Napetosti na Karibima dosegnule su točku usijanja kakva nije viđena desetljećima. Dok američki ratni brodovi patroliraju južnim vodama, a Bijela kuća pod vodstvom Donalda Trumpa pojačava pritisak, venezuelanski predsjednik Nicolás Maduro nalazi se u najtežoj poziciji svoje političke karijere. Nekoć sindikalni vođa i vozač gradskog prijevoza, Maduro je danas čovjek s jednom od najvećih tjeralica na svijetu. Američka administracija, optužujući ga da je pretvorio Venezuelu u narko-državu, nudi vrtoglavih 46 milijuna eura (50 milijuna dolara) za informacije koje bi dovele do njegova uhićenja.
Ova dramatična eskalacija, koja uključuje zapljenu zrakoplova, pomorske blokade i teške optužbe za narko-terorizam, kulminacija je dugogodišnjeg sukoba između Washingtona i Caracasa. No, tko je zapravo čovjek koji je naslijedio Huga Cháveza i kako je završio na nišanu američkog pravosuđa i vojske?
Američko Ministarstvo pravosuđa već godinama gradi slučaj protiv Madura, a situacija je eskalirala povratkom Donalda Trumpa u Bijelu kuću u siječnju 2025. godine. Ključna figura u ovoj pravnoj ofenzivi je američka državna odvjetnica Pam Bondi, koja je bez dlake na jeziku opisala venezuelanskog vođu.
- Maduro je jedan od najmoćnijih trgovaca drogom na svijetu i prijetnja nacionalnoj sigurnosti Sjedinjenih Država. Pod vodstvom predsjednika Trumpa, on neće izbjeći pravdi i odgovarat će za svoje gnjusne zločine - izjavila je Bondi najavljujući povećanje nagrade.
Optužnica tereti Madura i njegove najbliže suradnike da vode takozvani "Cártel de Los Soles" ili "Kartel sunca". Naziv potječe od zlatnih sunaca koja kao oznake činova na ramenima nose visoki venezuelanski generali. Prema američkim istražiteljima, ovo nije klasični narko-kartel, već kriminalna organizacija ugrađena u sam vrh državnog aparata – vojsku, obavještajne službe i pravosuđe.
Cilj ove organizacije, tvrde tužitelji, nije bio samo bogaćenje, već i korištenje kokaina kao oružja protiv Sjedinjenih Država. Američke vlasti navode da je Maduro sklopio savez s kolumbijskom gerilskom skupinom FARC kako bi "preplavio" američke ulice tonama kokaina, namjerno potkopavajući zdravlje i dobrobit američkih građana.
Tko je zapravo Nicolás Maduro?
Prije nego što je postao lice s tjeralice i predsjednik s autokratskim ovlastima, Nicolás Maduro Moros imao je sasvim drugačiji životni put. Rođen 1962. u Caracasu, u radničkoj obitelji, mladi Maduro nije pokazivao ambicije za visoku politiku. Bio je zaljubljenik u rock glazbu, a navodno je čak razmišljao o osnivanju benda.
Umjesto na pozornici, završio je za volanom. Godinama je radio kao vozač autobusa u sustavu podzemne željeznice u Caracasu. Upravo je tamo izbrusio svoje vještine pregovaranja i agitiranja. Kao neslužbeni sindikalni vođa, često je prkosio upravi tražeći bolja prava za radnike. Njegovi kolege iz tog vremena pamte ga kao visokog, brkatog i glasnog borca za radnička prava, koji je politiku učio na ulici, a ne na prestižnim sveučilištima.
Njegov život promijenio se početkom 1990-ih kada je upoznao karizmatičnog potpukovnika Huga Cháveza. Chávez je tada bio u zatvoru zbog neuspjelog pokušaja državnog udara 1992. godine. Madurova supruga, Cilia Flores, bila je odvjetnica koja je vodila Chávezovu obranu i uspjela ishoditi njegovo oslobađanje. Ta veza katapultirala je bivšeg vozača autobusa u najuži krug budućeg predsjednika.
Uspon uz Huga Cháveza
Kada je Chávez došao na vlast, Maduro je bio uz njega na svakom koraku. Služio je kao predsjednik Nacionalne skupštine, a kasnije i kao ministar vanjskih poslova punih šest godina. U toj ulozi, Maduro je izgradio čvrste veze s američkim rivalima – Kubom, Iranom, Rusijom i Kinom – postavljajući temelje za vanjsku politiku koja će kasnije definirati njegovu vlastitu vladavinu.
Chávez, koji je bolovao od raka, u prosincu 2012. javno je imenovao Madura svojim nasljednikom.
- Ako se nešto dogodi... izaberite Nicolása Madura za predsjednika - poručio je tada Chávez svojim sljedbenicima.
Nakon Chávezove smrti u ožujku 2013., Maduro je preuzeo kormilo države, pobijedivši na izborima s vrlo tijesnom razlikom, što je oporba odmah osporila. No, karizma njegova prethodnika nije bila prenosiva. Dok je Chávez uživao gotovo religiozno obožavanje siromašnih slojeva zbog svojih socijalnih programa financiranih naftom, Maduro je naslijedio ekonomiju u slobodnom padu.
Vladavina čvrste ruke i ekonomski slom
Madurova era obilježena je jednom od najgorih ekonomskih kriza u modernoj povijesti Latinske Amerike. Pad cijena nafte, u kombinaciji s lošim upravljanjem i korupcijom, doveo je do hiperinflacije, nestašice hrane i lijekova te masovnog egzodusa milijuna Venezuelanaca.
Suočen s prosvjedima, Maduro je odgovorio represijom. Oporbeni čelnici su zatvarani, prosvjedi su gušeni silom, a institucije poput Nacionalne skupštine su marginalizirane u korist tijela lojalnih predsjedniku. Unatoč sankcijama Europske unije i SAD-a, Maduro je uspio zadržati vlast oslanjajući se na lojalnost vojske – iste one vojske koju Amerikanci sada optužuju za vođenje narko-kartela.
[Službene optužbe američkog Ministarstva pravosuđa](https://www.justice.gov) detaljno opisuju kako je ta lojalnost navodno kupovana profitom od droge. Prema optužnici, visoki dužnosnici primali su milijunske iznose mita kako bi omogućili nesmetan prolaz pošiljkama kokaina prema sjeveru.
Osveta 'El Polla' i nećaci s kokainom
Iako Maduro tvrdi da su sve optužbe "politička propaganda" i "imperijalistička urota", dokazi koji su isplivali tijekom godina stvaraju neugodnu sliku za njegov režim. Jedan od najtežih udaraca bio je slučaj "Narko-nećaka". Dvojica nećaka prve dame Cilie Flores uhićena su 2015. godine u operaciji DEA-e na Haitiju dok su pokušavali dogovoriti transport 800 kilograma kokaina u SAD. Osuđeni su u New Yorku, što je izravno povezalo predsjedničku obitelj s trgovinom drogom.
Još opasniji za Madura pokazao se Hugo "El Pollo" Carvajal, bivši šef venezuelanske vojne obavještajne službe. Nekoć strah i trepet Venezuele i Madurov čovjek od povjerenja, Carvajal se okrenuo protiv režima i pobjegao. Nakon dugotrajne pravne bitke i izručenja iz Španjolske, "El Pollo" je priznao krivnju pred američkim sudom i počeo surađivati s tužiteljima.
Njegovo svjedočenje navodno je potvrdilo postojanje Kartela sunca i izravnu uključenost vrha vlasti u operacije s FARC-om. Carvajal je otkrio rute, imena i bankovne račune, dajući američkim vlastima streljivo koje im je nedostajalo za podizanje optužnica na najvišoj razini.
Ratni brodovi na Karibima
Situacija u 2025. godini dramatično je drugačija od prijašnjih diplomatskih prepucavanja. Trumpova administracija prešla je s riječi na djela. U rujnu 2025., američka vojska počela je presretati venezuelanske brodove u međunarodnim vodama, tvrdeći da prevoze narkotike.
- Naši brodovi i zrakoplovi neće dopustiti da se otrov slijeva u našu zemlju - poručio je Trump.
Kao odgovor, Maduro je zaprijetio "oružanom borbom" i ustvrdio da Venezuela posjeduje 5000 ruskih protuzračnih projektila raspoređenih na ključnim pozicijama. Retorika iz Caracasa je ratoborna; Maduro optužuje Washington da pod krinkom borbe protiv droge priprema invaziju kako bi se domogao venezuelanske nafte.
Zapljena Madurovih privatnih zrakoplova – jednog u Dominikanskoj Republici i drugog na Floridi – dodatno je ponizila venezuelanskog vođu. Ti zrakoplovi, vrijedni milijune eura, sada su trofeji Amerike.
