Hrvatska je još na dnu europskih zemalja koje koriste EU fondove iako se u zadnje vrijeme povlačenje pomalo popravlja. Većina hrvatskih građana ipak dosad nije bila svjesna da zemlju čeka visok trošak predsjedanja EU. Nakon što je Velika Britanija na referendumu prošle godine izglasala odlazak iz Unije, Hrvatska se pomaknula u redoslijedu predsjedanja Europskim vijećem (to nije isto što i Vijeće Europe) i Vijećem ministara EU, odnosno kako se kolokvijalno kaže, predsjedat će cijelom Unijom.

Hrvatska na čelo EU dolazi prvog dana 2020. godine, ali iako se to čini dalek datum, već je počelo trošenje novca i obavljanje priprema za taj važni događaj. Iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova potvrđuju nam da su pripreme počele već u rujnu prošle godine. "U 2017. godini počet će sveobuhvatne i konkretne mjere za predsjedanje. Pripreme za predsjedanje dugotrajan su i sveobuhvatan proces, a prema iskustvima drugih zemalja, pripreme je potrebno početi tri godine ranije", odgovaraju nam iz ministarstva.

Otpor EU državnici sad i otvoreno opisuju Trumpa kao prijetnju

Kad smo razgovarali s nekim službenicima veleposlanstva i stalnog predstavništva Hrvatske u EU, rekli su nam da se već naveliko radi na organizaciji, ali se već počeo trošiti novac na razne sastanke, pripreme i organizaciju. Iako smo doznali da je Hrvatska trebala potrošiti otprilike kao i Slovačka prošle godine na svoje predsjedanje, u ministarstvu su službeno suzdržaniji, ali potvrđuju da neće biti nimalo jeftino. I ne možemo računati na pomoć EU.

Troškove predsjedanja treba podnijeti svaka država. Slovačka je lani predvidjela potrošiti 70 milijuna eura ili oko 525 milijuna kuna. To bi trebao biti okvir i za Hrvatsku. "U ovom trenutku ne možemo dati preciznu procjenu troškova hrvatskog predsjedanja. Iz primjera drugih država proizlazi da je trošak predsjedanja između 50 i 110 milijuna eura. Trošak se financira iz nacionalnog proračuna, a manji dio novca EU fondova može se iskoristiti tek za edukaciju kadrova", odgovaraju iz ministarstva koje vodi Davor Ivo Stier.

Jedan od većih troškova bit će novo zapošljavanje iako iz ministarstva obećavaju da će se maksimalno pokušati pokriti iz postojećih kadrova i iz Ministarstva vanjskih poslova, ali i ostalih tijela državne uprave. U Stalnom predstavništvu Hrvatske pri EU u Bruxellesu trenutačno radi 85 zaposlenika. Većina ih je iz MVEP-a. Tijekom godinu i pol dana, odnosno u vrijeme predsjedanja, šest mjeseci prije i šest mjeseci poslije, tamo će biti između 220 i 250 djelatnika.

Osim utrostručenja zaposlenih, svi će se morati dodatno educirati za posao koji nisu radili (sektorska izobrazba, vođenje sastanaka kao predsjedavajući, priprema materijala, predstavljanje rada javnosti). Bit će to veoma zahtjevan i opsežan posao za malu državu poput Hrvatske. Pitali smo i koliku će službenici imati plaću u EU jer ne treba miješati visoke plaće eurozastupnika sa zaposlenicima koji imaju nešto niže plaće od ostalih kolega iz drugih zemalja.

600.000 gladnih EU posrće pod siromaštvom, iznenadit će vas gdje je Hrvatska

Točan odgovor nismo dobili, no očito će biti prilike za nove kadrove da odu raditi u Bruxelles. Iako predsjedanje traje pola godine, Hrvatska će sudjelovati u najvažnijim odlukama i njhovoj pripremi godinu i pol dana. EU je svako predsjedanje zamislio u obliku skupina koje zovu trio. Tri zemlje koje predsjedaju Vijećem EU trebaju postaviti zajedničke dugoročne ciljeve i zajednički program za 18 mjeseci, objašnjavaju u ministarstvu.

Hrvatska je u triju s Rumunjskom i Finskom, koja će voditi EU tijekom 2019. godine. Nakon toga Hrvatska preuzima uzde, a predat će predsjedanje Njemačkoj. Presjedanje svaka zemlja može iskoristiti i za svoje predstavljanje i promociju širom Europske unije. Opet, ako uzmemo primjer Slovačke, oni su uz svoje ciljeve i službene dokumente, na internetskoj stranici nudili svoje nacionalne prezentacije i znamenitosti.

Predsjedavateljica organizira i niz događaja u drugim zemljama, a može organizirati i skup čelnika ostalih članica u svojoj zemlji. Zbog velikog troška Slovaci su čak imali i privatne sponzore kroz velike internacionalne kompanije. Primjerice, pomagali su im Microsoft i Citroën, slovačka naftna kompanija i sl. "Razmotrit ćemo i mogućnost sponzorstva ili partnerstva s privatnim tvrtkama", kažu iz našeg ministarstva.

U našem će trošku, osim angažmana stručnjaka, biti pokrivanje troškova logistike, sigurnosti, organizacije raznih društvenih i kulturnih događanja. Kako će sve izgledati, tek treba definirati. "Predsjedanje donosi višestruke koristi. Bit ćemo prepoznatljiviji u EU i svijetu, možemo promicati nacionalne prioritete u EU, a države koje prvi put predsjedaju dodatno jačaju svoje administrativne kapacitete", obrazlažu u ministarstvu.

Sad na sud 'Đavolja kći' izgubila imunitet u EU-parlamentu

Da je Hrvatskoj potrebna bolja organizacija, svjedoči i zgrada u Bruxellesu od 4000 kvadrata. Hrvatska ju je prije gotovo četiri godine kupila za 87 milijuna kuna za naše predstavništvo. Još je neuseljiva iako je plaćena 2800 eura po kvadratu! Paralelno plaćamo 16.000 eura najma mjesečno na drugoj lokaciji. Lani je planirano čak 26 milijuna kuna za dodatne radove na zgradi.

Hoće li je Hrvatska početi koristiti do 2020. godine, u ministarstvu ne znaju. Odgovorili su nam procjenom da će biti potrebno 15 mjeseci za useljenje od datuma kad Vlada donese odluku prema kojoj taj projekt treba biti završen. Niti prošla niti ova vlada još to nisu učinile niti postoji najava da će uskoro učiniti. A zgrada zjapi prazna četvrtu godinu.