Zlatko Hasanbegović definitivno neće biti ministar ako HDZ pobijedi na izborima, kaže nam sugovornik iz vrha HDZ-a, blizak šefu stranke Andreju Plenkoviću. 

Na ministarske pozicije također ne mogu više računati Nada Šikić i Predrag Šuštar jer se, naprosto, ne uklapaju u viziju progresivne vlade kakvu želi novi predsjednik stranke. 

Express je dobio projekcije Plenkovićevih želja kad su u pitanju kadroviranja u mogućoj HDZ-ovoj vladi. A ta nova vlada, prema njegovim riječima, definitivno mora biti progresivna, europska i moderna. 

Da bi to postigao, mora dobro procijeniti tko će mu biti najbolji kadar za pojedini resor, ali isto tako treba voditi brigu o članstvu stranke i njihovim željama. 

No prvi korak mu je riješiti se Karamarkove ostavštine i usmjeriti stranku prema desnom centru.

Plenković ima težak posao jer svima neće moći udovoljiti. Prošlog se tjedna moglo čuti kako je imao problema oko sastavljanja lista za Sabor. Želio je to napraviti najbolje i odgovorno, ali previše je interesnih skupina u stranci da bi taj posao tekao glatko. 

Tako su se već u prošli utorak, a liste su trebale biti finalizirane do predsjedništva stranke u četvrtak, pojavili prvi otpori pri sastavljanju lista.

Baze su htjele svoje ljude, vrh svoje i tu se trebali naći na pola puta, odnosno postići kompromis. Bivša premijerka Jadranka Kosor znala je reći da je najviše neprijatelja stekla upravo prilikom sastavljanja lista jer nije mogla svima udovoljiti.

Plenković je stoga morao vješto sastaviti liste za predstojeće izbore, jer što bude imao manje neprijatelja, to će se, i u slučaju lošijeg rezultata, dulje održati na čelu HDZ-a. 

No liste istodobno moraju biti takve da priviku što veći broj birača, a to sigurno neće uspjeti ako se ponovno na njima nađu ista, prožvakana imena političara.

Osim toga, Plenković cijelo vrijeme govori o novom HDZ-u, što bi liste upravo trebale i dokazati. Božidar Kalmeta olakšao mu je situaciju odlučivši se sam povući, no takvih je malo u politici.

Upravo zbog svega navedenog zabrinutost, pa čak i nervoza, vladala je prošlog tjedna u središnjici na Trgu žrtava fašizma. 

Nervozni su posebno bili HDZ-ovi tehnički ministri. Hoće li preživjeti i ima li političke budućnosti za njih - pitanja su koja su im se posebno od prošlog utorka do četvrtka motala u glavi. 

Predsjednik HDZ-a Andrej Plenković odradio je sastanke s nekim HDZovim ministrima. Navodno je tako samo dvojici, trojici jasno dao do znanja da računa na njih, dok se ostalima zahvalio na suradnji. 

Svjestan je da ako građanima doista želi predstaviti novi HDZ, mora na izbore ići s novim, svježim licima. Ali ako, pak, želi zadržati neke od stranačkih ministara iz Oreškovićeve vlade, onda mora argumentirano objasniti zašto ih ostavlja i radi li se o najkvalitetnijim kadrovima za te resore. 

Informaciju o tome tko će preživjeti, a tko su ta nova imena, bilo je ovih dana teško dobiti. Plenković je poručio da je preuranjeno špekulirati o novoj HDZ-ovoj vladi ako njegova stranka dobije izbore, no činjenica jest da je mjesec dana pred izbore trebao intenzivno razmišljati o kadrovima.

Pogotovo jer su imena SDP-ovih ministara već poznata. Iako se čini da su pred ove izbore SDP-ovci preuranjeno izašli s listama, sve je taktički dobro organizirano. 

Tajna istraživanja koja su najveće stranke napravile kažu da građani žele puno prije nego do sada znati tko su ljudi koji imaju velike šanse predstavljati ih u Hrvatskom saboru, ali i tko će biti ministri. 

Nakon prošlih izbora opekli su se, većina ministara bila je veliko iznenađenje za građane jer su imenovani konsenzusom Mosta i HDZ-a, ali i tehničkog premijera Tihomira Oreškovića. 

Kako sad ne bi dobili mačka u vreći, građani su se u istraživanjima izjasnili da prilikom zaokruživanja svoje opcije na izbornom listiću žele znati tko će biti premijer, a tko ministri. 

No sve će, naravno, ovisiti o rezultatu izbora, jer ako ni jedna opcija ne dobije većinu, ponovno će se ići u postizborne koalicije (sve se više govori i o velikoj koaliciji HDZ-a i SDP-a), pa će neka imena ministara sigurno ispasti.

Express je ipak uspio dobiti informacije o tome tko su najizgledniji ministri u Plenkovićevoj vladi. Naime, nekoliko visokopozicioniranih HDZ-ovaca bliskih Andreju Plenkoviću pristalo je razgovarati o toj temi te na kraju i otkriti njegov najuži izbor novih ministara.

"Neka imena koja ću vam otkriti su sto posto sigurna, dok neka nisu do kraja finalizirana, ali imaju velike šanse zasjesti u ministarsku fotelju", kaže nam naš sugovornik iz vrha HDZ-a. 

Davor Božinović, danas desna ruka Andreja Plenkovića, njegov savjetnik za unutarnju i vanjsku politiku, čovjek koji ima veliko znanje, ali najviše voli raditi iz sjene, trebao bi najvjerojatnije preuzeti Ministarstvo vanjskih i europskih poslova. 

Špekulira se da bi se na toj poziciji mogao naći i Davor Ivo Stier, a u tom slučaju Božinović bi mogao postati ministar unutarnjih poslova. Božinović, nekadašnji ministar obrane u vladi Jadranke Kosor, tako ima velike šanse zamijeniti HDZ-ova tehničkog ministra Miru Kovača. 

Iako ga u stranci smatraju kvalitetnim kadrom, čini se da ne može računati na tu poziciju. No Plenković ga se neće odreći, pa će se tako Miro Kovač, kao jedan od rijetkih HDZ-ovih ministara iz Oreškovićeve vlade, naći na listi za Sabor.

"Plenković poštuje instituciju ministra vanjskih poslova, ima određeni respekt prema Kovaču, zbog čega ga je i ostavio na dužnosti međunarodnog tajnika HDZ-a. Barem do završetka izbora, nakon čega bi ga Božinović trebao naslijediti", kaže nam naš sugovornik.

Božinović i Stier svakako su dvojac koji uživa najveće povjerenje šefa HDZ-a, pa je sasvim sigurno da će im povjeriti spomenute resore. Iako se u središnjici priča kako je Božinović definitivni izbor za šefa hrvatske diplomacije, naš sugovornik kaže da ta odluka još nije zacementirana. 

Stier trenutačno radi sva lobiranja u pozadini te će sve ovisiti o željama obojice. Jako bitan resor Andreju Plenkoviću je i Ministarstvo unutarnjih poslova na čijem čelu bi jedan dio naše političke elite volio vidjeti Božinovića koji bi bio jamstvo da će taj resor definitivno depolitizirati, što određeni međunarodni krugovi žele. 

Spominje se još i ime Vladimira Fabera, bivšeg ravnatelja policije, koji također ima određene šanse preuzeti Ministarstvo policije.

Njegovo ime spominjalo se u toj kombinaciji još u siječnju ove godine kad se formirala Oreškovićeva vlada, ali on je tada to jasno demantirao. Faber je prošao i uspone i padove, bivši premijer Ivo Sanader prvo ga je 2008. postavio za ravnatelja policije, da bi ga iduće godine smijenio bez konkretnog objašnjenja.

Sanader je to tada predstavio kao unapređenje jer je Faber postao državni tajnik, ali on s time navodno nije bio sretan.

"Špekulira se o njegovu imenovanju, no mislim da bi ministar policije prije mogao postati Božinović. No vidjet ćemo što će Plenković na kraju odlučiti", kaže nam sugovornik iz vrha HDZ-a.

Najvažniji resori za zemlju su svakako Ministarstvo gospodarstva i Ministarstvo financija, pa će biti zanimljivo vidjeti kome će Plenković dati povjerenje u vođenju tih resora. Pogotovo ako uzmemo u obzir da će nam 2017. biti izuzetno teška godina, pa tako i sastavljanje proračuna, jer na naplatu dolazi 30 milijardi kuna dugoročnih obveza. 

Zbog stručnosti, ali i marljivosti, velike izglede da ostane ministar financija ima tehnički ministar Zdravko Marić. Iako je bio Karamarkov izbor za premijera, Plenković mu to ne zamjera.

Zanima ga stručnost jer želi sastaviti vladu koja će iduće godine osigurati Hrvatskoj boljitak. Među HDZ-ovcima se moglo čuti još jedno ime u igri za tu funkciju, ono Tomislava Ćorića. 

Njega je Karamarko marginalizirao, a to bi mu sad moglo dobro doći. Pogoduje mu i prijateljstvo s europarlamentarkom Ivanom Maletić, s kojom radi na novom HDZovu programu.

No ako ne postane ministar financija, vjerojatno će preuzeti Ministarstvo obrta i poduzetništva od Darka Horvata.

Tomislav Ćorić i Ivana Maletić jedni su od onih koji su izigrani prilikom sastavljanja Oreškovićeve vlade. Trebali su preuzeti Ministarstvo financija i Ministarstvo regionalnog razvoja i EU fondova. 

Ivana Maletić, europarlamentarka i žena od velikog povjerenja glavnog tajnika Milijana Brkića (koji je također bio iznimno razočaran kadroviranjem, posebno imenovanjem Mije Crnoje za ministra branitelja), i Tomislav Ćorić, koji je u kampanji nazivan mladom i stručnom snagom HDZ-a, koji je još pri tome nestranački jer se nije učlanio u HDZ, mada je sve radio kao da je vojnik stranke, izvisili su u Karamarkovoj slagalici. 

Maletić se tada, kako i priliči dami, izvukla riječima da je ona odbila imenovanje jer želi nastaviti svoj rad u EU parlamentu, no izvor blizak njoj tada je Expressu rekao da to nije sasvim točno. Njoj je, naime, još davno obećano da će preuzeti Grčićevu fotelju ako HDZ dobije izbore, i to netom prije europarlamentarnih izbora. 

Zato je ona i bila ta koja je uvijek kritizirala Grčićev rad. Slično je i s Tomislavom Ćorićem jer je navodno i njemu bilo obećano da će preuzeti ministarstvo Borisa Lalovca. To se nije dogodilo, a Karamarko je dobio oporbu u svojim redovima.

Naime, Maletić i Ćorić snimljeni su na ručku u zagrebačkom restoranu Takenoko, i to netom nakon imenovanja novih ministara. Njihovo druženje postalo je svakodnevno, a danas na svemu tome mogu samo profitirati.

"Maletić i Ćorić ponovno su poželjni, i to je odlično jer su stručni. Iako se govori da bi Ministarstvo gospodarstva trebala preuzeti upravo Ivana Maletić, ona nije za to. Želja joj je ostati u EU parlamentu i odraditi mandat do kraja, ali možda na kraju ne bude u prilici odbiti takvu ponudu. Špekulira se da bi joj moglo biti ponuđeno i mjesto potpredsjednice vlade", kaže nam sugovornik iz vrha HDZ-a.

Osim Maletić i Ćorića, u Karamarkovoj slagalici vlade ispao je tada i Damir Krstičević. I baš kao i oni, i on bilježi svoj veliki povratak. Plenković ga je postavio za šefa izbornog stožera, a i najizgledniji je novi ministar obrane.

Krstičević definitivno spada u onu skupinu HDZ-ovaca koje je bivši šef HDZ-a Karamarko izigrao. Toj skupini pripadaju već spomenuti Maletić i Ćorić, ali i Ante Ćorušić, Damir Jelić, Goran Pauk, Zvonko Milas, Božo Galić, Božidar Kalmeta te Anja Šovagović Despot. 

Svi oni su sve su do posljednjeg trenutka bili uvjereni (jer im je takav glas dolazio iz središnjice) da će biti novi ministri prilikom sastavljanja vlade u siječnju. Kupili su i nova odijela, neki su čak napravili i plan rada za svoje ministarstvo (konkretno Ćorušić i Krstičević), okupili ljude koji su četiri godine trebali biti dio tima, a onda ih je tog zagrebačkog jutra na Trgu žrtava fašizma dočekao hladan tuš. 

Priopćeno im je da nisu ministri. Ogorčenje, a još više razočaranje u u vodstvo stranke, dovelo ih do je teških riječi. U njima je prednjačio general Krstičević.

"Zapovjednik po cijenu vlastitog života ne predaje svoje vojnike jer zna da bez vojnika gubi rat", riječi su koje je general Krstičević uputio Karamarku indirektno mu dajući do znanja da je ovim postupkom opalio šamar, kako njemu, tako i svim vojnicima HDZ-a koji su u kampanji radili na terenu u IX. izbornoj jedinici.

"Razočaranje i bijes nije mogao sakriti, a to nije ni želio. Strah od šefa kod njega ne postoji, prošao je puno gore stvari u životu, ali nikad nikoga nije ovako sramotno izigrao kao što je njega vodstvo stranke", rekao nam prije nekoliko mjeseci sugovornik blizak Krstičeviću.

Naprosto, dodao je tada, nije mogao vjerovati da je Ministarstvo obrane pripalo Josipu Buljeviću, Karamarkovu intimusu, kojega je na Pantovčak za predsjedničina savjetnika za nacionalnu sigurnost postavio upravo on.

"Nakon što je otvoreno, bez zadrške, sasuo Karamarku u lice sve što misli, ovaj se izvlačio na to da je Most stavio veto na njegovo imenovanje, i to zbog toga jer je njegova privatna tvrtka poslovala s državom. Drugi argument je bio da je predsjednica Kolinda Grabar Kitarović bila protiv njega, što je, pak, potpuni nonsens, jer je on bio njezin izbor za ministra obrane", kaže naš sugovornik blizak Krstičeviću te dodaje da je Karamarko samo govorio:

“To je izbor Mosta, žao mi je”. 

I upravo je to bezočno laganje u lice generala najviše pogodilo.

"Damir je bio ogorčen jer je imao osjećaj da mu se cijelo vrijeme lagalo. Saznao je, naime, da su ministri određeni u srijedu, a on je u subotu pozvan kod Tima na razgovor. Dakle, tri dana nakon što je vrh stranke već znao tko će doista sjediti u vladi. Danas Krstičević može biti miran, siguran je kandidat za ministra obrane. Što se tiče Buljevića, on je svjestan da je njegova dionica završena, no žao mu je što ne može završiti posao koji je započeo. Njega hvale zaposlenici, točnije vojnici, jer je uspio koliko-toliko, zajedno s predsjednicom, dovesti sustav u red.

Što se tiče Ministarstva branitelja, špekulira se da najveće šanse ima Zvonko Milas, vukovarski branitelj kojega je Bojan Glavašević, bivši pomoćnik SDP-ova ministra branitelja Freda Matića, u tijeku sastavljanja vlade HDZ-Most okarakterizirao kao najsuvislijeg HDZ-ova kandidata za ministra branitelja. To je, naravno, Milasu tada umanjilo šanse za tu poziciju, a o njemu kao zamjeniku Crnoji špekuliralo se jedno vrijeme dok on nije sam javno rekao da nitko s njim nije o tome razgovarao.

Milas je na glasu kao uglađen i fin političar koji uživa ugled među braniteljskom populacijom. No moguće je i da Tomislav Medved ostane ministar branitelja. To bi navodno željeli i branitelji, ali i dobar dio HDZ-ovaca.

"Medved radi dobar posao, cijenjen je i volio bih kad bi on ostao ministar", riječi su jednog uvaženog HDZ-ovca bliskog Plenkoviću.

Tomislav Tolušić, ministar regionalnog razvoja i EU fondova, trebao bi ili zadržati dosadašnju ministarsku funkciju ili preuzeti Ministarstvo poljoprivrede.

Na njega Plenković sto posto računa, cijeni njegov rad, a nije zanemariva ni činjenica što je na glasu kao jedan od najutjecajnih HDZ-ovaca u virovitičko-podravskom kraju.

Također, osim Tolušića mogao bi ministarsku funkciju zadržati i Oleg Butković, ministar prometa, ali to zasad ostaje doista samo na špekulaciji.

Navodno ga tek očekuje sastanak s Plenkovićem na tu temu. Nada Šikić definitivno ne može očekivati ostanak na funkciji ministrice rada i mirovinskog sustava, baš kao ni Predrag Šuštar ostanak na funkciji ministra obrazovanja.

Za sada još nitko ne zna tko bi Nadu Šikić trebao naslijediti ako HDZ dobije izbore, dok se kao Šuštarov nasljednik spominje Damir Jelić, nesuđeni zamjenik HDZ-a. Još ne govori ni o imenima ministra socijale politike i mladih, kao ni o ministru uprave. Neki u HDZ-u smatraju da bi Lovro Kuščević trebao ostati ministar graditeljstva, no pitanje je dijeli li njihovo mišljenje i sam Plenković. 

Za Ministarstvo zdravstva navodno su u igri dva akademika liječnika bliska HDZ-u, ali njihova imena strogo drže u tajnosti. 

Tehnički ministar zdravstva Dario Nakić nije sasvim otpisan, navodno o njemu Plenković nema loše mišljenje, a njegovu lošu sliku u javnosti pripisuje lošoj komunikaciji.

"Ima i Nakić dobre šanse, ali nekako sumnjam da će ostati. Zapravo, ako HDZ ponovno bude trebao koalirati s Mostom da bi sastavio vladu, onda on definitivno ostaje", objašnjava nam sugovornik iz vrha HDZ-a.

Najkontroverzniji ministar Oreškovićeve vlade, ministar kulture Zlatko Hasanbegović, ne može očekivati da će nastaviti voditi taj resor. No bit će na listi za Sabor. 

Plenković ga treba da bi pokrio desnije članstvo HDZ-a, ali s obzirom na pritužbe na Hasanbegovića koje su dolazile iz međunarodnih krugova, s ministarskom foteljom mora se pozdraviti.

"Plenković tu mora dobro odigrati. Znate onu: ‘I vuk sit i ovce na broju’, e pa tako to mora izvesti s Hasanbegovićem jer njega članstvo voli", kaže nam naš sugovornik.

Navodno se ponovno razmišlja o Jasenu Mesiću kao ministru kulture, ali to nam nitko nije želio potvrditi. 

Viđen je na razgovoru s Plenkovićem, ali to u stranci ne uzimaju baš jako bitnim kad su imenovanja ministara u pitanju jer je šef HDZ-a navodno ovih dana razgovarao s mnoštvo uvaženih članova HDZ-a, nekadašnjim i sadašnjim ministrima, sadašnjim saborskim zastupnicima, pa tako i s Jasenom Mesićem.

Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva trebalo bi pripasti sadašnjem zamjeniku ministra Mariju Šiljegu. 

On je navodno jako blizak zamjeniku Milijanu Brkiću i cijenjen je u struci. Ova križaljka mogućih novih HDZ-ovih ministara definitivno još nije finalizirana, ali Express je dobio prvu izglednu varijantu. 

Sve će, naravno, ovisiti i o rezultatima izbora, potrebnog koaliranja s ostalim strankama... 

Iako je Most taj o kojem se najviše govori kao HDZ-ovu partneru, ne treba zaboraviti i na Milana Bandića te zastupnike manjinaca.

"Ako HDZ dobije više od 60 zastupnika, a Bandić onoliko koliko mu ankete sad daju, mi s njim i s manjincima možemo sastaviti vladu. Zapravo, zaista je sad nezahvalno špekulirati, jer tek će rezultat izbora odrediti u kojem smjeru ćemo ići za sastavljanje vlade", rekao nam je visokopozicionirani HDZ-ovac.

DAVOR BOŽINOVIĆ

Trebao bi voditi Ministarstvo vanjskih poslova

DAVOR IVAN STIER

Mogao bi voditi MVP, a tada Božinoviću ide MUP

VLADIMIR FABER

Bivši šef policije mogao bi postati ministar bivšeg sektora

ZDRAVKO MARIĆ

Trebao bi ostati na dosadašnjoj funkciji jer struka ga cijeni

TOMISLAV ĆORIĆ

Spominje se kao Marićeva ili Horvatova zamjena

IVANA MALETIĆ

Pikira na mjesto ministrice regionalnog razvitka

DAMIR KRSTIČEVIĆ

Najizgledniji je novi šef Ministarstva obrane

ZVONKO MILAS

Trebao bi preuzeti vrući krumpir Ministarstva branitelja