Rano ujutro 11. veljače, zračni prostor iznad El Pasa u Teksasu iznenada je zatvoren, a Savezna uprava za zrakoplovstvo (FAA) najavila je drastičnu i gotovo nezapamćenu mjeru: desetodnevnu zabranu svih letova zbog "posebnih sigurnosnih razloga". Ova odluka gurnula je veliki američki grad u prometnu izolaciju, izazvavši kaos među putnicima i lokalnim vlastima koje, kako se pokazalo, nisu bile unaprijed obaviještene. No, samo nekoliko sati kasnije, zabrana je jednako iznenada ukinuta. Dok je Trumpova administracija hitro objavila da je riječ o uspješnoj vojnoj akciji protiv dronova meksičkih narkokartela, iz kuloara su počele curiti potpuno drugačije informacije koje upućuju na opasnu igru i nedostatak koordinacije između Pentagona i civilnih zrakoplovnih vlasti.

Prvo objašnjenje koje je stiglo u javnost bilo je dramatično. Ministar prometa Sean Duffy putem društvenih mrežâ objavio je da su FAA i Ministarstvo rata (novi naziv za Ministarstvo obrane u Trumpovoj administraciji) djelovali brzo kako bi neutralizirali upad dronova meksičkih kartela u američki zračni prostor.

"Prijetnja je neutralizirana i nema opasnosti za komercijalni zračni promet u regiji. Ograničenja su ukinuta i normalni letovi se nastavljaju", stajalo je u Duffyjevoj objavi.

Neimenovani dužnosnik administracije za USA Today potvrdio je da je vojska "poduzela akciju kako bi onesposobila dronove". Iako nisu navedeni detalji o broju letjelica ni o načinu na koji su neutralizirane, poruka je bila jasna: američka vojska aktivno se bori protiv tehnološki naprednih kartela na samoj granici. Glavna državna odvjetnica Pam Bondi iskoristila je incident kako bi pred Kongresom istaknula uspjehe administracije u borbi protiv terorizma.

​- Vidjeli ste jutros vijesti. Izvještava se da naša vojska obara kartelske dronove. To je ono o čemu bismo svi sada trebali brinuti: zaštiti Amerike - izjavila je.

Međutim, službena priča počela se vrlo brzo urušavati. Lokalni dužnosnici u El Pasu bili su zatečeni i bijesni. Gradonačelnik Renard Johnson rekao je da je za zatvaranje zračnog prostora saznao tek nakon što je mjera već stupila na snagu, nazvavši nedostatak komunikacije "neprihvatljivim".

​- Odluke donesene bez najave i koordinacije ugrožavaju živote i stvaraju nepotrebnu opasnost i zbunjenost. Ovo je bio velik i nepotreban poremećaj, kakav se nije dogodio od 11. rujna. Medicinski evakuacijski letovi morali su biti preusmjereni. To nije manji poremećaj, to je pitanje javne sigurnosti - rekao je Johnson na tiskovnoj konferenciji. Zbog zatvaranja su otkazana 43 leta, što je pogodilo gotovo 6000 putnika, a ključne pošiljke, uključujući kiruršku opremu, kasnile su.

Najglasnija u kritikama bila je kongresnica iz El Pasa, demokratkinja Veronica Escobar. Ustvrdila je da objašnjenje o upadu dronova nije u skladu s informacijama koje su članovi Kongresa dobili te da ni njezin ured, ni grad, ni uprava zračne luke nisu dobili nikakvo prethodno upozorenje.

​- Vjerujem da FAA duguje zajednici i državi objašnjenje zašto se ovo dogodilo tako iznenada i naglo, i zašto je tako iznenada i naglo ukinuto. Informacije koje dolaze od savezne vlade jednostavno se ne poklapaju - izjavila je Escobar, dodavši kako vjeruje da stvarne prijetnje nije bilo, što objašnjava brzo ukidanje zabrane.

Sumnju je dodatno potaknula i reakcija iz Meksika. Predsjednica Claudia Sheinbaum izjavila je da njezina vlada "nema informacija o korištenju dronova na granici" te da će istražiti stvarne uzroke zatvaranja zračnog prostora.

Ubrzo se pojavila alternativna verzija događaja, koju je objavilo nekoliko američkih medija pozivajući se na anonimne izvore upućene u situaciju. Prema tim izvješćima, pravi razlog kaosa nije bio upad kartelskih dronova, već sukob između Pentagona i FAA-a oko testiranja novog, visokoenergetskog laserskog sustava za obaranje bespilotnih letjelica, koje se trebalo provesti s lokacije Biggs Army Airfield u sklopu baze Fort Bliss.

Navodno je vojska inzistirala na provođenju testa unatoč ozbiljnoj zabrinutosti FAA-a da bi takva tehnologija mogla predstavljati opasnost za komercijalne zrakoplove u jednom od najprometnijih zračnih koridora. Prema izvorima The New York Timesa, FAA je poručio Pentagonu da mu je potrebno najmanje 24 sata za procjenu sigurnosnog rizika. Unatoč zakazanom sastanku na tu temu za 20. veljače, Pentagon je odlučio djelovati ranije, što je isprovociralo FAA da uvede drastičnu mjeru: proglasio je područje "zračnim prostorom nacionalne obrane" uz desetodnevnu zabranu letova i odobrenje za upotrebu smrtonosne sile.

Da stvar bude bizarnija, CBS News je izvijestio da je vojska ranije tog tjedna već provela jednu protudronsku operaciju u kojoj je oboren objekt za koji se ispostavilo da je bio - mylar party balon. Ovaj incident dodatno je pojačao dojam o nedostatku koordinacije i pretjeranoj revnosti vojske.

Bez obzira na stvarni uzrok incidenta u El Pasu, prijetnja koju predstavljaju dronovi meksičkih kartela je itekako stvarna. Kriminalne organizacije već godinama koriste bespilotne letjelice za nadzor američke granične patrole, traženje slabih točaka na granici i, naravno, krijumčarenje droge. Steven Willoughby, zamjenik direktora protudronskog programa pri Ministarstvu domovinske sigurnosti, u srpnju je svjedočio pred Kongresom da je u posljednjih šest mjeseci 2024. godine zabilježeno više od 27 tisuća letova dronova unutar 500 metara od južne granice.

Letjelice se koriste za transport tisuća kilograma metamfetamina, fentanila i drugih droga. Karteli, posebice moćni Cartel Jalisco Nueva Generación, postali su pioniri u prilagodbi komercijalnih dronova za borbene svrhe, opremajući ih improviziranim eksplozivnim napravama. Iako se takvi napadi uglavnom događaju unutar Meksika u međusobnim sukobima kartela, američki dužnosnici strahuju da je samo pitanje vremena kada će Amerikanci ili pripadnici snaga sigurnosti postati meta na pograničnom području. Ova realna prijetnja daje Trumpovoj administraciji vjerodostojan, iako u ovom slučaju možda i lažan, povod za agresivnije djelovanje.