Kineski sud u utorak je osudio istaknutog umjetnika Gao Zhena (70) na tri godine zatvora zbog izrade satiričnih skulptura Mao Zedonga prije više od petnaest godina. Zhen koji inače živi u New Yorku prije dvije godine je uhićen kada je posjetio obitelj u Kini i od tada se nalazi u pritvoru. Osuđen je na maksimalnu kaznu za djelo "klevetanja heroja i mučenika".

Narodni sud grada Sanhea u provinciji Hebei proglasio je Gaoa krivim za klevetanje jednog od nacionalnih heroja. Njegovo suđenje, održano u ožujku, bilo je jednodnevno i tajno, a obitelji i američkim diplomatima prisustvovanje je bilo zabranjeno. Presuda je izrečena na ročištu u utorak, kojem su uspjela nazočiti dvojica Gaove braće. S obzirom na to da je već proveo dvije godine u pritvoru, preostaje mu odslužiti još jednu godinu kazne, koja bi trebala završiti 25. kolovoza 2027. Gao je najavio žalbu na presudu.

Cijeli slučaj temelji se na zakonu o "zaštiti heroja i mučenika" koji je stupio na snagu 2018. i dodatno postrožen 2021. godine. Međutim, umjetnička djela zbog kojih je Gao osuđen, uključujući skulpture "Maova krivnja" i "Pogubljenje Krista", nastala su u razdoblju između 2005. i 2009., godinama prije nego što je zakon uopće postojao. Retroaktivna primjena kaznenog zakona izazvala je oštru osudu međunarodnih organizacija za ljudska prava, koje upozoravaju na kršenje temeljnih načela zakonitosti i pravednog suđenja.

Gao Zhen i njegov mlađi brat Gao Qiang, poznati kao umjetnički dvojac "Braća Gao", stekli su slavu početkom 2000-tih svojim provokativnim radovima koji se bave politički osjetljivim temama poput Kulturne revolucije i masakra na trgu Tiananmen 1989. godine. Njihova umjetnost često koristi lik Mao Zedonga kao središnji motiv za preispitivanje povijesti i autoritarizma. Među djelima zaplijenjenim iz Gaovog ateljea nalaze se neka od njihovih najpoznatijih ostvarenja: "Pogubljenje Krista", gdje sedam brončanih figura Mao Zedonga čini streljački vod uperen u Isusa, zatim "Maova krivnja", skulptura vođe u prirodnoj veličini koji kleči u znak kajanja, te serija "Gospođica Mao", koja prikazuje karikature Maoa s grudima.

Osobna povijest braće duboko je isprepletena s traumatičnim razdobljem kineske povijesti koje kritiziraju. Tijekom Kulturne revolucije, njihov otac, običan radnik, proglašen je "klasnim neprijateljem" i odveden u pritvor. Obitelji je rečeno da je počinio samoubojstvo, no nikada nisu saznali je li ubijen. U to vrijeme, Gao Zhen imao je dvanaest, a Gao Qiang šest godina. Ta tragedija postala je ključni motiv njihovog umjetničkog stvaralaštva.

Otkako je Xi Jinping 2012. godine došao na vlast, prostor za kreativnu slobodu u Kini drastično se smanjio. Gao Zhen je 2022. godine napustio Kinu i preselio se u New York, nedugo nakon što je zakon o "herojima i mučenicima" postrožen. Ian Johnson, novinar i dobitnik Pulitzerove nagrade, opisuje trenutačno stanje kao "vjerojatno najmračnije razdoblje za slobodu izražavanja u posljednjih nekoliko desetljeća", koje nadmašuje čak i represiju nakon masakra na Tiananmenu.

​- Partija je sada manje nego ikad spremna tolerirati kritiku svojih vođa - tvrdi Johnson.

Slučaj je izniman jer, kako ističe Johnson, Gao "nije izravno kritizirao Komunističku partiju, a kamoli Xija Jinpinga". To pokazuje koliko je režim postao osjetljiv na bilo kakvo preispitivanje povijesti. Kineske vlasti provele su desetljeća progoneći one koji osporavaju službeni narativ, no posljednjih godina ta je mreža postala sve elastičnija, protežući se izvan fizičkih granica i unatrag kroz vrijeme. Sophie Richardson iz organizacije Network of Chinese Human Rights Defenders to naziva "globalnim naporom za ograničavanje slobode govora i umjetničkog izražavanja".

Gaovo zdravstveno stanje u pritvoru ozbiljno je narušeno. Pati od kronične bolesti lumbalne kralježnice, artritisa, problema s očima i kronične urtikarije. Više puta se sastao sa svojim odvjetnikom u invalidskim kolicima, a prema riječima brata, pokazuje znakove pothranjenosti. Njegove molbe za liječenje uz jamčevinu su odbijene.

Njegova supruga Zhao Yaliang i njihov sedmogodišnji sin, koji je američki državljanin, od njegova uhićenja ne smiju napustiti Kinu. Njoj je izrečena zabrana izlaska iz zemlje zbog "nacionalne sigurnosti", što organizacije za ljudska prava smatraju oblikom kolektivnog kažnjavanja i sredstvom pritiska.

​- Njegovo uhićenje i suđenje nikada se nisu trebali dogoditi. Dvije godine smo u agoniji čekali... Jako sam tužna što će ovo trajati tako dugo - izjavila je Zhao nakon presude.

Slučaj je potaknuo val međunarodnih osuda. Ured Ujedinjenih naroda za ljudska prava, Human Rights Watch, Amnesty International i koalicija više od petnaest organizacija za ljudska prava pozvali su na njegovo trenutačno i bezuvjetno oslobađanje. Peticiju za njegovu slobodu potpisao je i 181 kineski umjetnik, pisac i znanstvenik.

Odluka da se suđenje održi u tajnosti, smatraju promatrači, otkriva slabost vlasti. Gaov brat, Gao Qiang, vjeruje da tajnost pokazuje kako "vlasti znaju da ne mogu izdržati javnu provjeru".

​- Da je slučaj izložen javnosti, pravna slabost, politička osvetoljubivost i simbolička priroda progona postali bi nemogući za sakriti - rekao je.

Badiucao, disidentski umjetnik koji živi u Melbourneu, ističe paradoks cenzure.

​- Kada sudite umjetniku, javno suđenje gotovo postaje međunarodna izložba u MoMA-i. Cijeli svijet će saznati koje djelo je posebno uvredljivo za kojeg vođu - kaže on.

Gao Qiang poziva međunarodnu zajednicu da pomno prati slučaj.

​- Ovdje se radi o puno više od sudbine jednog kineskog umjetnika - ovo je test slobode izražavanja, povijesnog sjećanja i najosnovnijih granica vladavine prava.

*Uz pomoć AI