Izabrali 'Angelu poslije Angele', ali... Njemačka je u raspadu

Fabian Bimmer/REUTERS/PIXSELL
Za nju je kancelarka lobirala, ali neće joj biti lako, bogaćenje Njemačke nisu osjetili obični ljudi i to je u prvi plan izguralo desničare
Vidi originalni članak

Bilo je 16.59 kada je nad hamburškim Hotelom Atlantic Kempinski "zalepršao bijeli dim". Predsjedavajući CDU-ovog stranačkog samita konstatirao je da je nakon prebrojanih 999 glasova nova predsjednica najveće njemačke stranke Annegret Kramp-Karrenbauer, donedavna premijerka zapadne njemačke pokrajine Saarland. Time je nakon 18 godina završila povijesna era Angele Merkel i započela je era 56-godišnje političarke koju je CDU u veljači ove godine slavio kao novu glavnu tajnicu stranke.

Još nije otpisana Liderica Merkel: Ovi tipovi jedini likuju zbog njenog odlaska

Express je u listopadu pisao da je javna tajna da Merkel, koja je netom objavila da se "neće kandidirati za novi kancelarski mandat", kao svoju nasljednicu na čelu stranke navija upravo za Kramp-Karrenbauer. Tako je i bilo. Sada su u Hamburgu CDU-ovci većinski izabrali kako je htjela Angela. U prvom krugu Kramp-Karrenbauer dobila je 450 glasova, Friedrich Merz 392, Jens Spahn 157 i bilo je jasno da je pripetavanje pitanje formalnosti.

A to što je Kramp-Karrenbauer nova predsjednica CDU-a, osim u slučaju da se dogodi nešto doista jako gadno, tektonskih razmjera u vrhu stranke, ovaj izbor znači i to da će Kramp-Karrenbauer, ili kako je već neko vrijeme zovu AKK, biti kandidatkinja CDU-a za kancelarku na izborima 2021. A to onda opet znači da je ova žena u ovom trenutku osoba s daleko najboljim šansama da 2021. i postane kancelarka, odnosno da postane novom najmoćnijom ženom na svijetu.

Njeni politički nazori su, inače, vrlo slični Merkeličinim. Logično, inače je aktualna kancelarka ne bi tako forsirala za nasljednicu. Ona je katolkinja, u društvenim pitanjima je konzervativka u maniri klasičnog desnog centra u Njemačkoj, ali je u ekonomskim pitanjima tipičan pripadnik lijevog krila CDU-a. Ovo drugo bilo je dobrim dijelom i razlog da su se CDU i SPD u Saarlandu uspjeli dogovoriti baš oko nje kao o novoj pokrajinskoj premijerki nakon prošlih izbora, čime su zaobišli moguće koaliranje jednih ili drugih s lijevim Die Linke ili, još i gore, s desničarskim AfD-om.

Kramp-Karrenbauer je, što se osobno života tiče, majka troje djece. U politici je još od 1981., odnosno u CDU-u, a 21. stoljeće potpuno se pokazalo kao njezino, jer je, osim što su je voljeli birati za sve i svašta na raznim razinama stranačkih funkcija u CDU-a, prošla čak četiri ministarska mjesta u regionalnoj vladi Saarlanda, u pravilu redom povezanih s obrazovanjem, kulturom, socijalom, radom, obitelji...

Kramp-Karrenbauer do sada se pokazala dostojnom ocjene "i poslije Angele Angela". No, najdivljija životna avantura tek je pred njom, Angelu Merkel neće biti lako zamijeniti. Stabilnost, pa moglo bi se čak reći i monotonost njemačke politike pod vodstvom Angele Merkel bliži se svom kraju. Njezina iznenadna mirovina označava produbljavanje krize njemačkog političkog sustava koja prijeti ne samo budućnosti zemlje, nego i Europske unije.

Sve počinje i završava s Merkel. Njezino rješavanje takozvane izbjegličke krize i čvrsti stav otuđili su je od velikog dijela biračkog tijela. Slabljenje stranaka centra potaknulo je polarizaciju i fragmentaciju biračkog tijela, pisao je nedavno New York Times.

Istraživanje Njemačka više nikad neće biti ista, ova fotka to dokazuje

No, Merkel je, unatoč svojoj moći i utjecaju, tek obična političarka. Nova politička kriza u njezinoj zemlji mnogo je dublja, a razlog je ekonomski sustav koji rezultira stagnacijom plaća i nesigurnim radnim mjestima. Sve to utjecalo je da građani jače padaju pod utjecaj stranaka koje su nekoć bile osuđene na margine političkog života u Njemačkoj. 

Generalno gledajući, Njemačka i dalje izgleda kao ekonomski uspješna zemlja. Njezin BDP konstantno raste već desetljećima, nezaposlenost je na najnižoj razini još od ujedinjenja 1989. godine, a ima i trgovinski suficit. Ima napredni proizvodni sektor, primarne proizvode i usluge dobiva iz drugih članica EU. 

Ali takav sustav je došao na naplatu. Kako bi zadržali svoju konkurentsku prednost na svjetskom tržištu, tvrtke su zaustavile rast plaća. Iako je za kvalificirane radnike u izvozno orijentiranom proizvodnom sektoru plaća ostala stabilna, ili je čak porasla, trpjeli su manje kvalificirani radnici s niskim plaćama. To je bilo moguće decentraliziranjem kolektivnog ugovora u 1990-ima, što je uvelike oslabilo moć sindikata.

Drugi, alarmantniji razlog za političku krizu zemlje povezan je s gospodarstvom, a to je erozija njemačkog socijalnog modela u nekoliko zadnjih desetljeća. 

Iako nikada nije bila baš tako socijalno uključiva kao skandinavske zemlje, poslijeratna Njemačka imala je sveobuhvatnu socijalnu državu i moćne sindikate koji su omogućili građanima iz nižih slojeva pristojan životni standard i zaradu zahvaljujući zaposlenosti na puno radno vrijeme. 

U Zapadnoj Njemačkoj sigurnost radnih mjesta bila je norma i smatralo se da je zaposlenost na puno radno vrijeme bila temelj socijalne uključivosti. Sociolog Ulrich Beck još 80-ih godina prošlog stoljeća nazvao je to 'efektom dizala' - unatoč socijalnim nejednakostima, svi su se uzdizali zahvaljujući društvenom 'dizalu' pa se tako nije produbljivao jaz između bogatih i siromašnih. 

Trideset godina kasnije takvo društvo je nestalo. Prosječni dohodak nije rastao još od 1993. Njemačka ne samo da je neravnomjerno rasla, nego standard nižih slojeva stagnira, moglo bi se čak reći da je u padu. Najmanje 40 posto kućanstava suočilo se s godišnjim gubitkom neto dobiti u posljednjih 25 godina, a smanjio se i broj poslova koji su obećavali dugoročnu stabilnost zemlje. 

NEODLUČNA Merkel može spasiti Europu - zašto to ne želi napraviti?

Broj prekarnih poslova je eksplodirao. Na vrhuncu poslijeratnog prosperiteta, čak je 90 posto poslova bilo sigurno i nudilo je stalnu zaposlenost. Do 2014. godine brojka je pala na 68,3 posto. Drugim riječima, gotovo trećina svih radnika ima nesigurne ili kratkoročne poslove. Štoviše, pojavio se cijeli sektor niskoplaćenih poslova u kojem su zaposleni milijuni radnika koji si jedva mogu priuštiti osnovne životne potrebe i često moraju raditi po dva posla. 

Njemačka srednja klasa se smanjuje i više ne funkcionira kao kohezivni blok. Iako gornja srednja klasa i dalje uživa visoku razinu sigurnosti, niži srednji sloj ima realne izglede da se spusti na društvenoj ljestvici. Ova podjela proizvela je nervozu. Umjesto jednog dizala, Njemačka je danas sličnija robnoj kući s nekoliko pokretnih stepenica. Dok se jedni voze na gornje katove, drugi idu u suprotnom smjeru. Čak i kad ljudi naporno rade i pridržavaju se pravila, oni vrlo malo ili uopće ne napreduju. 

Ti strahovi od socijalnog pada također ubrzavaju ksenofobiju. Nema sumnje da je većina Nijemaca pozdravila nove doseljenike, njih nešto više od dva milijuna, koji su došli 2015. godine. No, značajni dijelovi donjeg srednjeg sloja i radničke klase nisu na to gledali s odobravanjem. Kad standard ne raste, a socijalni prosvjedi ne donose rezultate, to dovodi do akumuliranog nezadovoljstva i ljudi postaju ogorčeni, a glavnog krivca vidjeli su u starim strankama - kršćanskim demokratima i socijaldemokratima.

'Tripartijski' sustav na kakav su Nijemci navikli nakon Drugog svjetskog rata, pretvorio se sada u sustav od šest stranaka pa je znatno otežano formiranje stabilnih koalicija, a to je dovelo i do manjeg broja glasova velikim strankama. 

Trebalo je gotovo šest mjeseci da se formira aktualna vlada koja se periodično suočavala s mogućim kolapsom.

Čisto desničarska Alternativa za Njemačku (AfD), čiji vodeći likovi koketiraju s rasizmom i podnose fašiste u svojim redovima, ušli su u državni parlament. Stranka koja je nastala 2013. godine sad je jedna od najglasnijih u nacionalnoj politici, odnosno, postala je oporba. 

Zeleni također kao da profitiraju od razočaranja u glavne stranke i privlače birače koji preferiraju politiku centra, ali više ne vjeruju socijaldemokratima i kršćanskim demokratima kad je u pitanju bolji životni standard. 

Dok se politička karijera gospođe Merkel približava kraju, čini se jasnim da se gospodarski i socijalni poredak kojem je bila na čelu, lagano urušava. Rast nejednakosti pridonio je fragmentaciji njemačkog društva, te potaknuo desničarski populizam, temeljito preuredivši politički život zemlje. 

Posjeti Express