Venezuelanski predsjednik Nicolás Maduro ovaj se tjedan našao još izoliraniji nakon što je izgubio dva regionalna saveznika, Honduras te Sveti Vincent i Grenadine, i to baš u trenutku dok se suočava s gomilanjem američkih pomorskih snaga na Karibima. 

U Hondurasu su preliminarni rezultati nedjeljnih izbora jasno pokazali novo političko usmjerenje. Kandidatkinja Rixi Moncada, štićenica ljevičarske predsjednice Xiomare Castro, pala je na daleke margine predsjedničke utrke s malim izgledima za pobjedu. Utrka se svela na dva desno orijentirana kandidata, Salvadora Nasrallu i Nasryja Asfuru, koji su obojica obećali prekinuti veze s vladom u Caracasu. Asfuru je, inače, prošlog tjedna javno podržao i američki predsjednik Donald Trump, javlja CNN.

Kraj jedne ere na Karibima

Sličan scenarij odigrao se i na Svetom Vincentu i Grenadinima, otočnoj državi koja je godinama bila pouzdan partner Venezuele. Premijer Ralph Gonsalves, dugogodišnji i gorljivi Madurov saveznik, izgubio je izbore nakon gotovo 25 godina na vlasti. Zemlju će sada voditi centristički desničar Godwin Friday, čija je stranka osvojila premoćnu većinu, odnosno 14 od 15 mjesta u parlamentu.

Ovi rezultati, zajedno s ranijim političkim promjenama diljem Latinske Amerike, ukazuju na šire regionalno udaljavanje od nekoć popularnog populističkog pokreta poznatog kao čavizam. Čak su i države kojima upravljaju ljevičarski ili centroljevičarski čelnici, poput Brazila, Čilea, Meksika i Kolumbije, ograničile odnose s Venezuelom, osobito nakon spornih izbora 2024. godine na kojima je Maduro proglašen pobjednikom unatoč brojnim dokazima o nepravilnostima.

Zahlađenje odnosa s najbližim susjedima

Kolumbija, koja s Venezuelom dijeli dugu kopnenu granicu i problem transnacionalne trgovine drogom, oduvijek je imala turbulentan odnos sa svojim susjedom. Pod trenutačnim predsjedanjem Gustava Petra, to je partnerstvo postalo prilično nestabilno. Iako je Petro na početku mandata obnovio diplomatske veze s Madurovom vladom, sada se čini da se distancirao.

TKO JE NICOLAS MADURO? Vozač autobusa čija glava sad vrijedi 50 milijuna dolara: 'On je najveći diler kokaina'

Odnosi s Brazilom također su varirali od prijateljskih do antagonističkih. Iako su veze obnovljene kada se Luiz Inácio Lula da Silva vratio na mjesto predsjednika prije tri godine, one nikada nisu dosegnule razinu bliskosti iz ranijih mandata. S druge strane, Argentina je pod vodstvom Javiera Mileija, koji otvoreno prezire socijalizam, praktički prekinula svaki smisleni dijalog s Madurovim režimom.

Tko su preostali prijatelji?

Ako situacija na Karibima eskalira u širi sukob, Venezuela bi mogla računati na tek nekolicinu preostalih prijatelja u regiji, a malo je vjerojatno da bi joj itko od njih bio od stvarne koristi. Kuba, dugogodišnji protivnik Sjedinjenih Država, ostala je lojalan saveznik Venezuele još od dolaska Cháveza na vlast. Međutim, otok se nalazi u jednoj od najvećih ekonomskih kriza u novijoj povijesti i nije u poziciji pružiti vojnu pomoć.

Kada su kubanskog ministra vanjskih poslova Brunu Rodrígueza pitali bi li Kuba odgovorila na eventualni američki napad na Venezuelu, on je izbjegao izravan odgovor.

- To je hipotetski scenarij. Kad me obavijestite da se dogodila američka vojna intervencija, javit ću vam - izjavio je Rodríguez, sugerirajući da će Havana vjerojatno ostati po strani.

Drugi preostali saveznik je Nikaragva, koju vodi Daniel Ortega. Iako je Ortega osudio američko gomilanje vojske, tvrdeći da Washington pokušava "oteti venezuelansku naftu izmišljajući priču o kokainu", on je uglavnom ostao tih tijekom ove krize i nije ponudio konkretnu pomoć.

Operacija "Južno koplje" 

S više od desetak ratnih brodova i 15.000 vojnika u regiji u sklopu onoga što je Pentagon nazvao operacijom "Južno koplje" (Southern Spear), pritisak na Caracas raste. Izvori bliski Bijeloj kući navode da je predsjednik Trump u ponedjeljak navečer održao sastanak o idućim koracima vezanim uz Venezuelu.

Maduro je na ovu kampanju pritiska odgovorio poznatom prkosnom retorikom, pokušavajući projicirati snagu unatoč sve većoj usamljenosti.

- To su bile sankcije, prijetnje, blokade, ekonomski rat, a Venezuelanci nisu pokleknuli. Ovdje su, kako se kaže, svi obuli čizme i otišli na posao - poručio je Maduro u nedjelju.

NOVI RAT Ako ga napadne Amerika, Maduro ima jednu opciju

Diplomati u Caracasu tvrde da se Maduro priprema za novu rundu pregovora te da neće odustati ni od jedne karte u svom špilu osim ako na to ne bude prisiljen. To je taktika iskovana godinama političkog preživljavanja, a bivši sindikalni vođa zapravo se kladi na to da Bijela kuća blefira, svjestan da američka javnost ima mali apetit za nove strane intervencije.

Dok Maduro igra igru čekanja, politička karta Latinske Amerike neumoljivo se mijenja, ostavljajući ga s sve manje opcija i sve manje prijatelja na koje se može osloniti u slučaju stvarne krize. Gubitak Hondurasa i Svetog Vincenta možda nije presudan vojni udarac, ali je snažan diplomatski signal da se regija okreće u drugom smjeru.

Trumpov ultimatum

Trump je navodno dao Maduru ultimatum da se odmah odrekne vlasti tijekom njihovog nedavnog poziva, ali venezuelanski autoritarni vođa odbio je, zahtijevajući "globalnu amnestiju" za sebe i saveznike, piše Miami Herald.

- Možete spasiti sebe i one koji su vam najbliži, ali morate sada napustiti zemlju - navodno je rekao Trump, nudeći siguran prolaz Maduru, njegovoj supruzi i sinu "samo ako odmah pristane dati ostavku".