Vlada je ovih dana neslužbeno najavila smanjivanje PDV-a s 25 na 13 posto na ribu, meso, voće i povrće. No već sad pojedini trgovci jasno poručuju da neće zbog toga snižavati cijene.

"Bili bi štupidi (glupi, op.a) kad bi pojeftinili. Treba platiti radnike, gorivo za transport, prostore i druge namete. Što skinu PDV-a iskoristit ćemo za druge stvari", rekli su prodavači u Poreču.

Inače voće i povrće najtraženiji su na porečkoj tržnici, a svježa riba je od 30 do 200 kuna.

U razgovoru se prisjećaju da su bili snizili i PDV u ugostiteljstvu, a da nitko nije spustio cijene, a kad je PDV opet podignut, svi su cijene digli. 

Istovremeno jedan od bjelovarskih mesara kaže da bi pojeftinio meso ako padne PDV, ali ima zadršku.

"Porez je trebalo sniziti i ranije jer bi ljudi više kupovali. Ali sam siguran da će velike kompanije u smanjivanju PDV-a jedan dio nastojati zadržati za sebe", rekao je jedan od bjelovarskih vlasnika privatne mesnice.

S našim sugovornicima slaže se i mr. Božina, koja također potvrđuje da je dosadašnje iskustvo pokazalo da trgovci vješto koriste bilo kakvo pojeftinjenje za vlastitu zaradu, a da pritom ne snižavaju cijene proizvoda.

Ljenčine Koliko nas koštaju saborski zastupnici dok su na godišnjem

"Jedino što će zbog nižeg PDV-a naši proizvođači biti konkurentniji cijenom u odnosu na uvoz", kaže.

Ako PDV na pojedinu vrstu hrane padne na 13 posto, ne znači da će roba zaista i pojeftiniti. Bit će lakše poljoprivrednicima, ribarima i proizvođačima mesa jer će svoju robu moći prodati jeftinije trgovcima, ali do kupaca taj val 'jeftinijeg' možda neće stići.

Kad je riječ o plaćama, poslodavcima se ukidaju oba doprinosa - 1,7 posto za zapošljavanje i 0,5 posto za zaštitu na radu. Stopa poreza na dohodak od 36 posto primjenjivat će se na plaće veće od 25.000 ili 35.000 kuna, ali će se doprinos za zdravstveno osiguranje povećati za 1,5 posto.

Na primjeru prosječne plaće od 6300 kuna, to je ušteda od 154,86 kuna za prvi spomenuti doprinos i 45,55 kuna za drugi spomenuti doprinos. Ispada da bi poslodavci imali 200,41 kunu manje troškova za prosječnu plaću koju daju radnicima. S obzirom na to da se istodobno diže izdvajanje za zdravstvo s 15 na 16,5 posto, na prosječnoj plaći to bi bilo povećanje s 1366,45 kuna na 1503,10 kuna.

Kad se zbroji ušteda poslodavca koju će imati kad prestane plaćati ranije spomenute doprinose i veći trošak za zdravstveno, ispada da mu je taj radnik jeftiniji za 63 kune na mjesec. Izračunala nam je to dipl. eoc. Anja Božina iz Visoke škole za financijski menadžment RRif.

Jeftini populizam Zablude o rastu minimalne plaće u Hrvatskoj

No o tom potom. Naime, prema sadašnjoj ideji, poslodavci više ne bi morali plaćati doprinose za zapošljavanje i za slučaj ozljede što bi im pojeftinilo trošak radnika, no oni to ne bi morali dati radniku, nego bi mogli jednostavno zadržati za sebe.

Prevedeno, radnici možda neće vidjeti ni lipe na svojoj plaći unatoč tome što Vlada kreće u rasterećivanje plaća radnika, jer se rasterećenje odnosi na poslodavca koji može zadržati iste plaće svojih radnika kao dosad.

"Riječ je zapravo o kozmetičkom potezu Vlade koji radnici neće osjetiti, osim ako poslodavci rasterećeni bruto ne prebace u neto povećanje plaće. Najbitnije je da se ove reforme ne tiču baš nikako radnika koji imaju najmanje i minimalne plaće", kaže mr. Božina.

"Oni s najnižim plaćama i dosad su bili oslobođeni oporezivanja pa im porezno rasterećenje ne donosi baš nikakav učinak ni na njihov bruto ni na neto. Za same radnike puno konkretnije bi bilo da se poveća minimalna plaća od 3439,39 kuna neto", kaže naša sugovornica.

Ove bi mini reforme trebale proći proceduru usuglašavanja i savjetovanja do početka jeseni, a onda bi se krenulo u saborsku proceduru. Na snagu bi sve, prema neslužbenim najavama, trebalo stupiti početkom iduće godine. 

Isto je i s rasterećenjem plaća, koje će svakako koristiti poslodavcima, makar neznatno, ali to ne znači da će radnicima automatski plaće porasti.

"Poslodavci će zbog ovog poteza minimalno smanjiti svoj trošak koji imaju po zaposleniku, a jedino će profitirati oni s velikim plaćama pa će oni ugrubo imati za 1000 do 2000 kuna veću plaću", govori mr. Božina. I to zato što Vlada planira povisiti granicu neto plaća na koju se odnosi stopa od 36 posto.

Opterećenje Porazno: Hrvatski porezi među najvećima u Europi Ona bi se sa sadašnjih 17.500 kuna neto podigla na 25.000 ili čak 35.000 kuna neto. S obzirom na to da je riječ o jako velikom rasponu, mr. Božina kaže da je vrlo nezahvalno išta izračunavati, ali da bi svi oni koji imaju plaću od 20.000 do 40.000 kuna neto mogli osjetiti povećanje od 1000 do 2000 kuna.

Prema podacima Porezne uprave, lani je 17.149 radnika imalo plaću veću od 18.000 kuna, što znači da bi jedino oni mogli osjetiti stvarno i konkretno povećanje plaće.

Puno veće rasterećenje osjetit će poslodavci koji imaju radnike s visokim i menadžerskim plaćama jer bi se pomaknuo porezni razred od 36 posto sa sadašnjih 17.500 kuna na više. Na takvim radnicima poslodavci bi mogli uštedjeti i po 2000 kuna.

Oni s najnižim plaćama o ovim reformama mogu samo slušati jer se na njih sve ovo baš nimalo ne odnosi. Niti će poslodavac dobiti za njih rasterećenja niti će njima plaća rasti. 

1. Poslodavci pohvaljuju makar malo rasterećenje     

Ukidanje doprinosa za zapošljavanje i doprinosa za zaštitu na radu smanjit će bruto trošak radnika s prosječnom plaćom za oko 60 kuna.     

2. Smiješi im se viša plaća, ovisi o poslodavcima     

Rasterećenje plaća od pojedinih doprinosa ne znači da poslodavci taj ‘višak’ moraju prenijeti na neto plaću radnika. Mogu ga jednostavno zadržati.     

3. Trgovci bi mogli zaraditi na nižem PDV-u     

Smanji li se porez na pojedine prehrambene proizvode,trgovci će robu dobivati jeftinije. To ne znači da će i na policama automatski snižavati cijene.     

4.  Oni na minimalcu ne dobivaju baš ništa     

Za radnike s minimalnom plaćom ne događa se baš ništa. Sve ostaje isto te ne mogu računati ni na kakvo povećanje svojeg minimalca.

5. 'Kupci će penalizirati trgovce koji ne pojeftine hranu’     

Prema mišljenju Krešimira Severa, čelnika Nezavisnih hrvatskih sindikata, odlična je najava da se snizi PDV na pojedine prehrambene proizvode jer hrana i nealkoholna pića čine oko 30 posto kućnog budžeta. Smatra, ako neki trgovac ne snizi cijenu hrane, kupci će ga kazniti jer će ići onima koji će to učiniti pa će potrošači korigirati tržište. Kaže - ovo je puno konkretnija mjera nego da su PDV spustili na 24%.     

Porezni režim Hrvatske plaće: Kome najbrže, a kome najsporije rastu

6. Na dobitku će biti oni s vrlo velikim plaćama     

Ako bi se stopa od 36 posto podigla sa 17.500 na čak 35.000 neto plaće, to bi najplaćenijim radnicima teoretski moglo donijeti povećanje plaće do 2000 kn.     

7.  Jeftinija hrana olakšat će umirovljenicima     

Uz ionako male mirovine, hrana ‘guta’ i više od 30 posto prosječnog budžeta umirovljenika kojima će ušteda na košarici malo popraviti budžet.     

8. Informatičarima i menadžerima malo više     

Sindikalist Sever misli da će povećanje plaća možda dotaknuti informatičare, ugledne liječnike i menadžere. No tisuću kuna više njima ionako malo znači, kaže Sever.     

9.  Ovime se neće zaustaviti iseljavanje kvalificiranih     

Sindikalisti komentira da, ako se najveće plaće išlo rasteretiti kako bi se one podigle i najbolji radnici zadržali, ni povećanje od tisuću kuna neće ih zadržati.     

10. Što sa zdravstvom i nezaposlenima kad počne reforma?     

Kad se ukinu doprinosi za zapošljavanje i za zaštitu na radu, bez tih prihoda ostat će Hrvatski zavod za zapošljavanje koji tim novcem isplaćuje naknadu za nezaposlene, kao i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje koji plaća bolovanje za ozljede na radu.

Treba pričekati Vladino predstavljanje reformi i vidjeti hoće li se zbog rasterećenja poslodavaca, opteretiti drugi dio državnog proračuna kako bi se manjak premostio. Nekako će se manjak od doprinosa morati namiriti, na Vladi je da objasni kako.