U noći dok je Kijev trpio jedan od najžešćih zračnih napada od početka rata, vatra je zahvatila zlatne kupole Uspenske katedrale, glavne crkve Kijevsko-pečerske lavre. Požar je teško oštetio krov i kupolu Uspenske katedrale, remek-djela ukrajinskog baroka. Prizori tisućljetnog svetišta u plamenu šokirali su svijet i potaknuli oštre osude. Francuski ministar vanjskih poslova Jean-Noël Barrot rekao je kako je napad ekvivalent bombardiranju pariške katedrale Notre-Dame.
Ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski napad je nazvao jednim od "najtežih ruskih zločina protiv kršćanske kulture", dok je Ministarstvo vanjskih poslova Ukrajine poručilo da je Rusija "nadmašila ISIS u zločinima protiv kulturne baštine".
Rusko ministarstvo obrane zanijekalo je da je ciljalo kompleks, tvrdeći da je štetu uzrokovala neispravna raketa američkog sustava Patriot, no ukrajinski dužnosnici su na mjestu događaja pronašli ostatke bespilotnih letjelica Shahed.
Smještena na brežuljcima iznad Dnjepra, ova katedrala stoljećima predstavlja duhovno srce istočnoslavenskog pravoslavlja i ključni dio kompleksa koji je uvršten na UNESCO-ov popis svjetske baštine.
Povijest Lavre, a time i njezine glavne crkve, započinje skromno, gotovo asketski. Godine 1051. monah Antonije, vrativši se sa Svete Gore, nastanio se u osamljenoj špilji na obroncima Dnjepra. Njegova pobožnost privukla je sljedbenike, a uskoro je mala zajednica prerasla u organizirani manastir. Prepoznavši njihov značaj, knez Izjaslav Jaroslavič darovao im je cijelo brdo iznad špilja. Tu je, prema kronici Nestora Ljetopisca, započela gradnja prve kamene crkve, Uspenske katedrale, sedamdesetih godina 11. stoljeća.
Legenda kaže da se sama Bogorodica ukazala dvanaestorici grčkih arhitekata u Carigradu i zatražila da sagrade crkvu u Kijevu. Dala im je zlato za gradnju, relikvije sedam svetaca i čudotvornu ikonu, a potom im je na nebu pokazala obrise budućeg hrama. Ta priča, sačuvana u "Pečerskom paterikonu", zbirci života svetaca iz Lavre, utkala je u temelje katedrale vjerovanje da je ona zemaljski dom Bogorodice, sveto tlo pod njezinom posebnom zaštitom.
Kijevsko-pečerska lavra ubrzo je postala više od samostana; pretvorila se u epicentar pismenosti, umjetnosti i znanosti Kijevske Rusi. Unutar njezinih zidina Nestor je napisao "Povijest minulih ljeta", prvi sustavni ljetopis povijesti istočnih Slavena. Monah Alipije postao je prvi poznati ikonopisac, a Agapit je liječio bolesne, čime je Lavra postala i središte medicine. Utjecaj samostana širio se daleko izvan Kijeva, a deseci njegovih monaha postali su biskupi diljem regije.
Tijekom stoljeća, katedrala je doživjela brojne preinake. Svoj prepoznatljivi izgled dobila je u doba baroka, krajem 17. i početkom 18. stoljeća. Veliku obnovu financirao je hetman Ivan Mazepa, koji je katedralu ukrasio raskošnim detaljima, a oko cijelog kompleksa podigao kamene zidine koje su dugo nosile njegovo ime. U tom je razdoblju Lavra postala i važno tiskarsko središte, a njezina tiskara, osnovana 1615. godine, širila je vjerske i povijesne knjige diljem pravoslavnog svijeta.
Povijest katedrale jednako je povijest njezinih razaranja koliko i njezine gradnje. Preživjela je pljačku Kumana 1096. i Mongola 1240. godine. Veliki požar 1718. progutao je knjižnicu i arhiv s neprocjenjivim dokumentima. Ipak, najteži udarac stigao je u 20. stoljeću. Nakon Oktobarske revolucije, sovjetska vlast započela je sustavni progon Crkve. Samostan je zatvoren početkom 1930., a golemi kompleks pretvoren je u "Sveukrajinski muzejski grad", instrument militantnog ateizma.
Vrhunac razaranja dogodio se 3. studenog 1941. godine. Nekoliko mjeseci nakon nacističke okupacije Kijeva, sovjetski NKVD minirao je i digao u zrak tisućljetnu katedralu. Sovjetska propaganda desetljećima je za taj čin krivila Nijemce, no povijesni dokazi potvrdili su da su eksploziv postavile sovjetske snage prilikom povlačenja, provodeći taktiku spaljene zemlje. Katedrala, koja je preživjela osam stoljeća ratova i nedaća, pretvorena je u hrpu ruševina.
Pola stoljeća stajale su ruševine. Tek nakon što je Ukrajina stekla neovisnost, donesena je odluka o obnovi. Uspenska katedrala je ponovno izgrađena prema povijesnim nacrtima i posvećena u kolovozu 2000. godine, simbolizirajući ulazak u novo tisućljeće te duhovnu i nacionalnu obnovu Ukrajine. Njezine zlatne kupole ponovno su zasjale. No, ne zadugo.
