Uskok već godinama muku muči s pronalaskom financijskih forenzičara i IT stručnjaka. Odjel za istraživanje imovinske koristi stečene kaznenim djelom formiran je prije pet godina, a do danas nije zaposlen ni jedan financijski istražitelj.

Nitko neće doći raditi, a kamoli stručan čovjek s godinama iskustva za takvu plaću. Isto tako je i s IT stručnjacima, a i sa službeničkim kadrom, ustvrdila je prošli mjesec u emisiji HRT-a “Otvoreno” Vanja Marušić, ravnateljica Uskoka, dodajući kako je problem u tome što se te ljude ne može adekvatno platiti.

Ravnateljica Uskoka nije iznijela koliko to mogu ponuditi financijskom istražitelju koji, prema Poslovniku državnog odvjetnika, mora ispunjavati sljedeće uvjete: “Financijski istražitelji mogu biti stručni suradnici sa završenim diplomskim sveučilišnim studijem ili specijalističkim diplomskim stručnim studijem i položenim državnim stručnim ispitom i radnim stažem duljim od tri godine na odgovarajućim poslovima”.

Od ove godine osnovica plaće za državnu službu rast će s aktualnih 5809 na 6044 kune (riječ je o bruto iznosima). Radno mjesto financijskog istražitelja spada prema Uredbi o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u državnoj službi u kategoriju stručnih suradnika u Državnom odvjetništvu s koeficijentom od 1,309.

To znači da bi početna bruto plaća financijskog istražitelja iznosila 7604 kune, što je, pod uvjetom da istražitelj živi i radi u Zagrebu, neto od 5490 kuna. Kad bi istražitelji pak bili zaposleni u višoj kategoriji, a to su savjetnici s koeficijentom od 1,6, njihova plaća bi iznosila 9200 kuna bruto, tj. oko 6500 kuna neto. 

Znači da bi stručnjaci, koji bi se, između ostaloga, trebali baviti otkrivanjem lažiranja u financijskim izvještajima, otkrivanjem prijevara ili namjerama prijevara, otkrivanjem utaje poreza, lažnih bankrota, procjenama vrijednosti poslovnih transakcija imovine, otkrivanjem lažiranja dokumentacije itd., trebali raditi za plaću kakvu primaju neki trgovci ili medicinske sestre s dodacima, a manje od iznosa koji dobivaju vozači tramvaja i kamiona ili nastavnici i profesori.

Štoviše, udarna šaka države u borbi protiv kriminalaca svih profila i korumpiranih političara nudi vrsnim stručnjacima različitih profila ne plaću manju od prosjeka, koja je za prosinac 2019. godine u pravnim osobama iznosila 6559 kuna, nego plaću manju od one koju prima pola zaposlenih u pravnim osobama. 

Što nas čeka? Šonje o 2020.: Javni sektor, iseljavanje, turizam, kamate...

Naime, medijalna neto plaća za prosinac iznosila je 5664 kune, što znači da je polovina zaposlenih imala manju, a polovina veću plaću od tog iznosa. Kako je navedeno u izvješću o radu DORH-a za 2018. godinu, koji je Hrvatski sabor nedavno usvojio, kad je o oduzimanju imovinske koristi riječ, Državno odvjetništvo se i nadalje suočava s kadrovskim izazovom popunjavanja odjela za istraživanje imovinske koristi stečene kaznenim djelom.

Zakonom je određeno da u provođenju izvida i hitnih dokaznih radnji privremenog oduzimanja predmeta sudjeluju financijski istražitelji, državnoodvjetnički savjetnici i stručni suradnici iz posebnog odjela za istraživanje imovinske koristi stečene kaznenim djelom u sastavu državnog odvjetništva, ako postoje osnove sumnje da je stečena znatna imovinska korist počinjenjem kaznenog djela iz nadležnosti Županijskog suda.

Stoga su u županijskim državnim odvjetništvima u Osijeku, Rijeci, Splitu i Zagrebu, Odlukom glavnog državnog odvjetnika, osnovani odjeli za istraživanje imovinske koristi stečene kaznenim djelom.

Sukladno poslovniku Državnog odvjetništva, financijski istražitelji mogu biti stručni suradnici sa završenim diplomskim sveučilišnim studijem ili specijalističkim diplomskim stručnim studijem i položenim državnim stručnim ispitom i radnim stažem duljim od tri godine na poslovima istraživanja gospodarskih kaznenih djela u policiji, Poreznoj upravi ili carini.

Ovako postavljeni uvjeti u pogledu dosadašnjeg iskustva nepotrebno sužuju krug osoba koje se mogu zaposliti na ovo radno mjesto jer i u privatnom sektoru, Uredu za sprečavanje pranja novca, Državnom uredu za reviziju i drugim srodnim institucijama sigurno ima osoba s iskustvom i znanjem za obavljanje ove vrste poslova pa će u novom poslovniku to trebati izmijeniti.

S obzirom na propisane uvjete i koeficijent složenosti poslova navedenog radnog mjesta određenog u članku 10. Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u državnoj službi te s tim povezanom visinom moguće plaće, nadležna državna odvjetništva, unatoč uloženim naporima, ne uspijevaju popuniti radna mjesta financijskih istražitelja, zbog čega je i u tom pravcu predložena izmjena Uredbe - navedeno je u izvješću o radu DORH-a za 2018.

Također je primijećeno da se kod kaznenih djela protiv gospodarstva često pribavlja imovinska korist za pravne osobe koje u trenutku donošenja presude više nemaju imovine pa je nije moguće naplatiti kroz ovršni postupak ili je u međuvremenu pravna osoba prestala postojati bez pravnog sljednika, u kojem se slučaju imovinskopravni zahtjev podnosi prema odgovornoj osobi.

Osim financijskih forenzičara, Uskoku nedostaje i IT stručnjaka kojima, zbog postojeće Uredbe, također ne mogu ponuditi adekvatne plaće. Dok Uskok za suradnike nudi oko 5500 kuna, u privatnom sektoru prosječna plaća za IT stručnjaka je oko 10.000 kuna.

Istraživanje Tomislava Grubišića, direktora Bornfighta i Mediatoolkita, koje je lani provedeno na 3000 ispitanika, pokazalo je da je prosječna neto plaća programera u Hrvatskoj 9932 kune.

Istraživanje je uzelo u obzir programere koji rade za hrvatske tvrtke, bez obzira na vlasništvo, i koji su zaposleni na ugovor o radu ili studentski ugovor. IT stručnjak na sudu, ako je VSS informatičar (primjerice, dipl. ing. računarstva na FER-u, FOI-u ili PMF-u) i smješten u članak 9. Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u državnoj službi, ima plaću od 6900 kuna, a tek bi s magisterijem znanosti (s dodatkom od 8%, prema kolektivnom ugovoru) imao plaću socijalnog radnika, dok plaća dipl. ing. s doktoratom znanosti (s dodatkom od 15%, prema kolektivnom ugovoru) ne bi ni dosegla plaću sudskog savjetnika.

Mazanje očiju Prosječna plaća od 6470 kuna? Pola radnika toliko ne prima

Kako bi se situacija promijenila potrebno je promijeniti Uredbu o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u državnoj službi. Ministarstvo pravosuđa pitali smo razmatraju li tu problematiku te imaju li ili traže rješenje kako bi se promijenili odgovarajući zakoni, uredbe i pravilnici, te kako bi Uskok mogao zaposliti stručnjake odgovarajućih profila kako bi se mogao na odgovarajući način boriti protiv korupcije i organiziranog kriminala.

Do zaključenja izdanja nisu nam odgovorili. Kako bi ostvarili pozitivne pomake u radu pravosuđa, sucima i državnim odvjetnicima lani su povećali plaće. Tako da sad nitko od njih nema plaću manju od 10.000 kuna. 

Jasno, što su na višem sudu ili su na višoj poziciji u državnom odvjetništvu, i plaće su veće. Nakon dugogodišnjih vapaja da rade u neadekvatnim uvjetima, Uskoku su konačno osigurali i puno bolje uvjete za rad. Iz zgrade u Gajevoj prešli su u Vlašku u bivšu zgradu Badela. No da bi tužitelji mogli raditi svoj posao brzo i stručno, moraju imati i pomoć savjetnika ili suradnika specijaliziranih za pojedina područja.

Bez adekvatnih plaća nitko ne želi prihvatiti takav posao. Država bi trebala, ako ne želi ostati samo na deklarativnoj borbi protiv korupcije, odriješiti kesu, naći novac i ubaciti u petu brzinu kako bi se mogla adekvatno nositi s organiziranim kriminalom koji je, upozoravaju stručnjaci, uvijek korak ispred.