Nekoliko malih privatnih satelita za promatranje Zemljine površine snimilo je prije nekoliko dana veliku flotu kineske vojne mornarice od najmanje 43 broda. Osim Reutersa, fotografije potpisuje i Planet Labs, privatna tvrtka za lansiranje minijaturnih satelita, a što se kineske mornarice tiče, iako je riječ o Južnokineskom moru, vrlo je nevjerojatno da bi bila riječ o ičem drugom osim o predstavljanju svoje ratne mornaričke sile svima zainteresiranima promatrati što se događa. Čitaj Zapadu.

Brodovi su plovili poredani u formaciju uglavnom po dva jedan uz drugog, a jedini brod koji se iz Zemljine orbite mogao sa sigurnošću prepoznati bio je 304 metra dugačak kineski nosač aviona Liaoning s naguranim borbenim avionima Shenyang J-15 i helikopterima na palubi. Sudeći prema izuzetno uskim tragovima brazda na morskoj površini ispred glavnine pomorske kolone, ispred kolone plovilo je i najmanje šest podmornica. Za pretpostaviti da je riječ o šminkerskom predstavljanju svoje vojne sile ima smisla iz niza razloga.

U svijetu koji je već neko vrijeme multipolaran, u kojem se SAD, Rusija i Kina, a na nešto nižim razinama i drugi poput Turske, Izraela ili Saudijske Arabije preslaguju u geostrateškoj križaljci, neki će to nazvati puno gorim izrazima, Kina je posljednjih godina usred najveće izgradnje i obnove svoje vojske u suvremenoj povijesti, tako i što se tiče ratne mornarice. Mnoštvo ratnih brodova s najmodernijim sustavima projektila svih mogućih namjena i radara vlada u Pekingu raspoređuje po svojim trima mornaričim zapovjedništvima.

Samo južna mornarica, prema podacima Pentagona raspolaže sa 4 nuklearne podmornice, 16 dizel-električnih podmornica, 7 razarača, 22 fregate, 12 korveta, 3 velika amfibijska broda i 35 raketnih čamaca. Naravno, uza svu prateću infrastrukturu. Brodovi snimljeni sada iz svemira pripadaju upravo toj južnoj floti, osim nosača aviona Liaoning koji pripada onoj sjevernoj, ali po potrebi s vlastitom ubojitom pratnjom posjeti i jug, kao sad.

Sudeći prema fotografijama, lako je moguće da je NR Kina ovom prilikom predstavila ono najubojitije čime raspolaže na jugu, u moru u kojem je već nekoliko godina usred teritorijalnih sukoba s regionalnim državama koji su uglavnom posljedica nalazišta nafte, plina i drugih sirovina. Kina nerijetko svoju mornaricu šalje u vode oko Japana, Tajvana i Vijetnama, što se jako ne sviđa Pentagonu.

U siječnju je u medije "procurila" vijest da američko ministarstvo obrane smaztra direktnom prijetnjom i takve teritorijalne svađe Kine sa susjedima i kinesko vojno obnavljanje arsenala. Mediji su tada navodili izraz "hladni rat" u kontekstu Kine i SAD-a, a dojam nije nimalo ublažio najavljeni trgovinski rat Donalda Trumpa s Kinom. Pritom si je nedavno kineski predsjednik Xi Jinping osigurao mogućnost da ga se izabire iz mandata u mandat dokle god je živ.