Dio kolekcije neukradenih dragulja, kao i neki od najdragocjenijih komada iz muzeja Louvre, prebačeni su u petak ujutro, 24. listopada, u Bank of France, prema policijskom izvoru koji potvrđuje informacije RTL-a. Operacija, pod motoriziranom pratnjom, mobilizirala je Tvrtku za transfer, pratnju i zaštitu (COTEP), specijaliziranu službu Uprave za javni red i promet (DOPC), na nekoliko stotina metara koji povezuju muzej s Francuskom bankom.
Ovaj manevar, diskretan i izvanredno siguran, dolazi pet dana nakon spektakularne provale u Galeriju Apollo, koju je počinio tim od četiri kriminalca koristeći pokretne ljestve. U iščekivanju potpune procjene sigurnosnog sustava muzeja i zaključaka istrage o "organiziranoj krađi" i "zločinačkoj zavjeri za počinjenje zločina", vlasti su dale prioritet nultom riziku, piše Le Figaro.
Zbirke su pohranjene u glavnom trezoru Banque de France, trezoru zakopanom 26 metara pod zemljom gdje su već pohranjene gotovo sve francuske zlatne rezerve, kao i nekoliko nacionalnih blaga. Ovaj ultra-siguran prostor već nekoliko godina dom je dragocjenih Bilježnica Leonarda da Vincija, procijenjenih na više od 600 milijuna eura. Vrijednost koja je nesrazmjerna kolosalnom plijenu iz provale u Louvre, procijenjene na 88 milijuna eura.
Duboko ispod elegantnih ulica prvog pariškog arondismana, nedaleko od muzeja Louvre, nalazi se jedno od najčuvanijih i najtajanstvenijih mjesta na svijetu - podzemni trezor Francuske banke, poznat kao "La Souterraine". Ova golema podzemna utvrda, skrivena 26 metara ispod površine, čuva ne samo francuske zlatne rezerve, već i dio ekonomske stabilnosti Europe.
S 2436 tona zlata, Francuska je peta najveća vlasnica ovog plemenitog metala na svijetu, odmah iza SAD-a, Njemačke, MMF-a i Italije. Gotovo cjelokupno to blago, procijenjeno na stotine milijardi eura, smješteno je upravo u labirintima "La Souterraine", čineći ga srcem francuskog financijskog sustava.
Neprobojna utvrda izgrađena između dva rata
Priča o trezoru započinje nakon Prvog svjetskog rata. Shvativši da dotadašnji podrumi u Hôtel de Toulouse, sjedištu Banke Francuske, nisu dovoljno sigurni od modernih prijetnji poput zračnih bombardiranja, francuske su vlasti odlučile izgraditi neosvojivu tvrđavu.
Između 1924. i 1927. godine, 1200 radnika danonoćno je radilo na iskopavanju i izgradnji golemog prostora od 11.000 četvornih metara. Ugrađeno je 10.000 tona čelika i 20.000 tona cementa kako bi se stvorila struktura koja može izdržati gotovo svaki zamislivi napad. Rezultat je podzemni grad sa 658 potpornih stupova, vlastitim napajanjem i sustavom za filtriranje zraka, remek-djelo inženjerstva koje je u 1940-ima osvojilo međunarodnu nagradu za podzemnu arhitekturu.
Pristup "La Souterraine" nalikuje scenariju iz špijunskog filma. Cijeli proces strogo je kontroliran, a samo pet najviših dužnosnika banke ima stalan pristup. Put započinje vožnjom dizalom do četvrte podzemne etaže. Tamo se nalazi predvorje zaštićeno oklopnim vratima teškim sedam tona.
Iza vrata slijedi mali hodnik s tračnicama u podu. Kada se prolaz zatvori, čelični blok težak 17 tona, pokretan rotirajućom kupolom od 35 tona, pomiče se na tračnicama i hermetički zatvara ulaz. Nakon ove prepreke, drugo dizalo spušta posjetitelje na osmu, najdublju razinu, gdje ih čeka još jedan set sigurnosnih vrata prije ulaska u samu riznicu. Zlato je pohranjeno u stotinama čeličnih ormara s rešetkastim vratima, a svaki se otvara posebnim, jedinstvenim ključem.
Čuvar nacionalnog i međunarodnog blaga
Iako je primarno dom francuskih rezervi, koje se sastoje od 2.335 tona zlatnih poluga i 100 tona zlatnika, "La Souterraine" je i važan međunarodni depozitorij. Banka Francuske čuva zlato za druge središnje banke i međunarodne institucije. Među najpoznatijim "klijentima" su njemačka Bundesbanka i MMF, koji Pariz koristi kao jednu od svoje četiri službene lokacije za pohranu zlata.
Ovaj trezor nije samo statično skladište. To je "radni trezor" iz kojeg se zlato redovito transportira. Primjerice, nakon financijske krize 2008. godine, Banka Francuske pokrenula je ambiciozan program nadogradnje svojih rezervi. Starije poluge, poput američkih iz 1920-ih koje nisu zadovoljavale moderne standarde, šalju se u talionice kako bi se preoblikovale u poluge "Good Delivery" standarda, prihvatljive na svim svjetskim tržištima.
Povijest trezora neraskidivo je vezana uz francusku politiku. Najpoznatiji trenutak dogodio se 1960-ih, kada je predsjednik Charles de Gaulle, skeptičan prema dominaciji američkog dolara, pokrenuo tajnu operaciju "Vide-Gousset" (Isprazni džep). U razdoblju od 1963. do 1966. godine, Francuska je brodovima i zrakoplovima povukla više od tri tisuće tona svog zlata iz trezora u New Yorku i Londonu te ga pohranila u sigurnost pariške riznice. Bio je to potez koji je nagovijestio kraj Bretton Woods sustava i potvrdio zlato kao ultimativnu zaštitu suvereniteta.
Danas, "La Souterraine" ostaje simbol ekonomske snage i neovisnosti Francuske. Dok se iznad njega odvija užurbani život Pariza, duboko ispod zemlje, u tišini i pod najstrožim mjerama sigurnosti, leži svo francusko blago. Njega je nemoguće ukrasti.
Podsjetimo, 19. listopada četvorica kriminalaca provalila su u pariški Louvre i opljačkala ga. Ukrali su devet eksponata iz carske zbirke, uključujući nakit koji je pripadao caru Napoleonu i njegovoj supruzi Josephine, a koji je bio pohranjen u Galeriji Apollo. Vrijednost ukradenih predmeta procjenjuje se na 88 milijuna eura.
