'Martina Dalić okupila je pravu ortačku skupinu'
I dok vladajući pokušavaju ostavkom potpredsjednice Vlade i ministrice gospodarstva Martine Dalić sanirati štetu nastalu nakon objavljivanja prepiske iz koje je danas jasnije kako je nastao "lex Agrokor", bivša predsjednica Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa i pravnica Dalija Orešković ustvrdila je kako ostavka sama po sebi ništa ne znači te da ona nije dovoljna. Iz svega što je objavljeno u javnosti vidljivo je, kaže, kako su, možda ne o svim detaljima, ali o bitnim stvarima na vrijeme sve znali predsjednik Vlade Andrej Plenković i ministar financija Zdravko Marić.
"To je ono što njih ovog trenutka politički korumpira i ne može se reći da nisu odgovorni", smatra Orešković.
Prokomentirala je relativiziranje cijele situacije od strane premijera, koji govori tek o "malim sjenama", ali i izjave Martine Dalić, koja je na dan ostavke odbacila svoju odgovornost jer, kako tvrdi, nije učinila ništa nemoralno, krivo ni nezakonito. Za Orešković iz javnog istupa bivše potpredsjednice Vlade vidljivo je kako je ona na ostavku bila prisiljena te da je ona rezultat pritiska javnosti ili ostalih sudionika političkog života.
"Vrlo često oni koji su krivi tvrde upravo istu stvar. Teško mi je povjerovati da bivša ministrica Martina Dalić ne prepoznaje što je u ovoj situaciji tako strašno sporno. Ako to uistinu ne prepoznaje, onda je njezin osobni problem puno veći nego što mi to mislimo", izjavila je.
I dok je dojam u javnosti da premijer aferu Mailovi relativizira pričama o "malim sjenama" u dobrom procesu, Orešković napominje:
"Što premijer više inzistira na tome da ovdje postoje samo male sjene, to mi se čini da se njegova daljnja politička karijera sve više bliži svom kraju. Financijska korist koja je stečena od strane uskoga kruga ljudi, u trenutku kad se od većine vjerovnika očekuje da odustanu od velikog dijela svog potraživanja, govori da se ovdje ne radi o maloj sjeni. Oni koji tako razmišljaju bacili su sjenu na to kako nam funkcionira država i u čijem se interesu koristi javna dužnost. Vjerujem da takvi političari, dužnosnici i državnici nemaju blistavu političku budućnost", kazala je.
Podsjetila je bivšu potpredsjednicu Vlade, ali i premijera, gdje je problem. I dok se eventualnom kaznenom odgovornošću trebaju pozabaviti nadležna tijela u postupku koji traje nekoliko godina, Orešković napominje kako je iz svega objavljenog vidljivo da je Martina Dalić u izvršavanju dužnosti, zadaća i obveza koje je imala kao ministrica i potpredsjednica Vlade organizirala skupinu ljudi s kojima je očito u osobnom odnosu, bilo prijateljskom, poslovnom ili nekom drugom. U svakom slučaju, nastavlja, riječ je o ljudima od njezinog povjerenja koje je odabrala da tajno, mimo uobičajenih procedura pripremanja normativnih rješenja, osmisle što će se događati s trgovačkim društvom koje je tada bilo u privatnom vlasništvu.
"Pri tome je potpredsjednica Vlade koristila svoju funkciju, ulogu i položaj pa je taj prijedlog jedne neformalne, tajne skupine, rekla bih ortačke, predložila Vladi, koji je potom upućen u daljnju zakonodavnu proceduru. Tako je utjecala na sadržaj zakona, upravo u obliku i sadržaju kakav je on danas, a od tog najveću i prvenstvenu korist imali su upravo oni koji su sam zakon osmišljavali, a čiji je identitet ministrica Dalić unatoč opetovanim upitima javnosti i novinara te zastupnika u Saboru uporno skrivala.
Sve to upućuje da je od samog starta postojala namjera, koja nije bila motivirana zaštitom javnih interesa nego prvenstveno ostvarivanjem privatnih interesa jedne povezane interesne skupine okupljene oko ministrice Dalić", navela je bivša predsjednica Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa.
Da je Martina Dalić imala dobre namjere i određenu samosvijest o tome što je njezina osnovna dužnost kao potpredsjednice Vlade i ministrice, trebala je, ako je već štitila grupu ljudi u koje je imala povjerenje da imaju znanje kako predložiti i osmisliti određeno rješenje i da nije bilo motivirano privatnim financijskim interesima, kad je zakon stupio na snagu na pitanja javnosti i saborskih zastupnika jasno reći tko su ti ljudi i zašto se za pomoć obratila upravo njima, napominje Orešković.
"Nakon toga ti isti ljudi nisu smjeli imati apsolutno nikakav pristup konzultantskim i savjetodavnim uslugama, a koje je odabrao, očito bez ikakvih kontrolnih mehanizama, Ante Ramljak, kao čovjek koji je u tome sudjelovao. Sve nakon toga zapravo je nebitno i samo potvrđuje da je od samog starta namjera bila nešto drugo", ističe. Premijer je, pak, smatra Orešković, imao dva vrlo jednostavna izbora. Prvo, bio je odgovoran pratiti što se događa, ako je već rješavanje krize u Agrokoru bilo najveće pitanje, teret i problem s kojim se suočila ova vlada.
Nastavak na sljedećoj stranici...
"Ako je već imao toliko povjerenja u ministricu Dalić da ju nije kontrolirao i provjeravao, onog trenutka kad su u javnosti postavljena pitanja tko je autor zakona, to isto pitanje, ako ne ranije onda barem tad, trebao si je postaviti sam premijer", rekla je Orešković.
"Ako je neko druže vrijeme predsjednik Vlade o tome imao saznanja, onda je za nepoduzimanje itekako kriv", ustvrdila je.
Sad je, napominje, stavljena sjena na opravdanost takve nagodbe, iznuđene gotovo pod pritiskom i pod svaku cijenu, jer osnovna argumentacija i logika kojom se to obrazlaže, jednostavno, kaže, nije uvjerljiva. Zanimalo nas je baca li slučaj Agrokor sjenu na bilo koje druge poteze koje će ubuduće vući vlada Andreja Plenkovića.
"Ne znam je li primjereno da o tome donosim svoj stav i sud, ali ako me već pitate, čini mi se da vladi koja funkcionira pod ovako velikim teretom nitko ne može vjerovati. Ako je mandat ove vlade bio provođenje važnih strukturnih reformi, o kojima se toliko puno govori, ne vjerujem da se mogu upustiti u bilo koje od najavljivanih procesa, a da će im građani vjerovati da pri tome neće ponovno dopustiti da netko u svemu tome ostvari nesrazmjernu i nepripadajuću korist", izjavila je Orešković.
U petak će se pred Povjerenstvom za odlučivanje o sukobu interesa naći i slučaj Dalić. Orešković navodi kako ta institucija svoj posao može odraditi puno brže nego što je to slučaj s institucijama kaznenog progona. No upozorava:
"Povjerenstvo sukladno svojim ovlastima moći će zahvatiti samo jedan mali dio ovog mozaika. Važno je da ga odradi i da to bude profesionalno, objektivno i relativno brzo, jer to nalaže javno interes. Međutim, ne bi se smjelo dogoditi da postupak pred povjerenstvom, u ovom trenutku, samo protiv Martine Dalić, posluži kao izlika da se njime ne bave i druga nadležna tijela. Nije to samo DORH, tu je i HANFA. Ovdje se postavlja pitanje je li netko imao pravo odnosno mogućnost pristupa povlaštenim informacijama i je li ih koristio na način koji je zapravo doveo do manipuliranja na tržištu vrijednosnih papira", napominje Orešković.
No, čelni čovjek te institucije Ante Žigman kojeg s bivšom ministricom veže niz godina poslovne suradnje pa se u javnosti postavilo pitanje može li ta institucija svoj posao odraditi nepristrano. Orešković napominje kako je rješenje za to vrlo jednostavno te da bi se Ante Žigman trebao izuzeti iz svih procesa vezanih uz formalne i neformalne rasprave, razmatranja i odlučivanje ovom slučaju.
"Sama HANFA odnosno ostali, koji će biti zaduženi za ovaj predmet, trebali bi biti dodatno oprezni i svjesni da moraju donijeti uistinu objektivnu, profesionalnu odluku koja će zaštiti dignitet same institucije i povjerenje građana u način njihova rada", kazala je.
Napomenula je kako cijeli ovaj slučaj nije samo pitanje odgovornosti nekoliko aktera na političkoj sceni, već on razotkriva kako nam funkcionira društvo i država u cjelini. Na kraju osvrnula se i na Sigurnosno obavještajnu agencija, koja je upravo na poticaj predsjednika Vlade i ministrice gospodarstva, kako bi se otklonile sumnje je li Martina Dalić, u ključnom trenutku pripreme i donošenja zakona, prijetila Ivici Todoriću tadašnjem vlasniku kompanije.
"Teško mi je povjerovati da prilikom obavljanja zadaća SOA nije došla i do saznanja o kojima mi sada u javnosti razgovaramo u kontekstu ima li ovdje elemenata za kaznena djela. Svatko tko za kaznena djela sazna, dužan ih je prijaviti nadležnim tijelima. Mi ne znamo je li se to u ovom slučaju dogodilo. Ako nije, riječ je o ozbiljnim propustima koji su, ako su se dogodili, koristili nekome tko je u tom trenutku na poziciji političke moći", napomenula je Orešković.
Pitanje je kome su izvještaji SOA-e dostavljeni, navodi Orešković i podsjeća kako su prema zakonu izvješća trebala biti dostavljena predsjedniku Vlade i predsjednici države. "Postavlja se i pitanje jesu li davnih dana trebali poduzeti nešto čime bi javnosti poslali poruku da se Hrvatska uistinu može i misli nositi s korupcijom. U protivnom baš sad predsjedanjem Odborom ministara Vijeća Europe, u kojemu mi propagiramo da će borba protiv korupcije biti jedan od naših strateških interesa, zapravo zvuči kao jedna vrlo loša i nama građanima vrlo neumjesna šala", zaključila je Orešković.