Janša nakon Hipodroma želi vlast: 'Tko god slavio, bit će dobar s Hrvatskom'

Autor: Tea Kvarantan Soldatić
Borut Zivulovic/REUTERS Slovenia's former Prime Minister Janez Jansa holds his book in a vehicle after he is acquitted in corruption charges, in Celje, Slovenia April 18, 2025. REUTERS/Borut Zivulovic Photo: Borut Zivulovic/REUTERS
Ankete uoči izbora sljedeće nedjelje daju tijesnu prednost Janšinoj stranci pred aktualnim premijerom Robertom Golobom. Neće biti vlasti bez koalicije
Vidi originalni članak

Slovenija se uoči nedjeljnih parlamentarnih izbora nalazi u političkom trenutku koji mnogi analitičari smatraju jednim od najvažnijih od ulaska zemlje u Europsku uniju 2004. godine. Pred biračima je izbor između nastavka liberalnog i proeuropskog političkog smjera ili mogućeg povratka desnih populista koji su, prema tvrdnjama kritičara, zemlju već jednom gurnuli prema modelu koji nazivaju "hungarizacijom". Upravo zato se predstojeći izbori pomno prate u Bruxellesu i drugim europskim prijestolnicama.

Aktualnu vladu vodi Robert Golob i njegova stranka Gibanje Svoboda, koja od 2022. vlada u koaliciji sa SD-om i i Levicom. Zajedno imaju stabilnu većinu od 53 zastupnika u parlamentu koji broji 90 mjesta. Golob je na izborima prije četiri godine ostvario gotovo nevjerojatan rezultat. Njegova stranka osvojila je 34,5 posto glasova i 41 mandat, a to je najveći broj zastupničkih mjesta koji je ijedna stranka dobila od osamostaljenja Slovenije. Ipak, u međuvremenu je veliki dio tog političkog kapitala potrošen. Od prvih ministarskih ostavki u prosincu 2022., preko niza političkih skandala i smjena, Golobova vlada suočavala se s čestim turbulencijama. Nasuprot Golobu stoji konzervativni političar Janez Janša, dugogodišnji akter slovenske politike i bivši premijer u tri mandata. Janša sad nastoji ponovno preuzeti vodstvo vlade i postati premijer po četvrti put.

Nekadašnji liberalni disident posljednjih se godina sve više približava desnom populizmu. Poznat je po čvrstim stavovima o migracijama i čestim kritikama medija, a politički se povezuje s Orbanom i Ficom. Upravo tu povezanost Golob često koristi kao argument u predizbornoj kampanji. Prošloga ljeta Janša je bio na Thompsonovu koncertu na Hipodromu. Izbori u Sloveniji, tko god pobijedio, kako kaže politički analitičar Žarko Puhovski, neće bitno utjecati na susjedske odnose s Hrvatskom.

- Što se tiče Janše, on ima odlične odnose s HDZ-om, tako da će on ako pobijedi, iako desničar, držati do odnosa s nama jer ima osobna poznanstva, a ako, pak, Golob pobijedi, Hrvatska nije na gubitku, nastavit će se sve isto - kaže Puhovski.

Zbog proporcionalnog izbornog sustava gotovo je sigurno da ni jedna opcija neće moći sama formirati vladu, što znači da će presudnu ulogu igrati koalicijski pregovori i ponašanje manjih stranaka koje balansiraju na pragu od 4 posto.

Što kažu ankete i Bruxelles?

Ankete uoči izbora govore u prilog SDS-u. Istraživanje Mediane iz veljače 2026. smješta SDS na 30,9 posto, nasuprot 22,4 posto za Golobovu Svobodu, što je velik, ali ne i nepremostiv zaostatak. Najnovije istraživanje za Delo objavljeno početkom ožujka bilježi, međutim, oporavak vladajuće stranke, koja je svela Janšinu prednost na nešto više od dva pootna boda. Problem za lijevu i liberalnu stranu nije samo Janšina popularnost nego duboka fragmentacija prostora iza Svobode. Dok SDS sam dolazi do tridesetak posto, stranke lijevog centra uglavnom se kreću u jednoznamenkastim postocima, što koalicijsko formiranje čini složenijim i smanjuje ukupnu izbornu učinkovitost cijelog bloka. Važnu ulogu u ovim izborima igra i sigurnosni incident koji je obilježio kampanju. U listopadu 2025. ubojstvo Aleša Šutara, povezano s romskom zajednicom, potaknulo je vladu na hitno donošenje zakona kojim su lokalnoj policiji proširene ovlasti u pojedinim osjetljivim četvrtima. Taj zakon kritizirala je i krajnja desnica, koja je vladi zamjerila nedovoljnu odlučnost, i Europski parlament, Vijeće Europe te Amnesty International, koji su upozorili da mjere nepotrebno stigmatiziraju već marginaliziranu manjinu. Taj paradoks — vlada koja je s obje strane napadnuta za isti zakon — ilustrira koliko je Golobova koalicija na ovim izborima politički stiješnjena.
U Bruxellesu se ishod očekuje pomalo zabrinuto.
Predsjednica Renew Europe Valerie Hayer posjetila je u veljači Ljubljanu i poručila: "U trenutku kada populisti diljem Europe rade na slabljenju demokratskih institucija, Slovenija se ističe po tome što je odabrala drugačiji put i dokazala da taj put donosi rezultate. U Europi koja plovi nemirnim vodama, stabilno, centrističko i proeuropsko vodstvo demokratski je kapital koji Europa hitno treba."  Ekonomski kontekst je, za razliku od onoga što govori opozicija, mješovit, ali ne dramatičan. BDP Slovenije rastao je prosječno 1,5 do 2,1 posto između 2023. i 2025., s projekcijama oko 2,3 posto za 2026. - umjereno, ali stabilno, uz oštar pad inflacije s 8,8 posto u 2022. na dva do tri posto. Državni dug pao je s oko 73 posto BDP-a u 2022. na procijenjenih 65 posto. To je dovoljno za opozicijsku naraciju o vladi koja nije iskoristila mandat, ali ne i za dramatičnu priču o gospodarskom neuspjehu. Ozbiljniji je problem zdravstvo, gdje kronični nedostatak medicinskog osoblja i dugi redovi čekanja postaju sve bolnija politička tema. Zbog proporcionalnog izbornog sustava gotovo je sigurno da ni jedna opcija neće moći sama formirati vladu, što znači da će presudnu ulogu igrati koalicijski pregovori i ponašanje manjih stranaka koje balansiraju na pragu od 4 posto.  Prema PolitPro analizi trendova s početka ožujka, vladajući blok osvaja oko 46,7 posto mjesta, odnosno na rubu je parlamentarne većine od 46 mandata , a svaki postotak i svaka stranka koja prođe ili ne prođe prag mogu odlučiti o novoj vladi.
U posljednjim danima u kampanju se upleo i američko-izraelski udar na Iran koji je vlada osudila. Ta geopolitička dimenzija nije bezazlena. Slovenija se nalazi na raskrižju srednje i jugoistočne Europe, a njezin glas unutar EU, posebice u trenutku dok Europa traži konsenzus o obrani, Ukrajini i demokratskim standardima, ima težinu koja nadilazi veličinu zemlje s dva milijuna stanovnika. Upravo zato, dok Slovenci 22. ožujka dolaze na biračka mjesta, Bruxelles i europske prijestolnice prate svaki 'exit poll' kao da je njihov vlastiti. (HINA)
#Janez Janša #robert golob #slovenija
Posjeti Express
Možda vas zanima