Predsjednik Zajednice utemeljitelja HDZ-a "Dr. Franjo Tuđman" i savjetnik predsjednika HDZ-a, Mario Kapulica, govori o ljudima koji su najavili kandidaturu za predsjednika HDZ-a, Ivanu Penavi, štrajku prosvjetara, koalicijskim partnerima, ali i izborima...

Gradonačelnik Vukovara Ivan Penava bacio je na pod statut Grada napisan na ćirilici. Kako vi gledate na njegov, ali i postupak SDSS-ova vijećnika?

U Vukovaru ne postoji problem ni statuta grada, ni ćirilice, ni latinice. Vukovar, nakon svih trauma uzrokovanih velikosrpskom agresijom, treba vratiti u jedno funkcionalno stanje koje će zadovoljiti potrebe svih njegovih građana neovisno o nacionalnosti. Niti teatralno uručivanje statuta grada Vukovara na ćirilici niti njegovo bacanje na pod neće riješiti ni jedan problem i ni jedno otvoreno pitanje koje danas postoji u Vukovaru.

Kad će se, po vama, stvoriti uvjeti za uvođenje ćirilice?

Ćirilica postoji i u Vukovaru i u ostalim dijelovima Hrvatske, njime se pripadnici srpske nacionalne manjine slobodno koriste. Ovdje je riječ o uporabi ćiriličnog pisma u službenim aktima grada, koji je pretrpio velike zločine i u kojem hrvatsko stanovništvo takvu njezinu uporabu usko povezuju s agresijom i zločinima kojima su bili izloženi. Koliko ja razumijem, u Vukovaru prevladava uvjerenje da oni koji inzistiraju na dizanju ćirilice u rang uporabe u službenim aktima grada ne čine to zbog zakinutosti pripadnika srpske nacionalne manjine, nego zato što znaju da će to isprovocirati većinsko hrvatsko stanovništvo, koje je nezadovoljno brzinom procesuiranja ratnih zločina. Do smirivanja napetosti došlo bi puno brže kad bi istaknuti predstavnici srpske manjine prihvatili dio odgovornosti za povijesne događaje koji su doveli do trauma hrvatskog stanovništva, bez obzira na to jesu li u tome sudjelovali ili ne, i kad se pitanje procesuiranja ratnih zločina ne bi politiziralo, jer ono je isključivo stvar pravosuđa. To ne može biti predmetom ni unutarstranačkih ni državnih kampanja.

Ivan Penava je najavio i kandidaturu za predsjednika HDZ-a. Je li mu Vukovar, kao što tvrdi oporba, instrument za vlastitu političku ambiciju?

Penava je istaknuo svoju ambiciju. S obzirom na to da je u poziciji gradonačelnika Vukovara, očito je da je to međusobno povezano.

Kako će se vodstvo HDZ-a postaviti prema Penavi nastavili li iskakati unatoč zahtjevu premijera da se u vrijeme dok se aktualna predsjednica bori za drugi mandat unutarstranačke priče ostave po strani?

Plenković je predsjednik stranke čija je snaga upravo u slobodi koju je dao stranačkim dužnosnicima, a na njima je da tu slobodu koriste odgovorno, poštujući načelo da svojim djelovanjem ne štete interesima stranke i njezinim izbornim ciljevima. Penava je sam rekao da je svjestan kako je reizbor naše predsjednice prioritet djelovanja stranke. Ja mu vjerujem, jer je njezin reizbor i u interesu Vukovara, pogotovo ako znamo koja je alternativa uspjehu HDZ-ova kandidata i kako bi se to odrazilo na sva otvorena pitanja koja postoje u Vukovaru.

Ugrožavaju li Miro Kovač, Davor Ivo Stier ili pak Penava poziciju Andreja Plenkovića u HDZ-u?

Po ocjeni najviših stranačkih tijela, i predsjedništva i Nacionalnog vijeća stranke, a to znači i svih naših županijskih predsjednika, vođenje unutarstranačkih kampanja u ovom je trenutku štetno i za sam HDZ i za vođenje konsolidirane kampanje za predsjednicu. Kad bih vam na postavljeno pitanje široko odgovorio, onda bih se pridružio onima koji već vode kampanju za te izbore iako njih ove godine neće biti, a to ne želim. Zato ću biti kratak - nitko od navedenih ne ugrožava niti može ugroziti poziciju Andreja Plenkovića.

Tomislav Karamarko navodno je prelomio i ide u kandidaturu za šefa HDZ-a. Imali li šanse vratiti se?

Po mojoj procjeni, njegova ambicija je nerealna. Bio je predsjednik HDZ-a, nije uspio. Ne znam na temelju kojih procjena se upušta u tu kandidaturu ni zašto to čini sad. Stranački izbori su tek iduće godine.

Premijer Plenković, unatoč ponudi rasta plaća za državne i javne službe, i dalje ima problem, jer štrajk se nastavlja. Priključili su se i fakulteti. Kako u stranci gledate na izjave ministrice obrazovanja da su izbori neizbježni ako se ne pronađe rješenje kojim će prosvjetari biti zadovoljni?

Ministar znanosti i obrazovanja je važan, kao i svaki ministar, ali sigurno ne odlučuje kad će biti izbori. Svaki ministar zna, ili bi trebao znati, da ne postoje niti mogu postojati dvije politike unutar jedne vlade niti se HDZ-u mogu nametnuti teze da se odnosi podcjenjivački prema bilo kojoj društvenoj skupini. Takve su teze promašene, baš kao i pozicija s koje bi se HDZ-u prijetilo mogućnošću novih izbora.

Vjerujete li u dogovor, jer čini se da su sindikati čvrsto u svojim rovovima, ili je izglednija opcija zabrane štrajka?

Uvijek vjerujem u dogovor bez obzira na to koliko težak bio. Pri tome treba voditi računa da u Hrvatskoj, osim članova sindikata, postoji i milijun i pol poreznih obveznika koji sve što se traži trebaju financirati. Koliko vidim, Vlada je u odnosu na početnu sindikalnu poziciju i zahtjeve izašla u susret, čak i kad je riječ o prijeporima vezanim uz koeficijente. Pomalo apsurdno zvuče izjave sindikalnih čelnika kako ih je Vlada iznenadila povećanjem plaća njihovim članovima, pa zbog toga nastavljaju štrajk.

Vlada je svako malo suočena s ucjenama koalicijskih partnera - od HNS-a do Milana Bandića. Može li se u takvim uvjetima normalno raditi?

Ne postoje ucjene, postoje prijedlozi kako koalicijskih partnera, tako i pojedinih društvenih skupina. I postoji Vlada koja je zadužena da izbalansira te prijedloge i realne mogućnosti državnog proračuna, sagledavajući ukupne interese hrvatske države i društva. Ucjene, ako ih je i bilo, nisu rezultirale nikakvom promjenom politike Vlade i njezinih nastojanja da bude pravedna u odnosu na očekivanja različitih društvenih skupina, istodobno vodeći računa o činjenici da se sve financira iz realnog sektora i poreznim davanjima svih naših građana. Vlada o tome vodi računa. Tako će biti i ubuduće.

Jeste li možda savjetovali premijeru da razmisli o izborima kao opciji?

Predsjednik stranke je jasno izrazio spremnost da u bilo kojem trenutku izađemo na izbore. To je njegov stav i tu mu savjeti nisu potrebni. Vlada je ovih dana ušla u četvrtu godinu svojega mandata i napravila je ključne pomake u svim dijelovima svoje politike koji se odnose na standard, plaće, mirovine, politiku zapošljavanja, financijske i ekonomske stabilnosti, pa i položaju Hrvatske u međunarodnoj zajednici. Preokrenuli smo sve negativne trendove iz mandata vlade Zorana Milanovića. Uz to, snažno je djelovala na smanjivanje svih konflikata u hrvatskom društvu i nije dopustila da se fokus s pitanja koja su važna za svakog hrvatskog čovjeka prenese u prostor novih ideoloških sukobljavanja. Kad god bili izbori, HDZ će u njih ući s tim kapitalom. Uostalom, čuli ste izvješće predsjednika Vlade u Saboru u kojem su jasno navedena sva naša postignuća.

Nakon europskih izbora i izgubljenog mandata, u HDZ-u se tražio ‘crni labud’. Jeste li detektirali tko je to?

Rezultati europskih izbora bili su ispod naših očekivanja, HDZ je pobijedio, ali ne onako dominantno kako se to za očekivalo s obzirom na naše uspjehe u europskom kontekstu i ostvarivanje golemih, do sada nezamislivih benefita za Hrvatsku, njezine ljude i gospodarstvo u ovome mandatu. Analize su napravljene kako bi se vidjelo što drugi put može biti bolje.

Što je utvrđeno analizom i hoće li netko snositi odgovornost?

Europske izbore treba promatrati u kontekstu njihove specifičnosti. U Hrvatskoj biračko tijelo još nije dovoljno uvjereno da su ti izbori važni za zemlju i za njih osobno. Mi smo sad tek u jednoj fazi kad svi benefiti Europske unije i našeg članstva postaju sve vidljiviji građanima, i to kroz ulaganja u infrastrukturne projekte diljem Hrvatske. To nije samo Pelješki most, nije to samo zagrebački rotor, tu su i brojni drugi infrastrukturni objekti, škole, vrtići i ostalo. Nismo mi analizirali samo unutarstranačke razloge zbog kojih rezultat nije bio bolji, nego i cijeli kontekst tih izbora. Iako smo povećali izlaznost na europske izbore, ona je još niska. Uvjeren sam da su ovo bili zadnji izbori u kojima ćemo se suočavati s problemom nedovoljne percepcije građana o njihovoj važnosti. Da je ta percepcija bila jača, siguran sam da bi i rezultat bio puno bolji.

Strahujete li da bi se ‘crni labud’ mogao pojaviti i na predsjedničkim izborima?

Unutar HDZ-a je uvijek bilo razlika u promišljanjima, ali na izbore izlazimo jedinstveno. Predsjednički izbori su sasvim drugačiji od europskih izbora. Biračko tijelo smatra ih jako važnima, jer biramo tko će predstavljati Hrvatsku i to je našem biračkom tijelu važno. Imamo sasvim drugu situaciju i ne možemo raditi paralele s europskim izborima niti uspoređivati ono što smo prepoznali kao nedostatak na europskim izborima s onim što ćemo raditi u predsjedničkim. Tu nemamo problema niti ćemo imati.

Osim kandidata ljevice, na desnici se formirala skupina koja želi fotelju na Pantovčaku. Na istu skupinu birača kao aktualna predsjednica cilja i Miroslav Škoro. Tko je, od ljudi koji su najavili kandidaturu, može ugroziti?

Siguran sam da od dosad viđenih kandidata nitko ne može ugroziti Kolindu Grabar Kitarović.

Je li se HDZ odmaknuo ideološki previše ulijevo, kao što to tvrde kritičari aktualnog predsjednika, poput Andrije Hebranga?

Mislim da nema potrebe ulaziti u konfrontaciju s Hebrangom po ovom pitanju, jednako kao što nema potrebe ulaziti u konfrontaciju s njegovom tezom da su Europska unija i svijet protiv Hrvatske, a na strani Srbije, pa je sukladno tome svaka suradnja s takvim svijetom jednaka nacionalnoj izdaji. Naravno da nikakvog skretanja ulijevo nema, ali je očito da kod nekih, poput Hebranga, ima puno frustracija, neshvaćanja, pa i zlonamjernosti. Naša je zadaća da, unatoč ovakvim prozivkama, zadržimo širinu i ostanemo čvrsto usidreni na poziciji stranke desnog centra, kako je to davno definirao Franjo Tuđman i kako to u novim okolnostima radi Andrej Plenković.

Što kažete na kritike da je Plenković počistio stare kadrove u HDZ-u?

Ljudi koji su utemeljitelji HDZ-a su itekako zastupljeni u stranci. Tu su trojica pomoćnika glavnog tajnika, buduća potpredsjednica Europske komisije, savjetnik predsjednika HDZ-a... U strukturi stranke, na nacionalnoj razini, nikad nije bilo više ljudi koji su utemeljitelji HDZ-a i koji su 30 godina u stranci. Nekih nema, ali iz toga izvoditi zaključak da je Andrej Plenković nekoga pomeo je neutemeljeno. Na kojoj je poziciji Plenković zatekao Hebranga? Treba uvažiti i još jednu činjenicu, a to je da je u Hrvatskoj 1,3 milijuna ljudi rođeno nakon stvaranja hrvatske države, da je u HDZ-u više od 30 posto članova rođeno nakon osnivanja stranke. Prirodne procese i korake prema budućnosti tumačiti da netko čeličnom metlom miče neke stare kadrove je apsurdno. Ne možemo Hrvatsku zamrznuti samo da bi se netko bolje osjećao.

Hebrang kaže i da se ljude koji su u HDZ-u nešto značili ne poziva ni na obične obljetnice? Zašto je to tako?

Je li Hebrang pozivan na obljetnice ili skupove, to ne mogu znati, ali mogu reći da se on posljednji put identificirao s politikom HDZ-a u vrijeme Ive Sanadera. Od tog vremena u stalnom je javnom oponiranju HDZ-u i njegovoj politici. Redovito na izborima, na koje HDZ izlazi, daje izjave kojima podržava oponente i konkurentske liste. Mislim da to dovoljno govori. Sad kaže da bi Miroslav Škoro bio dobar za predsjednika države i da ga podržava. Nadam se da ga Škoro poziva na svoje skupove.

Svi predsjednici HDZ-a pozivali su se na politiku prvog predsjednika Tuđmana. Tko je od stranačkih vođa najbolje slijedio njegov put?

Andrej Plenković. Mislim da sam kao osoba koja je deset godina bila uz Franju Tuđmana kvalificiran za davanje takve ocjene.