Postala je, sasvim neočekivano, zvijezda Svjetskog nogometnog prvenstva, kad se pojavila na moskovskoj kiši na terenu, nakon finalnog meča, odjevena u dres nacionalne vrste. Međutim, hrvatska predsjednica koja pripada desnom političkom centru, naišla je na kritike da je prvenstvo iskoristila u predizborne svrhe, ali i da tolerira hrvatski ultranacionalizam koji je opet ojačao tijekom nogometnih proslava.

U razgovoru za Guardian izjavila je da je krajnja desnica u Hrvatskoj marginalna i objasnila je svoje srdačne odnose s Vladimirom Putinom.

Rekla je da je igrala nogomet u djetinjstvu i da 'moćna mala Hrvatska' opisuje i reprezentaciju koja 'ostavlja sliku živahne, optimistične, patriotske zemlje'.

Rekla je i da se nada da će drugo mjesto na prvenstvu, njezinoj zemlji od 4,2 milijuna ljudi i najmlađoj članici EU-a, koja se bori s dugogodišnjom recesijom i masovnim iseljavanjem, dati dodatni poticaj.

Zemlja 'velikih snova' Kolinda na čelu blamaže epskih razmjera

Predsjednica koju je Forbes svrstao na 40. mjesto najutjecajnijih žena 2017. distancirala se od aktualnog euroskepticizma i ksenofobije koja je u porastu.

Rekla je da je 'krajnja desnica u Hrvatskoj iznimka, a ne pravilo' unatoč tomu što u Saboru sjedi Branimir Glavaš, kojem je obnovljeno suđenje za ratne zločine, kao i drugi prominentni političari koji ne taje simpatije prema ustaštvu, pa čak i u redovima HDZ-a.

Guardian piše da je Grabar-Kitarović bila istaknuta članica HDZ-a sve dok nije izabrana za predsjednicu države.

„Ne želim komentirati pojedine ljude. U svakom društvu uvijek postoje iznimke. Nema ksenofobne reakcije u Hrvatskoj prema imigrantima. Nema prijetnji demokraciji ili ljudskim pravima. Trebali bi se usredotočiti na glavnu struju u društvu koje čini Hrvatsku onakvom kakva je danas“, rekla je 2015. godine.

Guardian citira Bojana Glavaševića, koji je rekao da predsjednica međunarodnim imidžom samo prikriva svoje 'istinske boje' koje pokazuje u domaćoj politici pozivajući desničare na svoju inauguraciju.

Iako ju smatraju umjerenom, Grabar Kitarović je odigrala vodeću ulogu u kooptiranju ekstremista u savez s HDZ-om, a otvoreno se povezivala s ustaškim simpatizerima i desnim huškačima da bi dobila glasove desnih birača, govori Josip Glaurdić, znanstvenik.

Upadi u svlačionicu Vratolomije na SP-u: Kolinda si samo krčila put za izbore

Uspjeh na Svjetskom prvenstvu zasjenio je uznemirujući nastup Marka Perkovića Thompsona, pjevača poznatog po ekstremnim političkim stavovima. Navodno ga je pozvao kapetan Luka Modrić i pjevao je s timom na bini, ali mu je organizator naglo isključio ton na mikrofonu.

Grabar Kitarović je rekla da voli Thompsonovu glazbu, ali je odbacila da je njegova pojava zasjenila proslavu.

„On je bio jedan od pola milijuna ljudi na ulicama Hrvatske i došao je pozdraviti reprezentaciju“, rekla je novinarima Guardiana koji su ju posjetili u uredu na Pantovčaku.

Izbornik Zlatko Dalić rekao je da je Thompson bio izbor igrača i da je on to poštovao.

„Gdje ste još vidjeli da stotine tisuća ljudi stoji na vrućini i čeka strpljivo bez ijednog incident, fizičkog, verbalnog? Mislim da se ništa od toga ne može protumačiti kao ultranacionalizam.“

I predsjednica, kao i mnogi u Hrvatskoj, bune se na kritike koje dolaze izvana, tvrdeći da žele diskreditirati modernu Hrvatsku koja se izborila za nezavisnost u Domovinskom ratu od Jugoslavije kojom su dominirali Srbi.

Predsjednica se obrazovala u SAD i tečno govori engleski jezik s američkim naglaskom. Guardian piše da je došla na čelo države nakon lobiranja koje su izveli ministar vanjskih poslova, američki veleposlanik i generalni sekretar NATO-a.

Unatoč tomu, ona ima vrlo srdačne odnose s Putinom.

Kolumna Thompson ne pjeva za narod, nego za svoje desničare

Istovremeno, Hrvati gaje simpatije prema Ukrajini, zbog vlastitog iskustva u ratu, a to je i bio razlog mnogim naslovima u svim medijima tijekom Svjetskog prvenstva, zbog skandala koji su izveli Domagoj Vida i Ognjen Vukojević.

Predsjednica je darovala Putinu hrvatski dres i pozvala ga u posjet Hrvatskoj. Kad je posjetila Moskvu 2017. ona je pozvala na jaču suradnju između Moskve i Zagreba. Iako se smatralo da je Hrvatska bliska SAD-u, jačanje veza s Rusijom se produbilo posljednjih godina zahvaljujući poslovima s Gazpromom i Sberbankom.

„Drago mi je da su predsjednik Putin i Trump imali sastanak nadam se da će se njihova suradnja nastaviti. Ne vidim načina da se riješe problemi koji se tiču i Hrvatske i EU i svih drugih, - kao što je rat u Siriji – ako se ne razgovara s Rusijom. Pregovori sa Srbijom su iznimno težak proces, ali dogovor je postignut mnogo brže no što sam mislila. Kad sam sjedila u skloništu u Zagrebu tijekom rata, mislila sam da mir između Srbije i Hrvatske nikad neće biti postignut.“