Pozitivnu predodžbu Europske unije danas ima 48 posto hrvatskih građana, dok je prije šest mjeseci EU pozitivnom doživljavalo njih 47 posto. Pokazalo je to najnovije nacionalno izvješće Standardnog Eurobarometra za Hrvatsku Europske komisije objavljeno početkom tjedna. I ne samo to, smanjila se i negativna percepcija EU s 13 na 11 posto. 
Jednaka je potpora i uvođenju eura, 48 posto, što je također povećanje od jedan posto. Svaki postotak, naravno, dobro dođe pred izbore, pa je vladajućem HDZ-u vjerojatno drago i to što se za jedan postotni bod smanjila negativna percepcija eura. U Hrvatskoj Europsku uniju nešto više vole muškarci nego žene, a najbolje mišljenje o EU imaju najmlađi i najstariji ispitanici, oni u dobi od 19 do 24 godine, te od 65 do 74.

Kako se navodi u izvješću, zanimljivo je i da EU najviše cijene upravitelji (60%), domaćice (59%) i studenti (56%), a najmanje nezaposleni (38%).
Europsku uniju više pozitivno gledaju ispitanici desnog političkog spektra.
Ipak, u usporedbi s ostalim članicama EU, mi Hrvati smo neskloni euru. Euro podržava oko 70 posto građana drugih država.
S druge strane, čak 70 posto građana u Hrvatskoj zagovara daljnje proširenje EU, dok u ostalim članicama proširenje podržava 46 posto ispitanih.

U pravosuđe nema povjerenja 52 posto europskih građana, a u Hrvatskoj čak njih 77 posto ne vjeruje sudstvu. Više od polovice hrvatskih građana ne vjeruje ni medijima svih vrsta, a tako je i u ostatku EU. Pritom čak 88 posto građana Hrvatske smatra kako su lažne vijesti veliki problem. Najviše vjerujemo zdravstvenom osoblju (68 posto) i vojsci (61 posto). Kao i ostalima, i hrvatskim ispitanicima najvažnije postignuće EU je slobodno kretanje ljudi, roba i usluga unutar zajednice. Na drugome mjestu je mir među članicama, a slijedi solidarnost. Čak 90 posto ispitanih građana EU smatra kako je važno uspostaviti partnerstvo sa zemljama izvan EU-a kako bi se smanjilo siromaštvo.

Očekivano, povećao se postotak zabrinutih za zdravlje, a 36 posto upravo zdravstvo smatra najvećim izazovom zemalja u razvoju. U Hrvatskoj, pak, najviše ljudi gospodarski razvoj i zapošljavanje smatra izazovom za zemlje u razvoju, 51 posto hrvatskih građana, dok u ostatku EU to smatra 29 posto ispitanih. S jednakim žarom smatramo kako se EU treba odgovorno nositi s klimatskim izazovima, 93 posto u Hrvatskoj, u odnosu na europski prosjek od 88 posto.