskih pljački koje su uzdrmale svjetske institucije i postavile ozbiljna pitanja o sigurnosti najvrjednijih blaga.

Od pariškog Louvrea do muzejskih skladišta u Kaliforniji, činilo se da nijedna brava nije dovoljno jaka, a nijedan alarm dovoljno glasan da zaustavi novu generaciju kriminalaca koji djeluju s filmskom preciznošću i nevjerojatnom hrabrošću.

Njemačka pljačka u stilu 'Oceanovih 11'

Pljačka u Gelsenkirchenu, koja je otkrivena tek kada se u ponedjeljak rano ujutro aktivirao protupožarni alarm, izvedena je s nevjerojatnom razinom profesionalnosti. Lopovi su, sumnja se, proveli veći dio vikenda u trezoru, sustavno otvarajući više od tri tisuće privatnih sefova. Dok su klijenti banke uživali u blagdanima, njihove životne ušteđevine, nakit i zlato nestajali su kroz rupu u zidu.

KAOS U TUNELU Filmska pljačka u Italiji, banda napala blindirano vozilo i ukrala 2 mlijuna eura

Svjedoci su kasnije izjavili da su tijekom vikenda vidjeli nekoliko muškaraca kako nose velike torbe u garaži, a snimke nadzornih kamera zabilježile su crni Audi RS 6 s ukradenim tablicama kako napušta mjesto zločina. Policija je bila zapanjena.

​- Ovo je doista vrlo profesionalno izvedeno - izjavio je glasnogovornik policije, dodavši kako je za ovakav pothvat bila potrebna velika razina predznanja i kriminalne energije.

Stotine gnjevnih klijenata okupilo se ispred zatvorene banke, tražeći odgovore, no lopovima i plijenu već se izgubio svaki trag. Bio je to savršen zločin, izveden tiho i učinkovito, ostavljajući iza sebe samo prazne sefove i osjećaj nemoći.

Nacionalno poniženje u srcu Pariza

Samo dva mjeseca ranije, svijet je šokirala još drskija pljačka, ona koja je ciljala samo srce francuske kulture. U nedjeljno jutro 19. listopada, samo pola sata nakon što je muzej Louvre otvorio svoja vrata posjetiteljima, četveročlana banda izvela je filmsku operaciju. Koristeći kamion s dizalicom kakav se koristi za selidbe, parkirali su uz obalu Seine i podigli se do prozora Galerije Apolon na prvom katu.

LOV NA PLJAČKAŠE Osam dana koji su potresli Francusku: Dva lopova su tu, ali gdje su dragulji Louvrea?!

Snažnom su rezačicom probili staklo, ušli u galeriju i u manje od četiri minute iz dviju vitrina ukrali osam komada neprocjenjivih francuskih krunskih dragulja iz 19. stoljeća. Pobjegli su na skuterima koji su ih čekali. Cijela operacija trajala je manje od osam minuta. Vrijednost ukradenih predmeta procijenjena je na 88 milijuna eura, no francuski ministar unutarnjih poslova Laurent Nuñez nazvao ih je "neprocjenjivima" i od "neizmjerne baštinske vrijednosti".

Pljačka je izazvala političku buru i osjećaj nacionalnog poniženja. Predsjednik Emmanuel Macron nazvao ju je "napadom na našu povijest", dok su oporbeni političari kritizirali vladu zbog "raspadanja države".

TU ZLATO ČUVA MMF "La Souterraine": 26 metara ispod Pariza kriju 90 posto zlata i dragulje iz Louvrea

​- Ono što je sigurno jest da smo zakazali - priznao je ministar pravosuđa Gérald Darmanin. ​- Netko je bio sposoban postaviti kamion s dizalicom nasred Pariza, popeti se, uzeti neprocjenjive dragulje i stvoriti Francuskoj žalosnu sliku.

Tijekom bijega lopovima je ispala kruna carice Eugénie, koja je pronađena oštećena na ulici. Istraga je kasnije otkrila šokantne sigurnosne propuste: u trećini prostorija u tom dijelu muzeja nije bilo nadzornih kamera, a lozinka za pristup sustavu nadzora navodno je bila "Louvre".

Nova meta: sirovine, a ne umjetnost

Stručnjaci su brzo uočili zabrinjavajući trend. Za razliku od pljačke Mona Lise 1911. godine, kada je ukradeno djelo koje je gotovo nemoguće prodati na crnom tržištu, moderni lopovi ciljaju predmete čija se vrijednost može brzo unovčiti. Krunski dragulji, tijare i ogrlice, koliko god bili povijesno važni, mogu se lako rastaviti. Zlato se može pretopiti, a dijamanti i drugo drago kamenje ponovno izbrusiti i prodati odvojeno, čime im se zauvijek gubi trag.

Ovaj modus operandi podsjeća na pljačku drezdenskog Zelenog trezora 2019. godine, kada su ukradeni saksonski dragulji iz 18. stoljeća. Ne radi se više o krađi umjetnosti radi umjetnosti, već o "kulturnom terorizmu" s ciljem brze zarade. Muzeji, koji moraju balansirati između sigurnosti i dostupnosti posjetiteljima, postali su relativno laka meta u usporedbi s bankama.

Taj se obrazac potvrdio i u drugim pljačkama tijekom 2025. godine. U rujnu su iz Prirodoslovnog muzeja u Parizu ukradeni grumeni sirovog zlata, a iz muzeja u Limogesu porculan vrijedan milijune. U listopadu je izvedena i jedna od najvećih pljački u povijesti Kalifornije, kada su lopovi iz skladišta Muzeja Oakland ukrali više od tisuću artefakata, uključujući nakit, košare autohtonih naroda i predmete od bjelokosti.

Godina 2025. ostat će zapamćena kao godina u kojoj su granice drskosti pomaknute. Profesionalne bande pokazale su da su spremne napasti najčuvanije svjetske institucije, usred bijela dana i pred očima javnosti. Njihovi su pohodi razotkrili slabosti sustava i natjerali vlade i muzeje na preispitivanje sigurnosnih protokola.