Administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa gurnula je na stol kontroverzni mirovni plan od 28 točaka za završetak rata u Ukrajini, izazvavši potres na globalnoj političkoj sceni. Dok Washington vrši golem pritisak na Kijev da prihvati sporazum do američkog Dana zahvalnosti, analitičari diljem svijeta nude potpuno suprotna viđenja – od toga da je riječ o izdaji i kapitulaciji Ukrajine do toga da se radi o pragmatičnoj pobjedi koja Kijevu osigurava budućnost na Zapadu.

Plan, koji su izradili Trumpovi izaslanici Steve Witkoff i državni tajnik Marco Rubio u Miamiju uz konzultacije s ruskim predstavnikom Kirillom Dmitrijevim, predviđa bolne ustupke za Ukrajinu. Reakcije koje je izazvao kreću se od bijesa i nevjerice u Kijevu i europskim prijestolnicama do odobravanja u Moskvi i dijelu američke analitičke zajednice.

Što se nudi u planu od 28 točaka?

Srž prijedloga leži u teritorijalnim i vojnim ustupcima. Prema planu, Krim, Luhansk i Donjeck bili bi priznati kao *de facto* ruski teritorij, dok bi se sukob na postojećim linijama bojišnice u regijama Herson i Zaporižja zamrznuo, čime bi Rusija zadržala kopnenu vezu s Krimom. Ukrajina bi, štoviše, morala Rusiji prepustiti i dijelove Donjecke oblasti koje još uvijek kontrolira, a koji bi postali demilitarizirana zona.

Vojna snaga Ukrajine bila bi ograničena na 600.000 vojnika, što je znatno manje od trenutne ratne brojke, ali i značajno više od 80.000 koliko je Rusija tražila na početku rata. Kijev bi se ustavom morao odreći ambicija za članstvom u NATO-u, a zauzvrat bi dobio "pouzdana sigurnosna jamstva" SAD-a i Europe, navodno po uzoru na članak 5. Sjevernoatlantskog ugovora. Plan također predviđa da Ukrajina može postati članica Europske unije.

Kao nagradu za pristanak, Rusija bi se vratila u skupinu G8, bile bi joj postupno ukinute sankcije te bi bila reintegrirana u globalno gospodarstvo. Za obnovu Ukrajine osnovao bi se fond u koji bi se slilo 100 milijardi dolara zamrznutih ruskih sredstava, a SAD bi dobio 50% profita od projekata obnove.

Ukrajina pred 'nemogućim izborom'

U Kijevu je plan dočekan s osjećajem šoka i izdaje. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u sumornom obraćanju naciji poručio je da se njegova zemlja suočava s jednim od najtežih trenutaka u povijesti.

- Ukrajina sada može birati između gubitka dostojanstva i rizika od gubitka ključnog partnera, između teških 28 točaka ili vrlo teške zime - izjavio je Zelenski, aludirajući na prijetnje Washingtona da će obustaviti ključnu vojnu i obavještajnu pomoć.

Dodao je da pristanak na ovakav plan može ostaviti Ukrajinu "bez slobode, dostojanstva i pravde", ali i da će raditi konstruktivno s Washingtonom i "ponuditi alternative". Reakcije u ukrajinskom civilnom društvu i među političarima daleko su oštrije. Plan je opisan kao "kapitulacija", "apsurdan" i "popis želja Kremlja".

- Pitanje je zašto se čini da se ovi prijedlozi temelje gotovo isključivo na ruskim zahtjevima? - izjavila je Viktorija Podgorna, zastupnica stranke Zelenskog.

Mnogi su uvrijeđeni i samim trenutkom u kojem je plan predstavljen, uoči ukrajinskog Dana dostojanstva i slobode.

- Tu nema dostojanstva, a naša sloboda nije zajamčena - poručio je istaknuti volonter Serhij Pritula.

Dodatni pritisak na Zelenskog stvara i korupcijski skandal u koji su navodno upleteni neki od njegovih najbližih suradnika, što narušava povjerenje javnosti u kritičnom trenutku.

'Mora prihvatiti nešto'

S druge strane Atlantika, ton je potpuno drugačiji. Predsjednik Trump ne ostavlja puno prostora za pregovore.

- Imamo plan. Mislimo da imamo način za postizanje mira. On će ga morati odobriti. U nekom trenutku morat će prihvatiti nešto - rekao je Trump novinarima u Ovalnom uredu.

Bijela kuća plan opisuje kao "najbolji win-win scenarij, gdje obje strane dobivaju više nego što moraju dati", tvrdeći da su jednako surađivali s obje strane. Neimenovani američki dužnosnici potvrdili su da Trumpova administracija provodi "agresivan vremenski okvir" kako bi što prije okončala rat.

Kremlj pozdravlja plan, Europa zgrožena

Dok su europski čelnici, uključujući francuskog predsjednika Emmanuela Macrona i britanskog premijera Keira Starmera, u telefonskim razgovorima izrazili solidarnost sa Zelenskim i poručili da svaki mir mora biti pravedan, Moskva je pozdravila američku inicijativu.

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je da plan može "formirati temelj za konačno mirovno rješenje". Potvrdio je da je o sličnom prijedlogu već bilo riječi prije summita s Trumpom na Aljasci i da je Rusija tada pokazala "fleksibilnost", ali da je Ukrajina odbila kompromise.

Visoka predstavnica EU za vanjsku politiku, Kaja Kallas, upozorila je da bi mirovni sporazum koji nagrađuje invaziju postavio "vrlo opasan" globalni presedan.

- Ako se samo predate agresiji, onda pozivate na novu agresiju - rekla je.

Analitičari podijeljeni: 'Fatalna pogreška' ili pragmatično rješenje?

Stručna javnost potpuno je podijeljena oko dugoročnih posljedica ovakvog sporazuma. Bivši analitičar CIA-e Paul Goble ponudio je oštru kritiku, nazivajući plan "fatalnom pogrešnom procjenom" i "političkim performansom" Trumpa osmišljenim da pokaže poštovanje prema Putinu.

- Ne vidim način na koji će Ukrajinci prihvatiti bilo što blizu ovoga. Ovo su jednostrani ustupci Rusiji - upozorio je Goble, dodajući da će pokušaj nametanja ovakvog rješenja trajno zatrovati odnose SAD-a i Ukrajine.

Slično misli i Constanze Stelzenmüller s Instituta Brookings, koja je izradu plana nazvala "užasavajućom", a njegov sadržaj "nečuvenim", upozorivši da bi Rusija time postala "vrhunski predator u Europi".

Neki, pak, smatraju kako bi ovo mogla biti "američki posredovana pobjeda za Ukrajinu" koja bi stvorila "sigurnu i čvrsto zapadno orijentiranu Ukrajinu na oko 80 posto svog teritorija iz 1991. godine", ističući kako su alternative mnogo gore za Ukrajinu, koja je na rubu ekonomskog kolapsa i suočava se s teškom situacijom na bojištu.