Miro Kovač, bivši međunarodni tajnik HDZ-a, čovjek od velikog povjerenja Tomislava Karamarka, jedan je od zaslužnijih za pobjedu Kolinde Grabar Kitarović na predsjedničkim izborima. On joj je, naime, bio šef kampanje. Služio je u Bruxellesu, Parizu, bio je šef Diplomatskog protokola i naposljetku od kraja 2008. sve do kraja srpnja 2013. veleposlanik u Njemačkoj. Bio je i ministar vanjskih poslova u vladi Tihomira Oreškovića. Diplomirao je i magistrirao na poznatoj Sorboni. A kraj političke karijere umalo je doživio nakon poraza na unutarstranačkim izborima protiv Andreja Plenkovića.

Iznenada vas je vrh HDZ-a stavio na listu za Hrvatski sabor. Kako to da ste prihvatili biti na listi s obzirom na činjenicu da ste dosta oštro govorili za vrijeme kampanje unutarstranačkih izbora o predsjedniku HDZ-a Andreju Plenkoviću?

- U svakoj kampanji ima povišenih tonova, tu i tamo i poneki faul. Pogledajte samo unutarstranačke izbore u SAD-u kod Republikanaca i Demokrata. Na kraju krajeva, zar i ja nisam primao udarce, i to daleko prije same unutarstranačke kampanje? Jesam, ali se nikada nisam žalio. Članstvo je reklo svoje. Unutarstranački izbori su iza nas. Sada je važno da u HDZ-u pokažemo zajedništvo. Zato sam i prihvatio biti na simboličnom 14. mjestu, na prvom mjestu na kraju liste, kako u šali volim reći. Moja je osnovna želja da kolege kandidati i ja pobijedimo u 6. izbornoj jedinici i time damo snažan doprinos ukupnoj pobjedi HDZ-a. 

Tko vas je kontaktirao da vam predloži spomenuto i jeste li uopće pričali s Plenkovićem? Ako ne, tko je bio vaša ‘veza’ s vrhom stranke?

- Stranka me je predložila, a ja sam, naravno, prihvatio pomoći stranci. Nisu važne pojedinosti samog postupka kandidiranja, važno je da je glas za mene i glas za zajedništvo u HDZ-u - i naravno za pobjedu.

U stranci se priča da ste prvotno trebali biti na 14. mjestu u devetoj izbornoj jedinici gdje ste 2016. postigli odličan rezultat, ali je protiv toga navodno bio Božidar Kalmeta. Kako ste to shvatili?

- Vidite, mogao sam ponovno biti u 9. izbornoj jedinici, u kojoj sam prošloga puta pobijedio. Mogao sam biti i u još južnijoj 10. izbornoj jedinici. Međutim, kandidat sam u 6. izbornoj jedinici, što mi je jednako drago. Dat ću sve od sebe da HDZ pobijedi.

Je li normalno da političari poput Kalmete koji su kompromitirani aferama bez obzira što je DORH na kraju odbacio sve optužbe i dalje budu na listama i u visokoj politici? Nije li napokon došlo vrijeme da ostanu oni koji su neokaljani i sposobni?

- HDZ nema nijednog kandidata na listi koji je pravomoćno osuđen. To nas razlikuje od našeg konkurenta SDP-a. Zato predlažem da se za ovo pitanje obratite Socijaldemokratskoj partiji koja je kandidirala pravomoćno osuđene osobe.

Navodno vas nije želio ni u drugoj izbornoj jedinici Gordan Jandroković pa ste završili u šestoj kod Božinovića. To nije vaš teren pa imate li plan kako ćete privući glasove?

- Ne trošim svoje vrijeme na raznorazne teorije i špekulacije. To je kontraproduktivno. Koncentriran sam na djelovanje u 6. izbornoj jedinici. Angažmanom na terenu i izravnim doticajem s ljudima želim privući ljude da glasuju za našu listu.

Kako vam se čine HDZ-ove liste i biste li nešto promijenili? Na kraju je na listi završio i Petar Škorić koji vas je izdao na izborima. Smeta li vam to?

- Normalno i logično je da predsjednik splitskog HDZ-a bude na listi u 10. izbornoj jedinici, u kojoj Split predstavlja najveće središte. Znate, slaganje lista za parlamentarne izbore jedan je od najvećih izazova u životu svake političke stranke. Teško je sve interese pojedinaca i stranke zadovoljiti. Ovoga puta su se liste slagale balansiranije nego na izborima za Europski parlament. Ima iskusnijih i manje iskusnih, mlađih i starijih, ima i novih ljudi.

Davor Stier i vi ste jedini iz Opcije za promjene koji ste na listama. Penava je otišao k Škori, Tolušić se povukao, a Brkić je na marginama. Mislite li da je Plenković trebao sve uključiti bez obzira na unutarstranačke izbore?

- Svatko će na svoj način dati doprinos HDZ-u na predstojećim izborima. Da nisam na listi dao bih doprinos stranci na drugi način.

Čujete li se s Brkićem i mislite li da je u redu što nije na listi?

- Ponavljam. Svatko će na svoj način dati doprinos pobjedi HDZ-a, neovisno o tome nalazi li se na listi. Prije izbora 2015. godine nisam bio saborski zastupnik, ali sam i kao međunarodni tajnik stranke bio prisutan u hrvatskoj politici.  

Je li vam žao što je Penava otišao k Škori? Jeste li vi imali takvih ponuda?

- Ivan Penava je odlučio otići na drugu listu. To je njegovo pravo. Što se mene tiče, uvijek ću se boriti za HDZ, da bude što bolji i uvjerljiviji. HDZ uvijek pobjeđuje kada je uključiv i kada okuplja. I nikada kopije HDZ-a nisu uspjele niti će uspjeti zamijeniti HDZ. U tri desetljeća postojanja i u svim većim kriznim situacijama HDZ se dokazao kao nositelj izvršne vlasti. Svi najvažniji državnopolitički podvizi, od ostvarivanja neovisnosti preko pobjede u Domovinskom ratu do uključenja u politički Zapad, ostvareni su pod vodstvom HDZ-a. Pred nama je sada izazov preobrazbe Hrvatske u dugoročno uspješno društvo s naprednim gospodarstvom.

Škoro je svojom izjavom da obitelj silovane žene treba odlučiti hoće li ona zadržati dijete digao na noge žene u zemlji, ali je i obilježio kampanju temom koja je nas vraća unazad i spriječava da se razgovara o važnijim temama poput spasa gospodarstva. No, slažete li se vi sa Škorom i mislite li da silovana žena ima pravo na izbor?

- Protivim se tomu da se o osjetljivim temama poput prekida trudnoće olako govori. To je neodgovorno. Pitanje prekida trudnoće je previše složeno da bi se njime licitiralo u izbornim kampanjama. Znamo da je Ustavni sud naložio da se zakon o prekidu trudnoće mora mijenjati. Za to je potrebna temeljita rasprava. Toj ću važnoj raspravi dati svoj doprinos.

Obilježeni ste kao desniji HDZ-ovac. Što po vama to znači i doživljavate li se tako?

- Smatram se normalnim hrvatskim čovjekom koji je imao privilegij započeti svoj radni vijek u Uredu predsjednika Republike Franje Tuđmana. Formiran sam kao demokrat, odrastao sam s mišlju da će Hrvatska jednoga dana biti demokratska, neovisna i uključena u politički Zapad. Trodioba vlasti, snažna pravna država, visok stupanj zaštite ljudskih i manjinskih prava, borba za hrvatske nacionalne interese, socijalno-tržišna ekonomija, kršćanski pogled na svijet i čovjeka, to su osnovna uvjerenja moga političkog djelovanja. Ako je to Vama desnije, onda jesam desnije.

Prije par mjeseci htjeli ste preuzeti HDZ, a sada se borite za ulazak u Sabor. Što ćete ako ne uspijete? Gdje ćete raditi?

- Po naravi sam optimist. Očekujem da će HDZ pobijediti na izborima i formirati iduću hrvatsku vladu.

Planirate li povratak u diplomaciju?

- O tome uopće ne razmišljam. Usredotočen sam na pobjedu HDZ-a na izborima.

Kako ocjenjujete predsjedanje Hrvatske Europskim vijećem? Što smo napravili da ostanemo upamćeni?

- Nakon referenduma o izlasku Velike Britanije iz Europske unije izborio sam se kao ministar vanjskih i europskih poslova za to da Hrvatska dobije predsjedanje 2020. godine. Da nije bilo pandemije koronavirusa naše bi predsjedanje bilo još upečatljivije. Ovako će Hrvatska ostati prvenstveno upamćena kod naših jugoistočnih susjeda Makedonaca i Albanaca jer smo presudno pomogli da otvore pregovore o članstvu u Europskoj uniji. Na kraju krajeva, makedonska pošta Hrvatskoj je posvetila poštansku markicu. 

Predsjedanje nastavlja Njemačka gdje ste bili veleposlanik. Što očekujete od Nijemaca?

- Nijemci su zbog pandemije koronavirusa promijenili prioritete svoga predsjedanja. Očekujem da će Njemačka dati poticaj savjetovanju o budućnosti Europske unije, koja se nalazi u krizi identiteta. Što je danas Europska unija i kakva bi trebala biti, to su temeljna pitanja na koja mi suverene države članice moramo što prije dati prave odgovore.

Bojite li se korona virusa i držite li se svih mjera opreza?

- Ne bojim se koronavirusa, ali se pridržavam svih mjera opreza, pogotovo sada u kampanji.

Gledamo u oči novoj eskalaciji korona virusa u zemlji. No, izgleda da to vašu stranku ne smeta, premijer nije otišao u samoizolaciju iako je bio u doticaju s dvama zaraženim tenisačima te se uredno druži s građanima. Hodate li i vi okolo i što mislite o ponašanju šefa HDZ-a Andreja Plenkovića?

- Treba se pridržavati uputa medicinske struke, to jest epidemiologa. Ako kažu da se mora u (samo)izolaciju, ide se, ako kažu da se ne mora, ne ide se. 

Nosite li masku?

- Samo kada moram. Poštujem pravilo fizičke distance tako da uglavnom ne moram nositi masku. 

Je li stožer ispolitiziran do te mjere da je izgubio legitimitet?

- Stožer nije izgubio legitimitet, ali u očima javnosti ispolitiziran jest, i to zbog oporbe koja uvelike na tome gradi svoju izbornu strategiju. Po toj su logici i krizni stožeri u pobjedničkom Domovinskom ratu bili ispolitizirani, i to samo zato što ih je tada formirala vlast predvođena HDZ-om. Ma dajte, molim Vas.

Mislite li da su izbori trebali ipak biti na jesen? 

- Odluka o održavanju izbora je donesena. I velik dio oporbe glasovao je za raspuštanje Sabora, a mogla je biti protiv. Ključno je da će svima biti osigurano sudjelovanje na izborima. Prošle nedjelje održani su predsjednički izbori u Poljskoj i lokalni izbori u Francuskoj. Tako će biti održani izbori u nedjelju, 5. srpnja i u Hrvatskoj.

Ovih dana vas napada Stjepo Bartulica iz Domovinskog pokreta koji pretendira na mjesto ministra vanjskih poslova, a nositelj je Škorine liste u jedinici gdje ste i vi. Ne možemo se oteti dojmu da ste ideološki slični, barem u nekim stavovima oko vanjske politike. Čemu onda takvi napadi? Je li riječ samo o igrokazu?

- To morate pitati gospodina Bartulicu. Čini se da se malo zaletio s napadima i pokušajem skupljanja političkih bodova. Žao mi je da se spušta na takav nivo. Meni bi bilo logično da se bavi Restart koalicijom, a ne sa mnom. Ali očito ne može napadati ljevicu kada predvodi listu na kojoj su mu sukandidati ljudi s lijevim pedigreom, konkretno kadrovi Kristine Ikić Baniček i Marine Lovrić Merzel. A i sam gospodin Bartulica bio je savjetnik Ive Josipovića, koji je kao predsjednik Republike u Izraelu rekao da je "otrovna (ustaška) guja", što se Hrvatske tiče, "još uvijek tu". I koji je kasnije fratre sa Širokog Brijega označio kao "legitiman cilj djelovanja" partizana u Drugom svjetskom ratu. Nisam čuo ni vidio da se gospodin Bartulica kao uvjereni demokršćanin ikada od ovih izjava ogradio, ni dok je bio savjetnik Ive Josipovića ni poslije njegova predsjednikovanja.