Varšavska, Cvjetni, Savica, Središće. Naizgled nepovezana imena, ali svima im su zajednički prosvjedi protiv Milana Bandića. Točnije, prosvjedi protiv gradnje koju je omogućio zagrebački gradonačelnik.

Posljednji događaji oko gradnje parka na Savici opet su pokazali da zagrebačkog gradonačelnika ne zanima mišljenje ljudi koji će morati živjeti s posljedicama gradnje. Naime, nakon masovnih prosvjeda protiv gradnje crkve na mjestu parka u Savici, Bandić je doslovno preko noći odlučio potpuno renovirati postojeće stanje.  U utorak navečer u parku na zagrebačkoj Savici postavljena je tabla sa slikom koja pokazuje kako će izgledati uređen. Radovi bi trebali biti gotovi, najavio je gradonačelnik, za dva mjeseca. Iako na službenoj stranici grada Zagreba piše kako će uskoro biti ispunjeni svi uvjeti za početak gradnje, već su u ranim jutarnjim satima radnici s bagerima prekopavali park, i to samo deset sati nakon što su stanovnici obaviješteni o uređivanju parka.

"Vodili smo dugu bitku s gradonačelnikom oko gradnje crkve u parku i sad ćemo se nastaviti boriti. Mi smo protiv bilo kakve gradnje", rekao je Igor Kramarić iz inicijative Čuvajmo naš park. Ista ta inicijativa organizirala je i masovne prosvjede protiv gradnje crkve, a u jednom trenutku se okupilo i do dvije tisuće ljudi u parku. Prosvjed je protekao kao masovni piknik obitelji s klaunovima, igranjem, a u jednom trenutku u zrak su pustili i crvene balone kako bi dočarali do koje visine bi dosezali tornjevi crkve kakvu predviđa sporni projekt.

Riječ je o visini od 45 metara, a građani iz inicijative pričali su da bi takva crkva površinski zauzimala 10 posto parka, ali bi skupa s pristupnim putevima, kipovima, fontanama i ostalim predviđenim površinama, betonirano na kraju ispalo čak 50 posto parka. Sporno je, rekli su, i to što je na javnom natječaju Grad Zagreb prihvatio rad koji je bio ocijenjen kao tek treći po cijeni, a istodobno je prostorno iskočio iz gabarita priložene građevinske dokumentacije. Kaptol i Grad Zagreb građane su proteklih mjeseci napadali raznim optužbama, pa tako i čisto ideološkim, koliko god građani okupljeni u inicijativi, kako kažu, samo žele očuvati zdrav i slobodan prostor za svoju djecu.

"To je lažna dilema. Mi ne možemo biti protiv gradnje crkve jer među nama ima vjernika. Crkvi se treba odabrati pogodna lokacija da se izbjegne uništavanje parka koji je u potpunoj funkciji. Imamo tri lokacije koje su prazne i ne koriste se", rekao je tada Kramarić.

Posljednjih nekoliko godina Zagrepčani su postali krajnje osjetljivi na urbanističku devastaciju Zagreba. Oko izgradnje poslovno stambenog projekta na Cvjetnom trgu i rušenja zgrada u najstrožem centru, građani okupljeni iza Zelene akcije i Prava na grad pet godina su se borili, da bi ih na kraju 2011. silom uklanjala interventna policija tadašnjeg ministra unutarnjih poslova Tomislava Karamarka. Na jednom od glavnih prosvjeda zbog spornog projekta Tomislava Horvatinčića, unatoč skučenosti prostora, okupilo se čak 5000 prosvjednika. Jedan od predvodnika prosvjeda bio je, tada tek Facebook aktivist, Ivan Pernar.

Centar Cvjetni je na kraju izgrađen, podzemna garaža je izgrađena, ulazna rampa u garažu je također izgrađena, ali Tomu Horvatinčića stigla je, mogli bismo reći, karma. Naime, Centar Cvjetni otišao je u vlasništvo austrijske grupacije Supernova. Austrijska grupa ulazi u Centar Cvjetni temeljem dogovora o strateškom partnerstvu s Hoto Grupom. Potvrdio je to i sam Krešimir Horvatinčić. Sama vrijednost transakcije se ne otkriva, ali procjenjuje se da je Supernova preuzela između 40 i 60 milijuna eura dugovanja prema nekadašnjem Hypo Leasing Kroatien.

Što se tiče građanskih prosvjeda, jedan od rijetkih u Novom Zagrebu održao se u studenom prošle godine kada je oko 150 građana prosvjedovalo zbog gradnje nebodera od devet katova uz sami Muzej suvremene umjetnosti. Prosvjedovali su, kako su istaknuli, za očuvanje MSU-a, zelenih oaza i humanih urbanističkih rješenja Novog Zagreba, a protiv netransparentnih postupaka izmjena urbanističkih planova, megalomanske gradnje tik uz MSU, budućeg prometnog kolapsa u njihovoj četvrti te trajnog narušavanja vizure humanog urbanizma u Središću i Novom Zagrebu.

"Mi smo očekivali da će se ovdje izgraditi škola, vrtić, park ili mala zgrada. Mi se ne protivimo izgradnji, već se protivimo izgradnji zgrade koja će imati garaže i devet katova, gdje će cijeli taj promet ići uz Ulicu Julija Knifera koja je vrlo mala i neprometna", istaknula je Azra Plićanić Mesić iz Građanske inicijative Sumrak gradnje u Središću - Središće za MSU.