Eurostat je prošli tjedan objavio podatke o poreznom opterećenju u zemljama Europske unije za 2016. godinu.
Prema uobičajenom pokazatelju udjela prihoda od poreza i doprinosa u BDP-u Hrvatska se u 2016. godini nalazila pri sredini EU ljestvice poreznog opterećenja (Slika 1). Takav se položaj često tumači kao argument za opravdanje uvođenje dodatnih ili obranu postojećih nameta. Na posljetku, nisu li stope poreza na dohodak i dobit u Hrvatskoj niže nego u većini razvijenih zemalja Unije? Doista, slika 1 pokazuje da su najviše porezno opterećene razvijene zemlje, poput Francuske, Danske i Belgije.
Slika 1: Udio prihoda od poreza i doprinosa u BDP-u
Većina razvijenih zemalja ima relativno visoko porezno opterećenje zbog financiranja većeg udjela javne potrošnje u BDP-u. Pravilnost da razvijenije zemlje imaju veću razinu javne potrošnje se u javnim financijama i političkoj ekonomiji objašnjava tzv. Wagnerovim zakonom. Ovaj „zakon“ govori da je s ekonomskim i društvenim napretkom neke zemlje redovito povezano proširenje državnih aktivnosti (kultura, blagostanje i sl.), iz čega proizlazi i apsolutno i relativno povećanje državnih rashoda.
Kako bi se dobila bolja slika poreznog opterećenja, koja uzima u obzir razlike u razvijenosti među zemljama, na Slici 2 je prikazan „korigirani“ pokazatelj udjela prihoda opće države u BDP-u. Korekcija je izvršena za realnu razliku u stupnju gospodarskog razvoja. Na primjer, ako je zemlja dostigla tek 60% prosječne razine razvoja EU, njezin omjer poreza i doprinosa sa slike 1 korigirat će se prema gore za faktor 1/0,6.
Slika 2: Korigirani (PPP) pokazatelj opterećenja gospodarstva
Ovako definirani pokazatelj Hrvatsku smješta u top 5 najopterećenije zemlje u Europskoj uniji, uz Mađarsku, Poljsku, Bugarsku i Češku. Ovakav pokazatelj jasnije ocrtava i stvarno porezno opterećenje u razvijenim zemljama, koje za razinu razvijenosti više nije toliko visoko (Njemačka, Belgija, Italija i Austrija se sada nalaze pri dnu ljestvice).
Osim razine poreznog opterećenja zanimljivo je promatrati i promjenu poreznog opterećenja u Hrvatskoj od početka krize. Slika 3 pokazuje promjenu poreznog opterećenja, doprinose promjeni i stopu rasta BDP-a, kako bi se u obzir uzeo utjecaj poslovnog ciklusa.
Slika 3: Ukupno porezno opterećenje po komponentama (u %)
Slika pokazuje kako je od 2009. do 2011. godine porezno opterećenje blago padalo. Međutim, kretanje strukture poreznog opterećenja i stope rasta BDP-a upućuje kako je ovaj pad većinom bio posljedica silazne faze ciklusa.
Od 2012. godine porezno opterećenje je raslo, bez obzira što se gospodarstvo i dalje nalazilo u recesiji. Opterećenje je nastavilo rasti i u razdoblju nakon 2012. godine. Kumulativno se porezno opterećenje od 2012. godine do 2016. godine povećalo za 2 postotna boda BDP-a.
Najveće promjene na koje treba podsjetiti, a na koje upućuje kretanje komponenti poreznog opterećenja u gornjoj slici, su:
- povećanje opće stope PDV-a s 22% na 23% u 2009. godini
- smanjenje doprinosa na zdravstvo u 2012. godini s 15% na 13%
- povećanje opće stope PDV-a s 23% na 25% u 2012. godini
- vraćanje doprinosa za zdravstvo s 13% na 15% u 2014. godini
- reforma poreza na dohodak u 2015. godini
Kontinuirani rast poreznog opterećenja treba staviti i u kontekst fiskalne konsolidacije koja je provedena u Hrvatskoj, a koja se većinom temeljila na prihodnoj strani proračun.
Tekst je preuzet s portala Arhivanalitika.
