Kina je u nedjelju uspješno testirala najveći amfibijski zrakoplov na svijetu, a prvi let uživo je prenosila državna televizija.

Zrakoplov AG600 dug je 37 metara, s rasponom krila od 38,8 metara, prenijela je novinska agencija Xinhua. Po dimenzijama sličan je američkom Boeingu 737, ali za razliku od američkog diva iz nebesa, kineski zrakoplov je opremljen turbopropelerskim motorima.

Avion je poletio iz zračne luke Zhuhai u južnoj pokrajini Guangdong i sletio je sat vremena poslije.

Nazvan "Kunlong", zrakoplov AG600 može ostati do 12 sati u zraku i može ukrcati 50 osoba. 

"Uspješni let svrstao je Kinu među rijetke države sposobne razvijati velike amfibijske zrakoplove", kazao je glavni dizajner Huang Lingcai.

Državna tvrtka Aviation Industry Corporation of China razvijala je projekt gotovo osam godina, a već je naručeno 17 takvih zrakoplova.

Novi i bolji Ljepše od Havaja: Natječu se tko će imati luđi hotel

Usprkos svojim pozamašnim dimenzijama je kineski div ipak patuljak u usporedbi s projektom milijardera Howarda Hughesa koji je financirao gradnju Spruce Goose, amfibijskog zrakoplova s rasponom krila od 97 metara.

Hidroavion AG600 opremljen je za vojno djelovanje, ali koristit će se prvenstveno u gašenju šumskih požara i akcijama spašavanja na moru, prenosi televizija China Global Television Network.

Kina provodi kampanju modernizacije svoje vojske pod predsjednikom Xiom Jinpingom koji je došao na vlast 2012.

S oko dva milijuna vojnika, kineska vojska najveća je na svijetu, ali u pogledu tehnologije zaostaju za naprednim vojskama, poput američke.

Analitičari, kako prenosi britanski Guardian, zabrinuti su zato što sada kineska vojska ima mogućnosti izravnog leta do umjetnih otoka u Južnom kineskom moru oko kojih se spore s Filipinima.

Strogo čuvano Najjeziviji zatvor na svijetu - rijetki u njemu ne polude

Za četiri sata leta može doletjeti s kineske obale sve do najjužnijeg dijela spornog teritorija, gotovo 2.000 kilometara udaljenog Jamesovog spruda. Potopljene stijene nalaze se osamdesetak kilometara od obale Malezije, a osim Malezije još i Tajvan i Kina tvrde da su stvarni vlasnici tog teritorija. Sami sprudovi su nebitni, ali bi omogućili širenje teritorijalnih voda te kontrolu nad jednom od najbogatijih i najprometnijih trgovačkih ruta gdje godišnje prođe oko 5 milijardi dolara vrijedan teret.

Kako je rekao James Charr, analitičar iz Singapura, Kinezi sada mogu slijetati i prebacivati ljude i teret do sprudova i umjetnih otoka koji nisu dovoljno veliki ni stabilni da se na njima grade staza za slijetanje običnih zrakoplova.